Za početak, EU prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi eura prihoda od zamrznute imovine Rusije

Transfer je prvi te vrste u okviru nove šeme zasnovane na zamrznutoj imovini Rusije, čija se vrijednost procjenjuje na 210 milijardi eura u cijelom Evropskoj uniji.

Evropska unija poslala je Ukrajini 1,5 milijardi eura koristeći izvanredne prihode dobijene od imovine Ruske centralne banke koja je ostala zamrznuta, kao dio dalekosežnih sankcija EU.
Kako je ranije dogovoreno, 90 posto finansijske pomoći omogućit će Kijevu da kupi više oružja, municije i sistema protivvazdušne odbrane, koji su zemlji hitno potrebni da odbije napredovanje invazijskih trupa na istoku. Preostalih 10 posto će doprinijeti naporima za obnovu, posebno energetske infrastrukture, teško oštećene nemilosrdnim ruskim udarima.
Brisel brine da bi široko rasprostranjeno uništenje ukrajinske elektroenergetske mreže moglo izazvati humanitarnu krizu i novi migracijski egzodus tokom predstojeće zime.
"EU stoji uz Ukrajinu", rekla je nakon ove odluke predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. "Ne postoji bolji simbol ili upotreba novca Kremlja od toga da Ukrajinu i cijelu Evropu učini sigurnijim mjestom za život".
Ovo saopćenje označava prvi transfer novca u okviru nove šeme zasnovane na zamrznutoj imovini Rusije, za koju se procjenjuje da iznosi oko 210 milijardi eura u svim članicama EU. Projekat bez presedana nastajao je dugi niz mjeseci, dok zemlje članice nisu postigle dogovor o zakonskim procedurama u maju ove godine.
Mađarska, najglasniji protivnik davanja vojne pomoći Ukrajini, u početku je zaprijetila da će staviti veto i blokirati cijelu inicijativu. Ali prošlog mjeseca, države članice su pronašle pravni put da zaobiđu ovu prepreku, tvrdeći da se Mađarska suzdržala od sporazuma iz maja i stoga nije imala pravo učestvati u nareednim koracima.
Tada je najavljeno da će prvi transfer biti vrijedan 1,4 milijarde eura. Ipak je iznos ažuriran na 1,5 milijardi eura, vjerovatno zbog varijacija u kamatnim stopama.
Vanredni prihodi, koje Moskva nema pravo uzeti, zbog sankcija uvedenih početkom 2022. godine, potiču od Eurocleara, depozitara koji se nalazi u Briselu, a koji drži većinu imobilizirane imovine.
Sljedeći prijenos će se obaviti u martu 2025. godine, saopćeno je iz Evropske komisije.
Najvažnije je da će 1,5 milijardi eura biti direktno uplaćeno u budžet Ukrajine. Ovo se razlikuje od prethodne vojne pomoći koju je EU osiguravao u okviru Evropskog mirovnog fonda (EPF), koji djelimično nadoknađuje državama članicama oružje donirano Kijevu.

EPF je blokiran od strane Mađarske više od godinu dana, što je rezultiralo paralizom od 6,5 milijardi eura i ogorčenjem ostalih članica. Prethodno je, Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, opisao zastoj kao "čisto sramotan".
Uz nadu da će rješenje biti gotovo izgubljeno, EU se udružila sa SAD kako bi Ukrajini odobrila zajam od 50 milijardi dolara koristeći imboliziranu imovinu kao kolateral. Plan napreduje, ali tehnički detalji još uvijek nisu riješeni. EU obnavlja svoje sankcije svakih šest mjeseci, što znači da bi, ako bi Mađarska ili neko drugi spriječio obnavljanje u jednom trenutku u budućnosti, sredstva bila odmrznuta i dogovoreni model isplate kredita bi se raspao.
Evropska komisija je predložila dvije opcije za kvadraturu kruga i osiguravanje veće predvidljivosti: imovina će ostati trajnozamrznuta sve dok Rusija ne pristane da Ukrajini nadoknadi štetu (neograničeno obnavljanje) ili će sankcije na imovinu biti obnovljene na duži period (za na primjer, 18 mjeseci umjesto šest).
Razgovori o opcijama su u ranoj fazi i očekuje se da će se nastaviti nakon ljetne pauze. Još jednom treba podsjetiti da će za donošenje bilo koje od predloženih odluka biti potrebna jednoglasna saglasnost svih članica.