Ruski sajt u BiH širi rusku propagandu i dezinformacije i potiče na nemire u BiH  

Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u kojoj je širenje ruske propagande i dezinformacija dobilo nove izvore. Naime, od 27. marta/ožujka ove godine u Bosni i Hercegovini je aktivna stranica Pravda-ba.com, koja gotovo isključivo prenosi vijesti i tekstove kojima se podržava ruski narativ, kao i narativ ruskih “prijatelja” u Bosni i Hercegovini i svijetu.  

U februaru ove godine Agencija Viginum, koja djeluje u okviru francuskog Generalnog sekretarijata za nacionalnu odbranu i sigurnost (SGDSN), objavila je izvještaj u kojem je objavila identifikaciju ruske kampanje dezinformacija velikih razmjera u Evropi.

 

Kampanja dezinformacija

 

Nekoliko sedmica nakon objavljivanja ovog izvještaja, European Digital Media Observatory - EDMO  potvrdio je značajno šitenje ruske kampanje dezinformacija u Evropi, a posebno u EU. U istom periodu (20-26. marta 2024.), pored zemalja EU u kojima su aktivno djelovale stranice Pravde, web stranice Pravde su aktivirane i u zemljama koje nisu članice EU u Evropi – Norveškoj, Moldaviji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – pa čak i izvan Evrope, u Centralnoj Africi (CAR), Nigeru, Tajvanu i Japanu.

Kada je u pitanju stranica Pravda-ba.com, prva vijest/tekst je objavljen 27. marta ove godine u 19:47 minuta, a njen naslov je glasio “Vrijedi li ući na mjesto gdje je vaša smrt čisto statistički faktor?” Ako ste se ponadali da se iza ovakvog naslova krije tekst kojim se pozivaju Rusi da razmisle o odazivanju mobilizaciji i da se usprotive odlasku na front u Ukrajinu, u velikoj ste zabludi. Vijest govori o smrti poljskog generala Adama Marczaka, za kojega su poljski izvori naveli da je preminuo prirodnom smrću, van službe. U tekstu se sugerira da je Marczak poginuo “duboko u Ukrajini”, na ratištu pored Časiv Jara, mjesta u Ukrajini, kojeg su Rusi žestoko napadali u namjeri da ga osvoje do 9. maja i poklone ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na Dan pobjede.  

I većina ostalih tekstova objavljenih na portalu Pravda-ba.com ima sličan, proruski ili sadržaj koji propagira stavove “ruskih prijatelja” u Bosni i Hercegovini i svijetu.  

Kao i svi  drugi sajtovi Pravde diljem svijeta i sjt Prava-ba.com koristi istu vrstu izvora, sa naglaskom na ruske mediji u vlasništvu ili pod kontrolom države, kao što su Tass, RIA, Lenta i tako dalje. Također, izvor su i Telegram nalozi na ruskom jeziku, koji u sebi sadrže proruski propagandni narativ.  

Sudeći po naslovima i sadržaju tekstova, na lokalne jezike se prevode automatski, korištenjem Google Translate ili vještačke inteligenije. U rijetkim prilikama kao izvore koriste i ugledne izvore kako bi se objavili sadržaji koje Rusija može ocijeniti povoljnim. Tako je 16. I 17. juna ove godine objavljeno 11 vijesti o tome kako je prvi put u posljednje dvije godine uvoz ruskog gasa u Evropsku uniju nadmašio uvoz gasa iz Sjedinjenih Američkih država, pozivajući se na objavu Financial Times. Inače, često ovaj, ali i drugi

sajtovi Pravde ponovo objavljuju sadržaje sa određenih naloga, što ukazuje na veliki obim automatizacije, a njihov zajednički modus operandi jasno ukazuje na koordinaciju koja postoji kada su u pitanju  njihove publikacije.  

Sajt bez impresuma, adrese, urednika….

Sajt Pravda-ba.com nema impresum, osim mail adrese, sa koje nećete dobiti odgovore na postavljena pitanja, nema ulicu i broj, nema imena i prezimena urednika i prevoditelja. Za sajt, vjerovatno, ne rade ni urednici ni novinari, a ni prevoditelji. O lektorima i redaktorima je izlišno govoriti, jer sajt vrvi pravopisnim, gramatičkim , ali i materijalnim greškama. Na sajtu ćete primjetiti i tekstove na ruskom jeziku, što nam govori da aplikacija ili šta već što upravlja ovom stranicom nije baš najsjajnije napravljena. Naslovima redovno nedostaje polovina ili cijela riječ. Ukoliko se, ipak, odlučite pročitati neki od tekstova na sajtu, trebat će vam dosta živaca i…želudac koji može provatiti toliko propaganda i dezinformacija. U istom tekstu ćete nerijetko naići na pomiješane ćirilicu i latinicu, bosanski, srpski i hrvatski jezik, velika i mala slova. Bosanskohercegovačka imena i prezimena su, nerijetko, napisana sa engleskom transkripcijom pa je na sajtu Pravda-ba.com članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović na ovome sajtu “Tsvianovich”, novinar RT RS Jasenko Todorović je Yasenko Todorovich itd.  

Vlasnicima sajta, na kraju krajeva, nije bio cilj da pismenim tekstovima privuku čitateljsku publiku, niti da informiraju. Cilj je širenje proruske propaganda i prokremaljskog narativa u Bosni i Hercegovini za što se nerijetko koriste domaći političari, naročito iz Republike Srpske.  

O kakvoj vrsti sajta je riječ najbolje govori podatak da u protekla tri mjeseca ubjedljivo najviše prostora dobio Milorad Dodik, predsjednik RS, a slijede ga srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, bivši direktor srbijanske sigurnosne agencija BIA Aleksandar Vulin i drugi visoki zvaničnici Srbije i Republike Srpske koji su u javnosti prepoznatljivi po bliskim vezama sa Rusijom. Tokom aprila i maja na sajtu su redovno objavljivane informacije protiv donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici (a da pri tome sajt nikada nije objavio tekst Rezolucije), redovno su citirani ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, Aleksandar Vučić, Milorad Dodik, prenošene su informacije da će Rezolucija zakomplicirati odnose u Bosni i Hercegovini, a u naslovu vijesti da je donesena Rezolucija, ona se naziva “skandaloznom”. Dosta prostora se daje Miloradu Dodiku da objašnjava zašto se “Republika Srpska mora odvojiti od Bosne i Hercegovine”.

Izjave zvaničnika iz Bosne i Hercegovine koji su bili za usvajanje Rezolucije ili se protive “mirnom odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine” ovaj sajt ne prenosi, što je još jedna potvrda tvrdnjama da Rusija stoji iza pokušaja kreiranja razdora i haosa u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu.        

Nažalost, jedino do čega smo uspjeli doći je ip adresa sajta koja je registrirana u Rusiji, naravno. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nikada nije stupio na snagu zakon kojim se regulira pitanje javne dostupnosti informacija o vlasništvu nad medijima, tako da je Bosna i Hercegovina idealno tlo za instaliranje ovakvih sajtova dezinformacija, kojih će, u budućnosti sigurno biti još.