44 države u Hagu podržavaju stvaranje specijalnog tribunala i korištenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu
Političku deklaraciju konferencije "Vraćanje pravde za Ukrajinu" održane u Hagu potpisale su 44 države. Deklaracijom se izražava podrška za stvaranje posebnog tribunala za zločin agresije, kao i inicijativa za korištenje zamrznute imovine Ruske Federacije u korist Ukrajine. Političku deklaraciju potpisale su Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija , Japan, Latvija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Moldavija, Monako, Crna Gora, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, San Marino, Slovenija, Španija, Švedska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
Na konferenciji je učestvovalo ukupno 57 zemalja.
U Deklaraciji te zemlje osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, kao očito kršenje međunarodnog pravnog poretka i podsjećaju na odluku suda Ujedinjenih naroda od 16. marta 2022. godine, kojom je Rusiji naloženo da prekine neprijateljstva.
Zemlje pozivaju na pojačane zajedničke napore kako bi se osigurala odgovarajuća istraga i odgovornost za sva kršenja međunarodnog prava počinjena tokom ruskog rata protiv Ukrajine, uključujući zločin agresije.
Zemlje pozdravljaju obećanja koja su na konferenciji dale različite države da će dalje podržati istrage i priznaju ulogu svih institucija koje su već uključene, uključujući Međunarodni krivični sud, koji je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Deklaracija pozdravlja osnivanje Međunarodnog centra za krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) u Eurojustu 2023. godine kao platforme za koordinaciju koja uključuje Ukrajinu i pet država članica iz Zajedničkog istražnog tima (JIT), uz uključivanje Sjedinjenih Država i Tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda da podrže nacionalne istrage.
Zemlje ponovo potvrđuju svoju namjeru da rade na uspostavljanju posebnog tribunala za privođenje Rusije pravdi za zločin agresije na Ukrajinu, što bi pomoglo da se kazni najviše vojno i političko rukovodstvo Ruske Federacije, i "pozdravljaju značajan napredak u u tom pogledu“, pozivajući države i međunarodne organizacije da pomognu u razvoju pravnog okvira i međunarodne podrške za završetak ovog procesa. Oni, također, pozdravljaju spremnost Holandije da bude domaćin ovog specijalnog tribunala.
U drugom dijelu Deklaracije, koji je posvećen naknadi štete pričinjene Ukrajini, zemlje potpisnice pozdravljaju pokretanje Registra šteta, koji počinje sa primanjem prijavu šteta 2. aprila 2024. godine.
Potpisnici Deklaracije su ponovili da će ruska suverena imovina u njihovim jurisdikcijama ostati zamrznuta sve dok Rusija ne prekine agresiju na Ukrajinu i plati nanesenu štetu te pozdravljaju razgovore o mogućnosti korištenja prihoda od ove imovine u korist Ukrajine.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je da je na početku rata punog razmjera ideja o specijalnom tribunalu prihvaćena sa skepticizmom, ali da je sada podržavaju mnoge zemlje i da se ta podrška odražava u završnoj Deklaraciji konferencije.
"Zahvalan sam svim zemljama koje prepoznaju važnost rezultata u ovom procesu. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom uspjeti pronaći sva potrebna rješenja da tribunal postane stvarnost. Treba nam još jedan skok naprijed kako bismo završili završite ovaj posao", kazao je ministar Kuleba.
Kuleba je uoči konferencije rekao da je pitanje osnivanja Specijalnog suda za zločin agresije jedino pitanje u kojem nije postignut praktičan napredak, zbog niza sporova oko koncepta vezanog za njegovo osnivanje i rad.