08.03.2024.

Smanjenje rizika nije novost za Kinu, čemu onda iznenađenje novom politikom EU?

Kina je decenijama praktikovala politiku smanjenja rizika, zasnovanu na samodovoljnosti, piše Francesca Ghiretti. Ali ipak je nezadovoljna novom politikom Evropske unije. Ovaj tekst je dio naše serije o kineskim strategijama za smanjenje ranjivosti.
 
Reakcija u Kini u vezi sa novom politikom Evropske unije "smanjivanja rizika" bila je i iznenađenje i zaprepaštenje. Kineski državni mediji i čelnici, uključujući ambasadora u EU, Fu Conga, kritizirali su EU kako upravlja sigurnosnim rizicima koji proizlaze iz njenih ekonomskih odnosa sa Kinom, dok i dalje nastoji održati svoje ekonomske veze. Ovo vjerovatno proizilazi iz kineske percepcije EU kao liberalnog ekonomskog aktera, izgrađenog na godinama odnosa zasnovanih na logici ekonomskih dobitaka. Koliko god bila opravdana zabrinutost, pozicija Kine odražava dvostruke standarde, jer Kina već duže vrijeme prakticira smanjenje rizika. Vjerojatno su Narodna Republika Kina (NRK) i Kineska komunistička partija (KPK) smanjivale rizik od samog svog osnivanja. A smanjenje rizika je bilo očigledno u eri Xi Jinpinga, izraženo u smislu samodovoljnosti.
Rani izrazi samodovoljnosti mogu se naći, naprimjer, u Kineskom investicijskom fondu za industriju integriranih kola, osnovanom 2014. kao državnog fonda za izgradnju i jačanje kineskog lanca vrijednosti mikročipova. Godinu dana kasnije došla je prekretnica u smanjenju rizika u Kini: 13. petogodišnji plan kojim se uvodi Made in China 2025, čiji je glavni cilj bio osigurati rast samopouzdanja Kine, smanjiti njenu ovisnost o stranim akterima i učiniti Kinu industrijskim liderom do 2049. godine. Kao što je prikazano u izvještaju MERICS objavljenom 2016. godine, Kina je postavila ciljeve kako bi osigurala samodovoljnost, uključujući plan za povećanje domaćeg tržišnog udjela kineskih dobavljača za “osnovne komponente i važne osnovne materijale" na 70 posto.
MiC25 je kamen temeljac Xi Jinpingovog nastojanja da smanji rizik, ali od tada se pojavilo još mnogo toga. Kina je 2016. godine objavila svoju Nacionalnu strategiju razvoja vođenu inovacijama. Ova strategija uključuje formulaciju o potrebi da se preotme kontrola nad osnovnim tehnologijama od drugih i potreba za stvaranjem prednosti za Kinu u ovoj teško spornoj oblasti.
 
Kinesko uklanjanje rizika postalo je sveobuhvatnije
 
Samodovoljnost je stoga bilo u fokusu KPK mnogo prije nego što je sama EU počela govoriti o smanjivanju rizika, prije rasprave o „razdvajanju“ i znatno prije tenzija sa SAD-om. Od 2018. i početka američko-kineskog trgovinskog rata, smanjenje rizika u Kini postalo je samo hitnije i sveobuhvatnije. Na sedmom sastanku Centralne komisije za finansijske i ekonomske poslove 10. aprila 2020. godine, na vrhuncu pandemije, Xi je održao govor „Glavna pitanja u vezi sa kineskim strategijama za srednjoročni i dugoročni ekonomski i društveni razvoj“. Govor sadrži snažne reference na samodovoljnost i smanjenje rizika, kao i na ideju "dvostruke cirkulacije":  
“Moramo održati i poboljšati našu superiornost u cijelom proizvodnom lancu u sektorima kao što su brze željeznice, oprema za električnu energiju, nova energija i komunikacijska oprema te poboljšati industrijski kvalitet. I moramo pooštriti ovisnost međunarodnih proizvodnih lanaca od Kine, formirajući snažne protumjere i sposobnosti odvraćanja zasnovane na vještačkom prekidu isporuke strancima. Drugo, moramo nadoknaditi svoje nedostatke. Odnosno, u sektorima i segmentima koji se odnose na nacionalnu sigurnost, moramo izgraditi domaći sistem snabdijevanja koji je nezavisno kontroliran, siguran i pouzdan, kako bi se samocirkulacija mogla ostvariti u kritičnim trenucima i osigurati da privreda funkcionira normalno u ekstremnim situacijama." (Govor Xi Jinpinga, 10. aprila 2020.)
Politika dvojnog prometa, objavljena u 14. petogodišnjem planu u martu 2021. godine, zalaže se za privredu zasnovanu na dvije vrste prometa, domaćem i međunarodnom. Unutrašnji ciklus se formira jačanjem domaće privrede i konsolidacijom društvenog razvoja. Cilj je brzo smanjiti oslanjanje Kine na stranu tehnologiju i uvezene resurse i udvostručiti postojeće planove za industrijsku modernizaciju i tehnološke inovacije. Kada to nije moguće, jer Kina nije dostigla željeni nivo razvoja u određenoj stavci ili sektoru, ili zato što se resursi nalaze negdje drugdje, može se koristiti međunarodni promet.
Kina nastavlja težiti ka samodovoljnosti 2023. godine, na sastanku Nacionalne komisije za razvoj i reformu (NDRC) u julu, Centralni komitet i Državno vijeće su još jednom uključili u svoju ekonomsku agendu za drugo polugodište poziv na jačanje domaćih inovativnih kapaciteta i smanjenje oslanjanja na strane zemlje za jezgro tehnologije.
 
EU nastoji smanjiti rizik samo tamo gdje je to potrebno
 
Ovi napori su samo mali uzorak kineske agende smanjenja rizika, uspješnog skupa politika, koji je nastajao mnogo prije nego što je EU formulirala svoj vlastiti plan smanjenja rizika. Ali postoji jedna značajna razlika između dva koncepta smanjenja rizika: EU bi i dalje u velikoj mjeri preferirala otvoren, transparentan i reguliran globalni trgovinski režim, onaj koji mora odgovoriti na promjenjivu globalnu dinamiku, uključujući uticaj vlasti Kine na EU-rizik. Kao takav, to je još uvijek pristup koji nastoji odbaciti rizik samo tamo gdje je to potrebno i ostaviti što je moguće više otvorenosti. Međutim, EU još uvijek nije u potpunosti odredila gdje mora odbaciti rizik, a gdje izbjeći takve politike. Kina, sa druge strane, slijedi suprotnu logiku: smanjite rizik gdje god možete i oslonite se na globalizaciju gdje morate.