UN prati "ljudski safari" u Hersonu sa lancem komandovanja - do samog Putina

11. novembra 2025. godine, Ukrajina obilježava treću godišnjicu oslobođenja Hersona. Tri godine otkako su stanovnici slavili slobodu na ulicama. Tri godine otkako su se ruske trupe povukle preko rijeke Dnjepar.

Ali za stanovnike Hersona, oslobođenje je donijelo novu noćnu moru. Ove sedmice, Angelina Jolie je posjetila Herson i opisala šta je zatekla: "Prijetnja dronova bila je stalna, jaka prisutnost. Čujete tiho zujanje na nebu. Lokalno to nayivaju 'ljudski safari', sa dronovima koji se koriste za praćenje, lov i terorisanje ljudi, stalno".

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a o Ukrajini ove sedmice objavila je svoje najnovije nalaze, dokumentirajući namjerne ruske napade dronova na civile u Hersonskoj, Dnjepropetrovskoj i Nikolajevskoj oblasti. Predsjednik Volodimir Zelenski je, također, najavio novi program protiv dronova osmišljen da zaštiti Herson i spriječi daljnje napade.

Euromaidan Press je raygovarali sa Erikom Møseom, predsjedavajućim Nezavisne međunarodne istražne komisije UN-a o Ukrajini.

Misija UN-a i šta su istražitelji otkrili

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a o Ukrajini posjetila je Kijev od 2. do 6. novembra 2025. godine.

Komisija, koju je osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava radi istrage kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u ruskom ratu protiv Ukrajine, iskoristila je ovu misiju za produbljivanje svojih istraga, prikupljanje dodatnih informacija i razmjenu mišljenja sa zvaničnicima.

Komesar Erik Møse (predsjedavajući), Pablo de Greiff i Vrinda Grover sastali su se sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, Ureda glavnog tužioca, Ombudsmana, nevladinih organizacija i žrtava ruskog agresorskog rata.

Od 2022. godine Komisija je obavila 26 posjeta Ukrajini i susjednim zemljama, objavljujući devet izvještaja koji dokumentiraju ruske ratne zločine i kršenja. Također je zabilježila

ograničena kršenja od strane ukrajinskih snaga, poput neselektivnih napada i zlostavljanja navodnih kolaboracionista, iako neki navodi ostaju neprovjereni zbog ograničenja pristupa.

Zbog ograničenja resursa, Komisija nije posjetila Hersonsku, Dnjepropetrovsku, Nikolajevsku ili Zaporišku oblast tokom ove misije.

U raygovoru za Euromaidan Press, komesar Erik Møse je istakao da istrage tima nisu zavisile od fizičkog pristupa. Komisija se oslanjala na druge metode provjere, uključujući prikupljanje dokaza na daljinu i saradnju s lokalnim izvorima.

Njena dva najnovija izvještaja, objavljena u maju i oktobru 2025. godine, sadrže opsežnu dokumentaciju, uključujući identifikaciju počinilaca, kako pojedinaca, tako i pravnih lica.

Šta izvještaj dokumentuje: zločini protiv čovječnosti ubistva i prisilno preseljenje

U svom izvještaju Generalnoj skupštini UN-a podnesenom 27. oktobra 2025. godine, na osnovu standarda "razumnih osnova za vjerovanje", Komisija je utvrdila da su ruske snage izvršile napade dronovima kratkog dometa na zapadnu obalu rijeke Dnjepar pod kontrolom Ukrajine i da su ruske vlasti sistematski koordinirale deportacije i transfere ukrajinskih civila iz okupiranih područja Zaporiške oblasti.

Komisija je zaključila da su ruske oružane snage počinile zločine protiv čovječnosti ubistva i prisilnog preseljenja stanovništva.

Komisija je dokumentovala i utvrdila zločine protiv čovječnosti u slučajevima napada dronovima kratkog dometa, za razliku od drugih vrsta napada dronovima, poput onih dugog dometa. Važno je razlikovati dronove dugog i kratkog dometa, jer ruske snage koriste dronove kratkog dometa za ciljanje i lov na civile.

Izvještaj se zasniva na nalazima iz javne biblioteke dokaza, uključujući 247 geolociranih incidenata. Komisija je intervjuirala 117 žena i 109 muškaraca, i lično i na daljinu, kako bi potkrijepila nalaze.

Kako ruske snage provode sistematske napade dronovima na udaljenosti od 300 kilometara

Nalazi se odnose na napade dronovima kratkog dometa koji šire teror i rezultiraju ubistvima, povredama i razaranjima velikih razmjera. Ruske snage su izvodile ponovljene napade na više civilnih ciljeva na udaljenosti od više od 300 kilometara na zapadnoj obali rijeke Dnjepar u Dnjepropetrovskoj, Hersonskoj i Mikolajivskoj oblasti. Ovi napadi su prisilili hiljade civila na bijeg, što predstavlja zločin protiv čovječnosti prisilnog preseljenja stanovništva.

Istražitelji su identificirali ruske jedinice dronova i odgovarajuće vojne formacije raspoređene na lijevoj obali rijeke Dnjepar, a sve pripadaju Dnjeparskoj grupi snaga. Različite ruske vlasti i službe koordinirale su akcije u provođenju deportacija i transfera.

Prethodni izvještaj Komisije, objavljen u maju 2025. godine, došao je do istog zaključka u vezi sa Hersonom. Najnoviji nalazi proširuju ovaj zaključak i uključuju tri provincije.

„Važno je objasniti ne samo obim, već i ozbiljnost napada“, rekao je Møse u razgovoru. Izvještaj otkriva širok spektar pogođenih ciljeva, uključujući civilne osobe, objekte i transport, kao i stambene objekte i zgrade, kritičnu infrastrukturu koja opslužuje civile i prve interventne službe.

Komisija je utvrdila da su ove napade dronovima usmjerile ruske vlasti kako bi nanijele maksimalnu štetu. Pod jedinstvenom komandom, ruske snage su koristile dronove sposobne za posmatranje i praćenje ciljeva u realnom vremenu, ne ostavljajući nikakve sumnje da operateri mogu identificirati civile.

Jedna metoda napada, naprimjer, uključivala je korištenje nekoliko dronova: prvi dron bi udario u kuću, probijajući krov, dok bi drugi ispuštao eksploziv ili zapaljive materijale kako bi izazvao požare.

Kada bi spasioci stigli i oni su bili meta napada.

Takve metode, izjavio je Møse, pokazuju namjeru i jasno kršenje međunarodnog prava.

Identificirani počinitelji: od operatera dronova do Putina

Izvještaj je utvrdio da su napade izvele jedinice dronova ruskih oružanih snaga sa sjedištem na lijevoj obali rijeke Dnjepar, pod ruskom kontrolom, u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti.

Svjedoci su rekli da su ruski vojnici zauzeli prazne kuće, postavili vojnu opremu između civilnih zgrada i upravljali dronovima iz stambenih, administrativnih, medicinskih i obrazovnih objekata.

Komisija je identificirala pojedinačne operatere dronova i jedinice stacionirane na lijevoj obali. Neki operateri redovno su dijelili snimke napada dronova na civile putem Telegram kanala.

Ove jedinice su dio Grupe snaga "Dnjepar", kojom komanduje general-pukovnik Mihail Teplinski, koji direktno odgovara načelniku Generalštaba generalu armije Valeriju Gerasimovu, komandantu svih ruskih trupa u Ukrajini.

U julu 2025. godine, ruski ministar odbrane posjetio je sjedište Grupe, gdje ga je Teplinski informirao o novom sistemu kontrole dronova dizajniranom za koordinaciju operacija, smanjenje gubitaka i praćenje raspoređivanja dronova.

Među ruskim zvaničnicima, Volodimir Saldo, samoproglašeni "guverner" okupirane Hersonske oblasti, aktivno je podržavao operacije dronovima. U septembru 2024. godine objavio je na svom Telegram kanalu da je dostavio dronove vojnom osoblju na lijevoj obali.

2025. godine dijelio je novosti i pozive za regrutaciju za jedinicu dronova u sjevernom Hersonu pod sloganom "Učinite historiju Hersona već danas!". Također, je izvijestio o posjeti fabrikama dronova 2023. i 2025. godine, navodeći da dronovi iz fabrika "masovno rade na prvim linijama - u zoni odgovornosti trupne grupacije 'Dnjepar'".

I Valerij Gerasimov i Volodimir Saldo u konačnici odgovaraju Vladimiru Putinu, predsjedniku Ruske Federacije i vrhovnom komandantu Oružanih snaga Rusije. Gerasimov, kao načelnik Generalštaba, odgovara ministru odbrane Sergeju Šojguu i, preko njega, Putinu.

Saldo odgovara predsjedničkoj administraciji Ruske Federacije, koja nadgleda okupirane teritorije.

Svjedoci i lokalni zvaničnici u Dnjepropetrovskoj oblasti izvijestili su da su neki dronovi lansirani iz ili u blizini nuklearne elektrane Zaporižje, koju su ruske snage zauzele 2022. godine. Korištenjem neposrednog okruženja nuklearne elektrane u vojne svrhe krši se  međunarodno humanitarno pravo, koje zabranjuje lociranje vojnih ciljeva u blizini nuklearnih instalacija.

Deportacije iz Zaporiške oblasti slijede dosljedan obrazac

Osim toga, Komisija je, također, utvrdila da deportacije i transferi civila od strane ruskih vlasti predstavljaju ratne zločine i slijede dosljedan obrazac.

Ruske vlasti su koordinirale uklanjanje civila iz okupiranih područja u Zaporiškoj oblasti, radnje koje predstavljaju ratne zločine deportacije i nezakonitog transfera. Neke žrtve su deportovane iz Zaporiške oblasti u Gruziju, dok su druge prebačene na teritorije pod kontrolom ukrajinske vlade. Žrtve deportacije i transfera su pritvorene, mučene, a dokumenti i stvari su im oduzete prije nego što su prisiljene da odu.

Komisija je utvrdila da su ovi akti bili sistematski i kontinuirani tokom dužeg perioda, odražavajući organizovani napor različitih ruskih subjekata, uključujući visoke zvaničnike. Transferi i deportacije su vršeni u skladu sa državnom politikom, a ruski "guverner" okupirane Zaporiške oblasti izdao je uredbu kojom se nalažu protjerivanja što javno potvrđuje te radnje.

Odgovor i put do odgovornosti

Najnoviji izvještaj Komisije dostavljen Ujedinjenim nacijama dobro je prihvaćen od strane država članica u Generalnoj skupštini i ukrajinskih vlasti te je privukao široku medijsku pokrivenost u međunarodnim, regionalnim i nacionalnim medijima.

"Dokumentovanje i izvještavanje o situaciji je ključno za širenje znanja o ovim zločinima", rekao je Møse.  

Napomenuo je da, iako je rano izvještavanje o napadima dronovima bilo ograničeno, svijest je rasla kako su se akumulirali dokazi, posebno u vezi sa njihovim obimom i uticajem. Izvještavanje u štampi i širenje nalaza ostaju od najveće važnosti.

Iako su mediji i istraživači izvještavali o napadima dronovima u Hersonskoj oblasti, razumijevanje njihovog obima i ozbiljnosti ostaje ograničeno.

Na osnovu dokumentovanih dokaza, Komisija je utvrdila da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti ubistva i prisilnog preseljenja stanovništva, kao i ratne zločine namjernog usmjeravanja napada na civile i civilne objekte i nanošenja nečovječnog postupanja. Ove akcije su dio državne politike agresije.

Vojne jedinice ruskih oružanih snaga, koje djeluju pod centralizovanom komandom u Dnjepropetrovskoj, Hersonskoj i Nikolajevskoj oblasti, ciljale su civile i civilnu infrastrukturu dronovima više od godinu dana. U okupiranom Zaporožju, civilne vlasti, uključujući imenovanog "guvernera", koordinirale su sa Federalnom sigurnosnom službom (FSB) deportaciju i transfer ukrajinskih civila.

Komisija je naglasila da je sudska odgovornost ključna. Pozvala je na istrage i krivično gonjenje svih pojedinaca odgovornih za ove zločine, uključujući one koji su naredili, usmjeravali ili omogućili napade dronovima na civile i civilne objekte, u skladu sa međunarodnim pravnim standardima.

Izvještaji su namijenjeni podršci tekućim i budućim naporima za utvrđivanje odgovornosti, uključujući nacionalna krivična gonjenja, slučajeve univerzalne jurisdikcije i postupke pred Međunarodnim krivičnim sudom. Međunarodni krivični sud je već izdao naloge za hapšenje Putina i ruske komesarke za prava djece Marije Lvove-Belove zbog ratnog zločina nezakonite deportacije i transfera ukrajinske djece iz okupiranih područja.

„Naša perspektiva je da će ovi izvještaji i da trebaju doprinijeti utvrđivanju odgovornosti za ove teške zločine“, rekao je Møse. „Važno je da se ove informacije javno podijele“.

Komisija je pozvala na odgovornost i reparacije, pozivajući da agresorska država snosi finansijsku odgovornost za obnovu života i zajednica uništenih ratom.

Møse je ponovio preporuku da Rusija odmah prekine napade dronovima na civile i prestane širiti teror među stanovništvom.

Svaki izvještaj pruža provjerene činjenične nalaze i pravnu analizu prema pravu ljudskih prava, humanitarnom i međunarodnom krivičnom pravu, čineći osnovu za daljnje djelovanje međunarodnih i nacionalnih tijela.

„Zakon je jasan“, rekao je Møse. „Ovo mora prestati. To je naš mandat“.