2025. najsmrtonosnija godina za civile u Ukrajini od  početka rata, utvrdili posmatrači ljudskih prava UN-a

HRMMU je potvrdio da je u nasilju povezanom sa sukobima u Ukrajini 2025. godine ubijeno 2.514 civila, a ranjeno 12.142. Ukupan broj ubijenih i ranjenih civila u 2025. godini bio je 31 posto veći nego u 2024. (2.088 ubijenih; 9.138 ranjenih) i 70 posto veći nego u 2023. (1.974 ubijenih; 6.651 ranjenih).

Većina žrtava koje je HRMMU potvrdio u 2025. godini dogodila se na teritoriji pod kontrolom vlade od napada koje su pokrenule ruske oružane snage (97 posto, 2.395 ubijenih i 11.751 ranjenih).

„Povećanje broja civilnih žrtava od 31 posto u poređenju sa 2024. godinom predstavlja značajno pogoršanje zaštite civila“, rekla je Danielle Bell, šefica HRMMU-a. „Naše praćenje pokazuje da je ovaj porast uzrokovan ne samo intenziviranim neprijateljstvima duž linije fronta, već i proširenom upotrebom oružja dugog dometa, što je izložilo civile širom zemlje povećanom riziku“.

Prva linija fronta

Povećani napori ruskih oružanih snaga da zauzmu teritoriju u 2025. godini rezultirali su ubistvima i ranjavanjem civila, uništavanjem vitalne infrastrukture, zaustavljanjem osnovnih usluga i novim talasima raseljavanja u prvim linijama fronta. Šezdeset tri posto (9.253) svih žrtava u 2025. godini dogodilo se na prvim linijama fronta.

Starije osobe su posebno pogođene, jer čine veliki dio onih koji su ostali u selima na prvim linijama fronta. HRMMU je dokumentovao da su osobe starosti 60 godina i više činile više od 45 posto (742 ubijena) civila ubijenih na prvim linijama fronta u 2025. godini, uprkos tome što su predstavljaju samo 25 posto nacionalnog stanovništva.

Broj civilnih žrtava zbog djelovanja dronovima kratkog dometa povećao se za 120 posto u 2025. godini, što je rezultiralo sa 577 poginulih i 3.288 povrijeđenih civila, u poređenju sa 226 poginulih i 1.528 povrijeđenih u 2024. godini. Naprimjer, 25. decembra, dron kratkog dometa udario je u automobil sa volonterima koji su provodili evakuacije u Kostjantinovki, Donjecka oblast, ubivši jednog humanitarnog radnika i ranivši još dvoje. 6. decembra, dron kratkog dometa ubio je ženu i ranio njeno dvoje odrasle djece u okupiranoj Horlivki, Donjecka oblast.

„Proširena upotreba dronova kratkog dometa učinila je mnoga područja u blizini linije fronta praktično nenastanjivim“, rekla je Bell. „Kako su osnovne službe zatvorene, a infrastruktura uništena, u nekim zajednicama je postalo previše opasno, čak i pružanje hitne medicinske pomoći ili evakuacija civila. U 2025. godini, mnogi ljudi koji su godinama trpjeli neprijateljstva na kraju su bili prisiljeni napustiti svoje domove“.

Urbani centri širom Ukrajine

Masovno povećanje upotrebe oružja dugog dometa od strane ruskih oružanih snaga, počevši od juna 2025. godine, također je uzrokovalo povećanje štete među civilima u urbanim centrima širom Ukrajine. Redovni, satima dugi, noćni napadi sa stotinama komada oružja ubili su i ranili civile, uništili civilnu imovinu i infrastrukturu i stvorili anksioznost širom zemlje.

Oružje dugog dometa (rakete i municija) uzrokovalo je 35 posto civilnih žrtava u Ukrajini 2025. godine (682 ubijena i 4.443 povrijeđena), što je povećanje od 65 posto u broju ubijenih i povrijeđenih u poređenju sa 2024. godinom (531 ubijen i 2.569 povrijeđenih).

U najsmrtonosnijem napadu 2025. godine, oružje dugog dometa koje je lansirala Ruska Federacija pogodilo je zapadni grad Ternopil 19. novembra, ubivši najmanje 38 civila, uključujući osmoro djece. Deset porodica izgubilo je najmanje po dva člana. Najmanje 99 drugih, uključujući 17 djece, je povrijeđeno.

Oružje dugog dometa koje je ispalila Ruska Federacija u Kijevu je 31. jula ubilo 32 civila, uključujući petero djece, i ranilo 170, uključujući 17 djece, što je najveći potvrđeni broj civilnih žrtava u glavnom gradu od kada je Ruska Federacija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.

Ciljanje energetske infrastrukture

U oktobru 2025. godine, ruske oružane snage nastavile su velike, koordinirane napade na energetska postrojenja širom zemlje, uzrokujući hitne nestanke struje i planirane nestanke struje širom zemlje.

Nastavak napada na energetsku infrastrukturu širom zemlje dogodio se uz nastavak napada specifičnih za regiju. Naprimjer, regija Odese bila je među najpogođenijim područjima u decembru, gdje su ponovljeni napaderezultirali produženim nestancima struje u nekoliko gradova. Ovi nestanci, koji su trajali nekoliko dana, teško su pogodili stanovnike, posebno ljude u ranjivim situacijama, ometajući pristup električnoj energiji, vodi i grijanju, kao i ograničavajući mogućnost konzerviranja i pripreme hrane i korištenja liftova u višespratnicama.

Napadi na energetsku infrastrukturu nastavili su se i uzrokovali produžene nestanke struje kako su temperature padale u januaru 2026. godine.

„Naglo povećanje napada na daljinu i ciljanje nacionalne energetske infrastrukture Ukrajine znače da posljedice rata sada osjećaju civili daleko izvan linije fronta“, rekla je Bell. „S temperaturama koje su sada pale na minus 15 stepeni Celzijusa, prekidi u snabdijevanju električnom energijom, vodom i grijanjem dovode civile širom zemlje u povećan rizik“.

Ruske vlasti su izvijestile da je u napadima ukrajinskih oružanih snaga 2025. godine u Ruskoj Federaciji ubijeno 253 civila, a 1.872 ranjeno. Zbog nedostatka pristupa Ruskoj Federaciji i ograničenih javno dostupnih informacija, HRMMU nije bio u mogućnosti da potvrdi ove brojke.