Samit istočnog partnerstva otvara put oporavku, otpornosti i reformi u region

Šefovi država ili vlada Republike Jermenije, Republike Azerbejdžan, Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine, predstavnici Evropske unije i šefovi država ili vlada njenih država članica sastali su se u Briselu sredinom decembra 2021. .

Samit je bio fokusiran na podršku pet ključnih oblasti – ekonomiju, upravljanje, životnu sredinu, digitalizaciju i društvo. Ovi prioriteti se nadovezuju na dosadašnja dostignuća instrumenta Evropskog susjedstva, uzimajući u obzir nove izazove i prilike – posebno zelenu i digitalnu tranziciju, kao i oporavak nakon pandemije.

Tokom samita Istočnog partnerstva, lideri su dogovorili zajedničku deklaraciju, u kojoj su ponovo potvrdili obaveze sa prethodnih samita i bilateralnih sporazuma, kao i svoju odlučnost da ih nastave dalje.

„Na ovom putu, naša ambiciozna reformska agenda i pojačana saradnja ostaju neophodan uslov za napredak i podršku. Povećanje prosperiteta i podsticanje mira, stabilnosti, održivosti i otpornosti u regionu, posebno u kontekstu pandemije COVID-19“, navodi se u deklaraciji.

U dokumentu je, također, izražena duboku zabrinutost učesnika samita zbog kontinuirane destabilizacije i kršenja principa međunarodnog prava u mnogim dijelovima regiona Istočnog partnerstva koji predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti.

U deklaraciji se također navodi da EU žali zbog odluke bjeloruskih vlasti da obustave svoje učešće u Istočnom partnerstvu. U međuvremenu, sveobuhvatni plan ekonomske podrške demokratskoj Bjelorusiji, u iznosu do tri milijarde eura, odražava opredijeljenost EU da podrži demokratski izbor bjeloruskog naroda.

Osim toga, EU je uvažila inicijativu tri pridružena partnera – Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine – da unaprijede svoju saradnju sa EU. Evropska unija je, također, uočila pojačanu međusobnu koordinaciju po pitanjima od zajedničkog interesa u vezi sa implementacijom sporazuma o pridruživanju i DCFTA, te saradnje u okviru Istočnog partnerstva. Istovremeno, EU i zainteresirani partneri pohvalili su stupanje na snagu Sveobuhvatnog i unaprijeđenog sporazuma o partnerstvu između EU i Armenije u martu 2021. i pozdravili napredak u tekućim pregovorima između EU i Azerbejdžana o novom sveobuhvatnom sporazumu.

U deklaraciji se podsjeća da je nova agenda za Istočno partnerstvo 'Oporavak, otpornost i reforma' strukturirana oko dva stupa upravljanja i ulaganja. Ova agenda će biti podržana regionalnim ekonomskim i investicionim planom vrijednim 2,3 milijarde eura sa potencijalom da mobiliše do 17 milijardi eura javnih i privatnih investicija za region.

U deklaraciji se navodi da je kroz pokretanje prijeko potrebnog socio-ekonomskog oporavka nakon pandemije COVID-19, kroz paralelni razvoj zelene i digitalne trancije, cilj stvoriti ekonomske prilike, osigurati prosperitet te siguran rad za sve, u skladu sa evropskim standardima. Što se tiče trgovinske i ekonomske integracije, prioritet će biti na jačanju poslovnog okruženja i olakšavanje trgovine i ulaganja,

sa naročitim akcentom na zelenu ekonomiju i digitalne transformacije. Stalna podrška će biti pružena kako bi se ubrzala implementacija zona slobodne trgovine (DCFTA) i drugih tgrovačkih aranžmana , te daljem produbljivanju ekonomske integracije sa i između zemalja partnera, sa ciljem razvoja održivih lanaca snabdijevanja.

U oblasti ulaganja i pristupa finansijama, fokus će biti na poboljšanju pristupa za finansiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) kroz osiguravanje sredstava od strane EU u iznosu od milijardu za finansiranja u lokalnoj valuti i podrška za 500.000 malih i srednjih preduzeća. Osim toga, kroz investicije EU će osigurati 500 miliona eura kapitala za pomoć malim i srednjim preduzećima, jačanje ekosistema za pokretanje poslovanja, održavanje ekonomskog razvoja, promociju poduzetništva žena, stvaranje kvalitetnih poslova kao i razvijati zelenu ekonomiju i digitalnu tranziciju. Podrška strukturnim reformama, poboljšanje upravljanja ekonomijom i tržištem rada, privlačenje direktnih stranih investicija podržavanje zdravog investicionog okruženja, promoviranje međunarodnih standarda rada, smanjenje korupcije i povećanje ekonomske otpornosti bit će ključni u segment ekonomskog oporavvka.

Jačanjem angažmana izvan glavnih gradova će osloboditi ekonomski potencijal ruralnih i priobalnih područja, uključujući i ulaganje u održivu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju, stvaranje boljih mogućnosti za kreditiranje poljoprivrede, podržavanje diverzifikacije aktivnosti, promocija pametnih specijalizacija, te efikasnije korištenje resursa i ograničavanje emisija.

Održiva, na pravilima zasnovana i sigurna transportna međupovezanost će biti poboljšana kroz završetak proširene indikativne jezgre TEN-T mreže koja pokriva sve vidove transporta (drumski, željeznički, zračni, pomorski i vodeni, uključujući unutrašnje plovne puteve) i ulaganja za unapređenje 3.000 km prioritetnih puteva i željeznica duž proširene TEN-T mreže, sa cijem njenog završetka do 2030. godine. Vodit će se u skladu sa standardima EU i na način koji otporan na klimatske uticaje i ograničava štetu po životnu sredinu, u smislu pokretanja ekonomskog razvoja, regionalne integracije, trgovine i mobilnosti. Međusobna povezanost će, također, biti poboljšana kroz kompletiranje mreže zajedničkih zračnih sporazuma i saradnje u oblasti zrakoplovstva, sigurnosti u pomorstvu i putevima, posebno kroz uspostavljanje regionalne opservatorije za sigurnost na putevima.

Podržat će se klimatski neutralna energetska tranzicija partnerskih zemalja kako bi se povećala energetska sigurnost diverzifikacijom od uvoza nafte i gasa i dekarbonizacijom energetskog sistema kroz ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanu energetsku efikasnost i poticanje integracije tržišta energije na osnovu zdravog zakonodavstva u cilju sigurnog snabdijevanja regiona.

Učesnici samita su istaknuli da se raduju sljedećem samitu Istočnog partnerstva 2023. godine, koji će biti „prva prekretnica za evaluaciju i reviziju implementacije nove generacije prioriteta i ciljeva“.