ANALIZA: Ukrajinski dronovi vs. ruska energetska industrija
Ukrajinska kampanja bombardiranja dronovima onesposobila je do 40 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte, što je dovelo do naglog porasta cijena goriva i nestašica širom zemlje – pogađajući i vozače i moguće stabilnost Kremlja.
Od pokretanja kampanje bombardiranja sa ciljem oštećenja i onesposobljavanja što većeg broja ruskih kapaciteta za preradu nafte, ukrajinski planeri dugometnih udara vidjeli su uspjeh svoje strategije i, nakon dva mjeseca napada, jasne znakove slabljenja ruskog maloprodajnog tržišta goriva.
Nakon nekoliko sedmica probnih napada i udara na ruske sisteme protivvazdušne odbrane, ukrajinske bespilotne letjelice, vojno-obavještajna služba vojske i specijalne operativne snage, 2. augusta, započele su kampanju udara dronovima, dugometnih udara usmjerenih uglavnom na ruske rafinerije nafte.
Od tada, prema podacima Kyiv Posta, ukrajinski kamikaza dronovi su izveli najmanje 55 potvrđenih napada na rusku infrastrukturu za preradu fosilnih goriva, a najduži napadi su pogodili postrojenja udaljena 1.500 do 1.700 kilometara u ruskim regijama Perm i Baškorstan, koje proizvode naftu. Neki ukrajinski napadi nisu objavljeni, a ruska država potiskuje informacije o šteti uzrokovanoj napadima, tako da je stvarni broj vjerovatno veći.
Količina i tipovi letjelica varirali su od misije do misije, ali u prosjeku, čini se da su ukrajinski planeri napada lansirali između 10 i 20 letjelica na jednu metu i najmanje isti broj letjelica u zračni prostor koji se približavaju meti, bilo kao mamce ili taktiku zasićenja napada. Ukrajinske snage bespilotnih letjelica rutinski napadaju više meta nego što ima ruskih rafinerija nafte. Najveći poznati ukrajinski napad dronovima na Rusiju vjerovatno se dogodio 2. augusta, kada je rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo da su njihove snage oborile najmanje 332 aviona koji su se približavali u noći zračnih borbi.
Bespilotne letjelice kamikaze bili su relativno skromne veličine, uporedivi sa lakim jednomotornim rekreacijskim avionom i, često, mnogo manji, noseći ne više od 200 kilograma eksploziva, a obično i mnogo manje. Međutim, ukrajinski piloti dronova su, tokom kampanje bombardiranja, koncentrirali udare na tornjeve rafinerija koje je teško brzo popraviti i, zbog američkih i evropskih energetskih sankcija, teško je nabaviti dijelove.
Brojke uzrokovane eksplozijama:
Praktično svaki pokazatelj i podatak ruske energetske industrije ukazuje na kontrakciju, smanjene kapacitete i tržišna očekivanja da će ponuda dodatno pasti.
Vjerovatno najvažnija je neslužbena, tržišna procjena koliko su ruski kapaciteti za preradu nafte onesposobljeni ukrajinskim napadima dronovima. Početkom septembra, nakon mjesec dana ukrajinskih napada, trgovci i strani analitičari procjenjivali su da je kapacitet Ruske Federacije za preradu sirove nafte u proizvodnji već pao za 17 do 25 posto. Mjesec dana kasnije, najčešća procjena bila je 38 do 40 posto.
S obzirom na to da se otprilike tri četvrtine ukupnog ruskog kapaciteta za preradu nafte nalazi unutar maksimalnog dometa ukrajinskih bespilotnih letjelica dugog dometa od 1.800 do 2.000 kilometara (1.120-1.240 milja), čini se da je nakon dva mjeseca napada Ukrajina uspjela onesposobiti otprilike svaku drugu rusku rafineriju nafte koju može pogoditi – a naknadnim napadima ju je održala neaktivnom. Neke rafinerije su pogođene tri puta u posljednja dva mjeseca.
Podjednako važno, politički za Kremlj, jeste da su maloprodajne cijene automobilskog goriva porasle širom Rusije za 20 do 30 posto, a skokovi i do 40 posto zabilježeni su na udaljenim tržištima.
Na Sanktpeterburškoj berzi, najvažnijem ruskom tržištu energetskih proizvoda, u septembru je obim trgovine benzinom pao za pet posto, prodaja goriva za 1,4 posto, ljetnog dizela za 11 posto, a cijene su porasle za pet posto.
Prema nalazima istraživačke grupe za energetsku industriju Siala, objavljenim u ruskim medijima početkom oktobra, ukupna ruska proizvodnja benzina i dizel goriva pala je za šest posto u augustu, dodatnih 18 posto u septembru, a oko 70 posto tog gubitka kapaciteta uzrokovano je djelovanjem ukrajinskih dronova na dijelove ruske infrastrukture za proizvodnju energije.
Najštetniji udari pogodili su i zaustavili proizvodnju u rafineriji Kinef (drugoj po veličini u Rusiji) i rafineriji Rjazan (petoj po veličini). Zbog tog smanjenja kapaciteta, snabdijevanje ruskog maloprodajnog tržišta benzinom je oko 20 posto manje nego što su potrebe tržišta, izvijestio je časopis Kommersant.
Ruski zakon o regulaciji tržišta koji je na snazi niz godina zabranjuje povećanje cijene glavnog potrošačkog proizvoda poput goriva brže od službene mjesečne stope inflacije, koju Kremlj trenutno proglašava osam posto godišnje. Većina ekonomista procjenjuje da je stvarna ruska inflacija najmanje dvostruko veća.
Zbog gubitka proizvodnih kapaciteta, kažu tržišni analitičari, jaz koji se u protekla dva mjeseca stvorio između potražnje na ruskom maloprodajnom tržištu i ruskih kapaciteta za proizvodnju goriva za snabdijevanje tog tržišta iznosi oko 20 posto.
Što je za ruske vozače značilo:
Stres, izgubljeno vrijeme i više novca plaćenog na pumpama.
Za prosječne Ruse, ukrajinski udari tokom većeg dijela rata nisu bili posebno vidljivi, jer većina Rusa ne živi u dometu vidljivosti ili čujnosti udara ukrajinskih dronova na rafinerije nafte, a ruski državni mediji umanjuju ili jednostavno ignorirajuu udare na rafinerije i pumpne stanice koji se događaju svakodnevno.
Međutim, milioni ruskih građana koji ili upravljaju vozilima ili im je potrebno prevozno sredstvo, direktno su iskusili nestašicu goriva u posljednjih 60 dana, ili su sjedili u automobilskim redovima dugim kilometrima, vozili se sa gotovo praznim rezervoarom do najbliže benzinske pumpe ili čak koristili kupone za racionalizaciju goriva.
Ruske regije bez značajnog ekonomskog i političkog uticaja bile su najviše pogođene. Uglavnom, regije sa bolje obrazovanim, urbanijim stanovništvom, za koje bi Kremlj želio nastaviti da rade i
da ne protestuju na ulicama, poput velikih gradova Moskve, Sankt Peterburga i Krasnodara, zabilježile su porast cijena, ali stabilne zalihe benzina i dizela.
Prema praktično svim izvještajima, najgore pozicionirana regija pod kontrolom Rusije je okupirana ukrajinska teritorija Krim, dom za 2,4 miliona ljudi, gdje su benzinske pumpe na poluotoku krajem septembra ostale bez goriva više od sedmicu dana. Okupacijske vlasti su u ponedjeljak obećale da će problem biti riješen "za nekoliko dana". Pumpe su ponovo otvorene u srijedu, prodajući gorivo po nekim od najviših cijena u Ruskoj Federaciji, u početku ograničavajući prodaju na 30 litara po kupcu. U četvrtak je maksimalna dozvoljena kupovina po kupcu smanjena na 20 litara.
Nestašice na određenom mjestu prvo su prijavljene na udaljenim ruskim teritorijama poput Burjatije u blizini Mongolije, a zatim u pomorskim provincijama na Pacifiku, Jakutiji na sjeveroistoku Sibira, Čukotiji pored Aljaske, Kurilskim ostrvima na koja Japan polaže pravo i Luganskoj regiji koju je Rusija okupirala u Ukrajini. Kako su zalihe nestale, nagli porast veleprodajnih cijena i zatvaranje benzinskih pumpi proširili su se na industrijsko središte Rusije, pogodivši Rjazan, Nižnji Novgorod, Saratov, Samaru, Uljanovsk, Penzu, Rostov, Voronjež, Kursk i Belgorod.
U vrijeme pripreme teksta, najnoviji izvještaji u ruskim medijima o novim nestašicama bili su s autoputa Moskva-Kazanj i o 80 do 90 posto zatvorenih benzinskih pumpi u Habarovskom kraju.
Može li Kremlj stabilizirati situaciju?
Ne izgleda baš vjerovatno.