‘Spalili su knjige, kao nacisti prije 80 godina’: Smrtonosni napad Rusije na najveću štampariju u Ukrajini

Ruski projektil je u maju ubio sedam ljudi i zbrisao glavnu štampariju knjiga u Ukrajini sa lica zemlje. Ali već su u toku aktivnosti za obnovu Factor Druk

Olena Ninadovska bila je u najvećoj ukrajinskoj štampariji kada je ruska raketa pogodila štampariju. Radila je u odjeljenju za uvezivanje. Bilo je 10.20 ujutro. Dvije koleginice – Tetjana Hrapina i Olha Kurasova – stajale su pored nje. Žene su koristile niz mašina za šivenje knjiga. Druga službenica, Sveta Arestova, upravo se udaljila da preuzme telefonski poziv.
Projektil S-300 je prošao kroz krov. Nije bilo upozorenja. To je momentalno ubilo Ninadovsku i njene koleginice na njihovom radnom mjestu. Arestova je povrijeđena, ali je preživjela. Eksplozija je prevrnula mašinu za doradu knjiga od 10 tona, ubivši Svitlanu Riženko, koja je sjedila na kraju trake za montažu. Još dva radnika umrla su za susjednim stolom. Drugi, Roman Strojhi, ubijen je krhotinama mašine za sječenje.
U napadu 23. maja na štampariju Factor Druk u Harkovu poginulo je sedam osoba. Dvadeset i jedna je povrijeđena. Devet ih je ostalo u bolnici. Dvoje je na intenzivnoj nezi. Generalni direktor firme Tetjana Hriniuk rekla je da se napad dogodio sunčanog četvrtka u jednom od najvećih štamparskih kompleksa u Evropi. Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini nakon Kijeva, ukrajinsko je izdavačko središte.
U to vrijeme Hriniuk je bila u susjednoj zgradi. 
“Vidjela sam dim i vatru. Oni u blizini centra eksplozije nisu imali nikakve šanse”, rekla je ona. “Moja sjećanja su fragmentarna. Svi su bili u šoku. Sjećam se da sam nekoga previjala majicom”.
 Hriniuk je rekla da je identificirala Strojhija i Riženko kada su njihova tijela izvučena iz ruševina. Ali petoro ljudi, uključujući Ninadovsku, toliko je izgorjelo da se nije moglo prepoznati.
„Nisi mogao reći da li je to muškarac ili žena. Trebali su nam DNK testovi”, rekla je Hriniuk.
Njihovi posmrtni ostaci preuzeti su krajem juna. Šta je rekla rođacima svojih mrtvih kolega? 
“Zagrlili smo se i plakali zajedno”, kaže Hriniuk. 
Anna Gin je objavom na Fejsbuku odala počast Ninadovskoj, njenoj ubijenoj prijateljici. 
„Uvijek sam obožavala miris knjiga. Sada će me vjerovatno uvijek podsjećati na pepeo i krv”, napisala je Gin.
Hriniuk je rekla da ne zna da li je ruska vojska namjerno gađala njeno radno mjesto ili je pokušala pogoditi radionicu za popravku vozova u susjedstvu. Istovremeno su pala još tri projektila S-300. Jedan se srušio na staru željezničku prugu, drugi je udario pored zida. Kakve god bile namjere Moskve, rezultat je, prema riječima Hriniuk, bio isti: "Uništili su ukrajinsku istoriju i kulturu."
U okupiranim područjima, Kremlj je zabranio ukrajinski jezik, uklonio ukrajinske knjige iz škola i nametnuo patriotski proruski nastavni plan i program. Statue ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka su srušene. Vladimir Putin insistira da Ukrajina ne postoji. Njegova zemlja, kaže, dio je „istorijske Rusije“.
Napad na štampariju uništio je 50.000 knjiga. Među njima su bila djela dječje književnosti i ukrajinski školski udžbenici – 40 posto ih je štampao Factor Druk – koji su trebali biti poslani u učionice za novu septembarsku akademsku godinu. Uništeni su i romani za mlade i bestseleri. Uključuju ukrajinski prevod Bračnog portreta, povijesnog romana o italijanskoj vojvotkinji od Maggie O’Farrell. 
 “Za mene je to tako simbolično. Spaljivali su knjige, kao nacisti prije 80 godina. Imamo toliko istorijskih primjera da Rusija pokušava ubiti ukrajinsku kulturu”, rekao je Oleksij Sobol, šef odjela za pripremu za štampu. 
Rusko carstvo je zabranilo tekstove na ukrajinskom jeziku od 17. veka pa nadalje, uz naknadne uredbe. Pod Staljinom, 1930-ih, streljani su ukrajinski pjesnici i pisci – generacija poznata kao „pogubljena renesansa“.
Od 2022. Rusija je uništila 172 biblioteke i skoro dva miliona knjiga, prema ukrajinskom Institutu za knjigu. Krajem juna radnici su raščišćavali ruševine iz razrušenog kompleksa Factor Druk od 4.000 kvadratnih metara. Padala je kiša. Ugljenisane knjige bile su nagomilane u mokrim hrpama. Posvuda je bilo krhotina: uvrnuti lim sa krova, razbacane ventilacione cevi i ugljenisane štamparske mašine. Krv je bila vidljiva na plastičnim zavjesama na vratima. Izgubljena je i cijela prva štampana serija Riječi i metaka, zbirke intervjua o ratu s ukrajinskim piscima, uključujući Viktoriju Amelinu. Trebala je biti objavljena krajem juna. Amelina, spisateljica i pjesnikinja, ubijena je u junu 2023. u ruskom raketnom napadu na istočni grad Kramatorsk. Sjedila je u pizzeriji. Istraživačica ratnih zločina, Amelina je u svom radu često spominjala pogubljenu renesansu.
"Ciklus horora se nastavlja", rekla je Emma Shercliff, Amelinin književni agent u Londonu. “Ovo je još jedan dokaz da je još jedna generacija pisaca i kulturnih radnika sistematski ciljana i eliminirana.”
Julija Orlova, izvršna direktorica Vivata, jednog od vodećih ukrajinskih izdavača, rekla je da Moskva želi "izbrisati ko smo mi". Vivatovi naslovi su štampani u Factor Druk. Nastavit će se rad sa premještanjem proizvodnje u druge štamparije, rekla je ona.
Emily Finer, koja vodi istraživački tim koji radi na ukrajinskoj književnosti za djecu na Univerzitetu St. Andrews, nazvala je napad tragedijom. 
"Prioritet koji se daje izdavanju knjiga za djecu na osnovu trauma u ratnoj Ukrajini je bez presedana", rekla je ona. “Od 2022. godine štampano je više od 120 slikovnica na ukrajinskom jeziku kako bi se pomoglo djeci da se nose sa svojim ratnim iskustvima sada i u budućnosti”.
Napad se dogodio nedjelju dana prije Arsenalovog festivala knjige, najvećeg književnog događaja u Kijevu. Tu je trebalo prodati mnoge od uništenih knjiga. Ove godine hiljade su stajale u redovima da uđu. Spaljeni primjerci naslova Factor Druk bili su izloženi pod sloganom: „Knjige koje je uništila Rusija. Podržite knjiški Harkov – kupujte knjige!” Vivat štand je bio krcat. Prodaja je bila brza. Kupci su izrazili podršku industriji pod udarom.
„Poruka Rusiji je: 'Odjebi. Sada ćemo kupiti još knjiga“, reko je Mikita Lazarenko, kreativni direktor. 
Rekao je da je raspoloženje među Ukrajincima bilo ljutito prkosno, slično onom koji su Njujorčani pokazali nakon 11. septembra. Drugi kupac, Ihor Vinokurov, podigao je torbu sa nefikcijskim naslovima. 
„Želimo pokazati svijetu da je naša kultura stvarna i važna. Prije 30 godina imali smo uglavnom knjige na ruskom jeziku. Sada čitamo ukrajinske”, rekao je Vinokurov.
Dan nakon napada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obišao je Factor Druk. Rekao je da to pokazuje da je Rusija "u ratu sa čovječanstvom i svim aspektima normalnog života". 
U međuvremenu, Fondacija Howard G Buffett je obećala 5,1 miliona eura (4,3 miliona funti) za obnovu štamparije. 
"Oni mogu uništiti knjige, ali ne i ukrajinsku otpornost i posvećenost", rekao je Buffett, sin američkog milijardera i investitora Warrena Buffetta. 
Hriniuk je uvjerena da bi posao mogao biti završen za šest mjeseci. Za sada je, međutim, Harkiv izgubio značajan dio svojih štamparskih resursa, što će otežati štampanje udžbenika i drugih knjiga. Prije tri godine Factor Druk je proizvodio više od milion knjiga godišnje. U februaru 2022. godine, kada su ruski vojnici bezuspješno pokušali da zauzmu grad, štamprija je bila zatvorena na četiri mjeseca. Prošle godine je štampala 420.000 naslova. Sada ne štampa ništa.
Hriniuk je rekla da je ipak optimistična u pogledu budućnosti. „Imamo jednu“, rekla je. Ona je odbacila ruske tvrdnje da je Factor Druk proizvodio dronove. “Ovdje smo imali stotine novinara. Čak su provjerili i toalet. To je smiješno.” 
Ona je dodala: „Istorija pokazuje da svakih 100 godina neko pokušava ugasiti Ukrajinu. Uprkos tome, nastavljamo živjeti. Ovo možemo smatrati običnom fazom razvoja.”