50 milijardi za Ukrajinu. Šta treba znati o novoj pomoći EU

 

Evropska unija je prvi put u historiji revidirala svoj srednjoročni budžet. Prije toga, budžet se raspravljao i odobravao jednom u sedam godina. Na ovaj pristup uticala je ruska invazija na Ukrajinu.  

"Naš budžet više ne odražava izazove sa kojima se suočavamo - mislim na rat Rusije protiv Ukrajine, koji nismo mogli predvidjeti", rekao je zvaničnik EU na breafingu.

Kako bi se osigurala stabilnost i predvidljivost finansijske podrške Kijevu, Evropska komisija je u junu 2023. godine predložila da se ona uključi u budžet EU,  prije toga, makrofinansiranje Kijeva osiguravano je kroz vanbudžetske instrumente. "Vodeći egzistencijalni rat, Ukrajina je istovremeno započela svoj put ka pridruživanju Evropskoj uniji. S obzirom na obim i složenost problema povezanih s oporavkom i reformama koje su u osnovi procesa proširenja EU, Ukrajini je potrebna stalna podrška Evropske unije", saopćeno je na web stranici Evropske komisije.

Sedam mjeseci kasnije, 1. februara 2024. godine, Evropsko vijeće je usvojilo prijedlog Evropske komisije praktično bez izmjena, čime je izražena politička volja EU i podrška Ukrajini označena kao prioritet. Sada Evropski parlament treba usvojiti odgovarajući nacrt zakona - očekuje se da će se to dogoditi na posljednjoj februarskoj sjednici.

 

Ne samo grantovi, već i zajmovi

 

Fond pomoći Ukrajini predviđen u iznosu od 50 milijardi eura u obliku grantova i zajmova je najveći iznos pomoći državi koja nije dio EU u historiji Evropske unije. Njegova svrha je podrška stabilnosti državnih finansija Ukrajine. Grantovi će činiti jednu trećinu fonda, odnosno 17 milijardi eura, dok će udio kredita iznositi dvije trećine, odnosno 33 milijarde eura od ukupnog iznosa. Kamate na kredite bit će subvencionirane, saopćeno je iz Evropske komisije.

 

Od 2024. do 2027. godine, fond pomoći će morati osigurati i kratkoročne potrebe ukrajinske države i srednjoročne ciljeve za obnovu i modernizaciju zemlje. Važno je napomenuti da se obim ovih 50 milijardi eura ne odnosi na humanitarnu pomoć, odbranu i podršku zemalja EU, koje pružaju zaštitu ukrajinskim izbjeglicama. Sredstva za ove namjene izdvajaju se kroz druge finansijske instrumente EU.

 

Tri pravca finansijske pomoći

 

„Fond za finansijsku pomoć Ukrajini ima tri "stuba", kako ih zovu u Briselu: finansijsku stabilizaciju Ukrajine (najveći dio fonda), investicioni program (oko osam milijardi eura) i tehničku pomoć“, rekao je novinarima zvanični predstavnik Ukrajine pri EU Vsevolod Čencov.

Međutim, da bi dobila odobrenu finansijsku podršku od EU, Ukrajina još treba završiti pripremu plana obnove, rekonstrukcije i modernizacije zemlje, kao i reformi koje se moraju provesti u procesu pridruživanja EU. Kijev razvija takav plan u bliskoj saradnji sa Briselom.

Kako je naglašeno iz Evropske komisije, značajna pažnja u ovom planu posvećena je reformi javne uprave, vladavini prava i racionalnom upravljanju finansijama sa jakim naglaskom na borbu protiv korupcije i prevara. Prema riječima Čencova, plan će biti odobren u bliskoj budućnosti, nakon što se završe sve pravne procedure u vezi sa Fondom za pomoć Ukrajini.

Na osnovu implementacije ovog opsežnog plana, sredstva će Kijevu biti osigurana u okviru prvog "stuba" pomoći - prema fiksnom tromjesečnom rasporedu. U planu će biti navedeni uslovi i indikatori koje Ukrajina mora ispuniti u svakoj fazi.

 

Poseban investicioni program

 

Specijalni investicioni program za Ukrajinu je osmišljen da privuče javna i privatna ulaganja u oporavak i rekonstrukciju davanjem garancija i mješovitog finansiranja (kombinacija zajmova i grantova). Zato je odobrenje novog programa finansijske pomoći Ukrajini "dobar signal i podsticaj za druge partnere", rekao je Vsevolod Čencov.

Evropska unija želi imati vodeću ulogu u naporima za obnovu Ukrajine, ali preporučuje drugim donatorima, kao što su treće zemlje, međunarodne finansijske institucije i međunarodne organizacije, da doprinesu i podrže implementaciju opsežnog plana za Ukrajinu. Saradnja između partnera trebala bi se zasnivati na radu višeresorne koordinacione platforme donatora G7, naglašavaju u Briselu.

 

Tehnička pomoć

 

Treći pravac podrške EU je tehnička pomoć i druge mjere, uključujući angažman stručnjaka za reforme, podršku općinama i civilnom društvu. Takva podrška se obično pruža zemljama koje se pripremaju za pridruživanje EU. Kako je istaknuto iz Evropske komisije, ove mjere doprinose i postizanju ciljeva ukrajinskog plana.

Iz Evropske komisije je pojašnjeno da će se grantovi u okviru drugog i trećeg "stuba" davati na projektnoj osnovi.  

 

Transparentnost i odgovornost

 

Tokom specijalnog samita EU održanog 1. februara, odlučeno je da se održi godišnja debata o programu pomoći Ukrajini na osnovu izvještaja Evropske komisije. Osim toga, Evropsko vijeće može zatražiti od Evropske komisije da Kijevu dostavi prijedlog s ažuriranom verzijom finansijske pomoći.

Kako je istaknuo predstavnik Ukrajine pri EU, ovo je prilika da se količina pomoći prilagodi daljim potrebama Ukrajinaca. Pretpostavlja da će biti revidiran naviše. Istovremeno, novi uslovi koje je odobrilo Evropsko vijeće ne predviđaju mogućnost blokiranja pomoći Ukrajini od strane pojedinih zemalja EU.

Temeljni uslov za pružanje finansijske pomoći Ukrajini je da ona mora ostati funkcionalna demokratija, koja podržava vladavinu prava i zaštitu finansijskih interesa Evropske unije. A onda na scenu stupa sistem revizije i kontrole na više nivoa.

Kao prvo, Ukrajina mora reformirati sistem revizije i kontrole ukrajinske države što je dio planiranih reformi. Drugo, Evropska komisija će moći vršiti inspekciju realizacije projekata u svakom trenutku projektnog ciklusa, a treće, nezavisni odbor revizora će izvještavati Evropsku komisiju o eventualnoj zloupotrebi sredstava u okviru programa podrške.

Da bi dobili 50 milijardi, Kijev i Brisel još moraju da potpisati okvirni sporazum o pomoći EU. Ovaj dokument će sadržati pravno obavezujuće mehanizme za upravljanje, kontrolu, praćenje, evaluaciju, izvještavanje i reviziju fondova EU, kao i mjere za sprečavanje, istragu i otklanjanje kršenja, prevare, korupcije i sukoba interesa.

 

Naprimjer, Kijev će morati objaviti podatke o fizičkim i pravnim licima koja primaju više od 500.000 eura za provođenje reformi i investicija. Ukrajina bi trebala stvoriti sistem praćenja i godišnje izvještavati Evropsku komisiju o implementaciji plana. Ova mjera će uključivati izvještaj o sistemu unutrašnje kontrole Ukrajine i svim iznosima koji su neopravdano plaćeni ili zloupotrebljeni i na kraju nadoknađeni od strane EU.

Zahtjevi za izvještavanje će, također, biti nametnuti primateljima sredstava EU u okviru drugog i trećeg "stuba". Brisel precizira da će kontrolni mehanizmi za njih biti zasnovani na sistemima, pravilima i procedurama međunarodnih finansijskih organizacija i partnera.

 

Prve uplate

 

Ako sve bude išlo po planu, onda će u martu Ukrajina moći primiti prvu tranšu, kažu u Briselu. To će se dogoditi ubrzo nakon što zakon o finansijskoj pomoći stupi na snagu.  

“Prijedlog Evropske komisije predviđa prvu uplatu Ukrajini kada rad na planu bude dovoljno razvijen, ali prije njegovog usvajanja i prije potpisivanja okvirnog sporazuma”, rekao je predstavnik Evropske komisije.  

Riječ je o tromjesečnim uplatama za mjesečni iznos do 1,5 milijardi eura.

Ukrajinska strana bi željela da prva tranša bude veća - za pokrivanje tekućih troškova i deficita stvorenog u prvim mjesecima godine, rekao je Čencov. On je pojasnio da su ovi mjeseci tradicionalno teški zbog nedovoljnih poreskih prihoda, što dodatno otežava rat.

 

Unutrašnji izazovi za Kijev

 

Stručnjaci upozoravaju na brojne unutrašnje i eksterne izazove sa kojima se Kijev i Brisel mogu suočiti tokom implementacije ovog plana, pored neprijateljstava na teritoriji Ukrajine.

"Glavni zadatak će biti pomiriti očekivanja EU i Ukrajine", kaže Simon Shlegel, viši analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi. "Ona mora provesti ogroman broj reformi u kratkom vremenu, a ove mjere mogu pokazati nepopularnim".

Uz to, Ukrajina će morati nastaviti borbu protiv korupcije. "Do sada su radili dobar posao i napredovali prema rejtingu Transparency Internationala, ali uvijek postoji opasnost kada je u pitanju veliki novac", navodi Schlegel.

 

Prema njegovom mišljenju, jedna od najvećih prepreka je nedostatak kvalificirane radne snage, sa kojim se Ukrajina suočila u vezi sa ratom koji je u toku. Da bi se proveo ambiciozni plan Kijeva i Brisela, potrebno je pronaći mnogo stručnjaka "koji će moći izvršiti sve ove teške zadatke reformiranja i obnove Ukrajine", kaže Schlegel.

 

Vanjski izazovi

 

Njegova kolegica iz Međunarodne krizne grupe, viša analitičarka EU Marta Muchnik, podsjeća da sama evropska podrška nije dovoljna da zadovolji potrebe Ukrajine.  

"Postoji velika neizvjesnost oko američkih izbora i njihovih implikacija na podršku Ukrajini, posebno sa Trumpom koji vodi u anketama javnog mnijenja. Nepredvidljivost na američkom frontu, u kombinaciji sa potencijalnim porastom ekstremne desnice u Evropi, mogla bi dodatnu podršku Ukrajini pretvoriti u izvor sve više podjela unutar EU i između država članica", kaže Muchnik.  

To je, smatra Muchnik, posebno relevantno u uslovima kada su ekonomske posljedice rata za Evropljane sve očiglednije.

Ističe da bi ulogu u tome mogli imati i rezultati predstojećih izbora za Evropski parlament, na kojima bi krajnja desnica mogla postati treća najveća grupa prema nedavnim anketama, kao i predsjednički i parlamentarni izbori u devet zemalja članica EU, koji mogu dovesti do podrivanja evropskog jedinstva o pomoći Ukrajini. "EU će možda morati pokazati domišljatost da razmisli o različitim scenarijima i prevaziđe buduće veto i otpor prema onome što podržava većina država članica", rekla je Muchnik.