Ukrajina: Špijunski rat u ratu

Višedecenijski špijunski sukob između Rusije i Zapada se intenzivira zbog rata vu Ukrajini. Šta je ono za što se sumnjiče ruske obavještajne službe i kako će protjerivanje njihovih zvaničnika iz brojnih država uticati na Putinove tajne operacije u inostranstvu?
Kada je Rusija prvi put poslala svoje vojne snage na Ukrajinu 2014. godine, također je pojačala rad svojih obavještajnih službi na Zapadu - od miješanja u američke izbore korištenjem cyber napada do trovanja neistomišljenika Vladimira Putina i sabotaža u Evropi.
Ali posljednjih mjeseci špijunski rat se intenzivirao, jer su zapadne zemlje pokušavale uzvratiti udarac i nanijeti trajnu štetu sposobnosti ruske obavještajne službe da izvodi tajne operacije. To je rezultiralo neviđenim protjerivanjem 500 ruskih zvaničnika iz zapadnih prijestolnica.
Formalno, ovi zvaničnici su opisani kao diplomate, ali se vjeruje da su većina prikriveni obavještajci. Neki od njih su vršili tradicionalnu špijunažu - njegovali kontakte i vrbovali agente koji mogu prenijeti tajne podatke - nešto što zapadne zemlje rade i unutar Rusije.
No, za neke se vjerovalo da provode ono što Rusi nazivaju "aktivnim mjerama". One se kreću od širenja propagande do agresivnijih tajnih aktivnosti. U Poljskoj je saopćeno da je 45 Rusa koje je protjerala bilo uključeno u akcije "podrivanja stabilnosti" zemlje.
Od 2014. zapadne obavještajne agencije rade na identifikaciji ruskih špijuna uključenih u takve aktivnosti. Jedna od njih je GRU jedinica 29155 ruske vojne obavještajne službe, za koju se vjeruje da ima zadatak sabotaže, subverzije i atentata.
Bilo je potrebno skoro sedam godina da se sazna da jedinica stoji iza ogromne eksplozije koja je razorila skladište municije u češkoj šumi u oktobru 2014. godine. Među njima su bili i neki od onih koji su kasnije bili uključeni u trovanje u Salsberiyu u Velikoj Britaniji 2018. godine.
Isti tim je, također, pokušao otrovati trgovca oružjem u Bugarskoj koji je čuvao oružje u češkom depou - jedna teorija je bila da su eksplozija i trovanje povezani sa njegovim snabdijevanjem oružjem Ukrajine, gde je sukob upravo počeo.
Pripadnici te jedinice, su bili uključeni u izvlačenje proruskih lidera iz Ukrajine 2014. Zapadne obavještajne službe i dalje ih pomno prate.
Ali praćenje pojedinih špijuna je skup posao. Dok su zapadni špijuni u Rusiji već dugo pod danonoćnim nadzorom, njihove ruski kolege koje borave u zapadnim zemljama nisu.
"Što je veće prisustvo špijuna, to je teže kontrolisati šta tačno namjeravaju", rekao je jedan američki zvaničnik za BBC.
No, situacija se sada možda mijenja. Zapadni zvaničnici kažu da su nedavna protjerivanja više od simbolične geste protesta, već dio šireg nastojanja da se degradira sposobnost Rusije da nanese štetu. Neki od onih koji su uključeni u aktivnosti protiv špijuna kažu da je masovno protjerivanje odavno zakašnjelo. „Rusi su nam se smijali zbog naše tolerancije prisustva njihovih špijuna“, kaže jedan zvaničnik.
"Pokušavamo nanijeti štetu Rusiji s ciljem da smanji svoje ofanzivne sposobnosti i sposobnost da projektuje prijetnju protiv svojih susjeda i Zapada", kaže jedan zvaničnik. "Određeni broj evropskih zemalja poduzeo je mjere za smanjenje sposobnosti ruske obavještajne službe širom Evrope. Sve su to koraci osmišljeni da smanje prijetnje koje nam one predstavljaju."
Vjeruje se da je u nekim zemljama bio prisutna značajan broj ruskih špijuna. Berlin je protjerao 40 Rusa. Međutim, jedan zapadni obavještajni zvaničnik rekao je kako vjeruje da je u Njemačkoj odranije pristuno oko 100 ruskih obavještajnih službenika, koji su se ponašali kao "nosač aviona" za svoje operacije.
Zašto Velika Britanija nije nikoga protjerala? Zvaničnici kažu da su svi oni izbačeni nakon Salisburyja i da su jedini špijuni koji su ostali "deklarirani" oficiri,  koji djeluju kao veze za formalne kontakte. Vjerovatno će ih MI5 nadzirati i pratiti da li izvode neka prikrivena djela sa strane.
U SAD-u se protjerivanje zasniva na istragama svakog pojedinca. 
"Sve odluke o tome koga treba protjerati zasnivaju se na obavještajnim podacima koje je prikupio FBI na osnovu onoga što oni rade", objašnjava američki zvaničnik.
 Zapadne zemlje su sarađivale kako bi osigurale da bilo ko od onih koji su protjerani ne može jednostavno podnijeti zahtjev za vizu u drugoj zemlji. Jer ga obavještajne službe i dalje pomno prate. 
Zvaničnici sigurnosti kažu da vjeruju da će obim protjerivanja u kratkom periodu oslabiti uticaj na ruske obavještajne službe, dok se bore sa osmišljavanjem planova kako nastaviti operacije i gdje rasporediti špijune.
Rusija je uzvratila protjerivanjem zapadnih diplomata. U praksi, većina njih će vjerovatno biti "prave" diplomate, a ne špijuni. Jedna od pritužbi zapadnih sigurnosnih službi dugo je bila neravnoteža u broju ruskih diplomata u zapadnim zemljama te omjeru onih koji su špijuni u odnosu na one sa Zapada koji služe u Moskvi. Rusija je protjerala 40 Nijemaca, ali to čini oko trećinu cjelokupnog diplomatskog prisustva njemačkih predstavnika u njenom glavnom gradu.
Invazija Rusije na Ukrajinu može ponuditi i druge mogućnosti. Događaji iz prošlosti, poput sloma Praškog proljeća od strane Moskve 1968. godine, izazvali su razočaranje među nekima unutar tajne službe u Moskvi, otvarajući put njihovom regrutovanju za rad kao zapadnih agenata.
U Washingtonu DC, FBI je online reklamama pozivao ljude u bliske ruskoj ambasadi, prema izvještaju Washington Posta. Ohrabrili su ih da razgovaraju sa FBI-jem, koristeći snimke na kojima Vladimir Putin javno sramoti šefa ruske strane obavještajne agencije SVR.
Od 2014. Ukrajina je bila epicentar brutalnije špijunske bitke, pri čemu je svaka strana pokušavala regrutovati i maknuti špijune, ali i sa ubistvima visokih ukrajinskih zvaničnika.
Zapadne obavještajne agencije i specijalne snage su godinama obučavale ukrajinske kolege, uz otvoreniju vojnu pomoć. Pomogli su u hvatanju ruskih špijuna i ponudili obuku u tajnim akcijama, uključujući CIA-in kopneni ogranak.
Špijunske bitke bi i dalje mogle eskalirati, posebno, jer tajna aktivnost predstavlja jednu od opcija za Moskvu da otkrije i prekine linije snabdijevanja koje donose vojnu pomoć Ukrajini. Raketni napad na konvoje ili objekte u Poljskoj bio bi vrlo rizičan, jer bi mogao pokrenuti NATO-ov princip samoodbrane iz člana 5 koji bi doveo do sveopćeg sukoba.
Ali zvaničnici zapadnih obavještajnih službi kažu da su zabrinuti da bi sabotaža poput one u Češkoj 2014. godine, mogla biti pokušana  i u Poljskoj s obzirom na njenu ključnu ulogu mjesta skladištenja zaliha pomoći, koje se prevoze u Ukrajinu.
Ovu vrstu tajnih operacija često izvode Rusi koji putuju u zemlju i iz nje, a ne diplomate. Ali ambasade osiguravaju infrastrukturu koja omogućava izvođenje tajnih operacija, objašnjava jedan zapadni obaveštajni zvaničnik.