Telegram ostaje ključni kanal za rusku propagandu u EU, unatoč ograničenjima

Unatoč naporima Europske unije da obuzda rusku propagandu, Telegram i dalje ostaje jedna od glavnih platformi za distribuciju manipulacije i uplitanja informacijama koje sponzorira Kremlj (FIMI).

Studija Centra za demokraciju i vladavinu prava pokazuje da je, čak i nakon ograničenja koja je Telegram u prosincu 2024. nametnuo ruskim izvorima sankcioniranim u EU, ruska propaganda pronašla brojne načine za zaobilaženje tih mjera.

Prema izvješću, upornost ruskog informacijskog utjecaja u EU ovisi o dva glavna čimbenika: visokoj prilagodljivosti ruskih aktera i tehničkim i regulatornim nedostacima same platforme Telegram. Ti su čimbenici transformirali Telegram u relativno nekontrolirani prostor za širenje narativa Kremlja.

Studija ističe da su ruski državni akteri razvili sofisticirane taktike za zaobilaženje zabrana, uključujući stvaranje alternativnih ili „neslužbenih“ kanala, korištenje novih imena i identiteta te dupliciranje sadržaja putem paralelnih mreža. U nekim slučajevima, sankcionirani kanali djeluju pod različitim vizualnim krinkama, ali de facto funkcioniraju kao produžeci izvornih propagandnih izvora.

Izvješće također ističe da se ruska propaganda širi putem ogromne globalne mreže, uključujući ruska veleposlanstva, poznate propagandiste, međunarodne proruske mreže i lokalne aktere u raznim europskim zemljama. Diplomatski status ruskih veleposlanstava čini ove kanale posebno teškim za blokiranje, postajući izravne zamjene za sankcionirane medije poput RT-a i Sputnika.

Istraživači također zabrinjavaju korištenje usluge Telegra.ph, koju je razvio sam Telegram, a koja omogućuje anonimno objavljivanje članaka i koristi se za distribuciju zabranjenog sadržaja bez prolaska kroz uobičajene kontrolne filtere. Također, funkcija prosljeđivanja poruka znači da čak i blokirani kanali i dalje imaju utjecaj, jer se njihov sadržaj lako distribuira drugim kanalima.

Izvješće upozorava na novu fazu ruske strategije, gdje osim Telegrama, propagandni akteri potiču korisnike na migraciju na novu rusku platformu "Max", koju je tvrtka VK pokrenula 2025. godine. To se smatra pokušajem preduhitriti moguća buduća ograničenja i održati utjecaj na stranu publiku, posebno onu koja govori ruski.

Prema analizi, nejasan regulatorni status Telegrama u EU pogoršava problem. Platforma još nije klasificirana kao vrlo velika online platforma (VLOP) prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), koji je izuzima od strožih obveza transparentnosti i odgovornosti. To stvara rupu u zakonu za koju stručnjaci kažu da je izravno iskorištavaju zlonamjerni akteri.

Centar za demokraciju i vladavinu prava smatra da se prijetnja koju predstavlja ruski FIMI ne može neutralizirati samo izoliranim mjerama platformi. Poziva na širi pristup EU koji uključuje jačanje regulacije, povećanje odgovornosti digitalnih platformi i ulaganje u medijsko obrazovanje građana.

Prema izvješću, samo koordinirana strategija koja istovremeno rješava stvaranje, distribuciju i konzumaciju dezinformacijskog sadržaja može ojačati informacijsku i digitalnu otpornost Europske unije na ruski utjecaj. Eudisinfo.

Geo Post