Ruski partizani pale vojne registre i sabotiraju pruge

U Rusiji je nakon početka rata sa Ukrajinom naglo porastao broj željezničkih nesreća, a vojni registri se pale širom zemlje. Ilegalne grupe koje se protive invaziji na Ukrajinu preuzele su odgovornost za iskakanje vagona iz šina. Također su postavili video snimke na kojima bacaju molotovljeve koktele na vojne regrutne centre. The Insider je razgovarao sa nekim pripadnicima gerilskih grupa kako bi saznao kako je organizovan  otpor i zašto ga decentralizacija čini posebno efikasnim.

Od kraja februara u Rusiji su se dogodila najmanje 23 napada na vojne registre (o tim napadima su izvještavali mediji i Telegram kanali), od čega 20 napada podmetanjem požara. Prošle godine nije bilo sličnih incidenata. Uglavnom su korišteni molotovljevi kokteli. Putem društvenih mreža distribuirana su uputstva o tome kako napraviti te koktele.
Ove paljevine nisu bile dio jedinstvene koordinirane kampanje; iza njih su stajale različite grupe, od ljevičarskih anarhista i proukrajinskih aktivista do krajnje desničarskih grupa. Ponekad su to bili samo usamljenici koji sebe nisu povezivali ni sa kakvim pokretom. Na primjer, Ilja Farber, 48-godišnji umjetnik i bivši seoski učitelj, uhapšen je u Udmurtiji krajem maja, jer je zapalio dvije zgrade vojnog ureda.
 „Želio sam saznati za šta sam sposoban. Jesam li ja... sposoban za ovo”, rekao je opisujući svoje postupke tokom ispitivanja.
Vlastima je bilo prilično teško prešutjeti paljevine, jer su i sami gerilci aktivno objavljivali video snimke o njima na društvenim mrežama. Tako je objavljena video snimka paljenja vojnog ureda u Nižnjevartovsku, kao i vojni ured u Lukoviciju kod Moskve.
Ali, dok je paljenje vojnih matičnih službi nemoguće sakriti, drugi aspekt gerilskog rata – rat na željeznici – uvijek se može predstaviti kao tehnički problem. Upravo to pokušavaju ruske vlasti. Ali zvanična statistika pokazuje da je  broj željezničkih nesreća u Rusiji  naglo je porastao od početka rata.

Rat na željeznici 

Nakon početka rata u Ukrajini, vijesti o sabotaži na željeznici počele su se pojavljivati gotovo svaki dan. Dana 1. maja, u činu sabotaže uništen je most u regiji Kursk namijenjen za saobraćaj teretnih vozova.
Prema pisanju The Insider, samo na osnovu medijskih izvještaja, u Rusiji su od marta do juna 2022. godine iskočila 63 teretna voza, što je puno više nego u istom periodu prošle godine. Analize su pokazale da su se iskliznuća vagona pomjerila na zapad, a neki od vozova su imali nesreće u blizini vojnih jedinica.
Prema Ruskim željeznicama i inspekcijskim vlastima, većina nesreća je bila povezana sa lošim stanjem željezničkih pruga.
„Prema podacima Gosželdornadzora za četiri mjeseca ove godine, 55,3 posto željezničkih nesreća uzrokovano je nepravilnostima u trenutnom stanju pruge“, navodi partner.ru, službeno izdanje Ruskih željeznica.
Međutim, vlasti ne mogu zanemariti činjenicu da je dio onoga što se dešava na željeznici sabotaža. Ministarstvo saobraćaja je 24. februara, prvog dana rata, naložilo povećanje nivoa sigurnosti na prugama u južnim krajevima. U aprilu je Glavna obavještajna uprava Ukrajine objavila instrukciju u kojoj se šefovi pojedinih željezničkih dionica u Rostovskoj oblasti i Krasnodarskom kraju pozivaju da sarađuju sa FSB-om i policijom kako bi osigurali sigurnost na željezničkim prugama.
Međutim, sve te mjere do sada su imale mali učinak: nesreće se i dalje dešavaju, posebno u pograničnim regijama. Naprimjer, 12. aprila stanovnici sela Titovka u Belgorodskoj oblasti na granici s Ukrajinom probudili su se zbog eksplozije. Bukvalno u roku od sat vremena guverner Gladkov je pokušao da objasni situaciju. 
„U gradskom okrugu Šebekino oštećene su železničke pruge. Žnema. Uništena je samo željeznička pruga. Radna grupa radi na licu mjesta. O uzrocima ću izvijestiti kasnije.» Ali guverner Belgoroda tek treba ponuditi objašnjenje. Na fotografijama sa lica mjesta vidi se željeznička pruga savijena prema gore, zahrđale šine i srušen dio mosta.
FSB je 27. aprila prijavio hapšenje dvojice Rusa koji su navodno pripremali novi čin sabotaže u Belgorodskoj oblasti. Prema podacima FSB-a, uhapšeni su bili "pristalice ukrajinskog nacizma" i "prenosili informacije o ruskim vojnicima" ukrajinskom sajtu Mirotvorets (Mirotvorac). Međutim, nisu saopćena nikakva imena, niti identitet diverzanata. Na snimku koji je objavila RIA Novosti, lica pritvorenika su bila zamućena, izgovarali su naučene fraze, a jedan od njih je namjerno nosio majicu sa britanskom zastavom. Prema zvaničnim izvještajima, optuženi su za pripremu akta sabotaže (1. dio, član 30 i dio 1, član 281. Krivičnog zakona Rusije). Međutim, The Insider nije uspio pronaći bilo kakve podatke o hapšenjima osoba sa takvim optužbama na sudovima u Belgorodskoj oblasti.
Roman Starovoit, guverner Kurske oblasti, govorio je o oštećenju još jednog železničkog mosta 1. maja. On je incident nazvao „činom sabotaže“, a Istražni komitet je pokrenuo krivičnu istragu o terorističkom činu. A krajem maja u javnom tok šou „Čuvaj se, Moskva“ objavljena je poruka da FSB traži članove neke „militantne organizacije anarho-komunista“ koja je pripremala čin sabotaže na prugama u Sergijevom Posadu u Moskovskoj oblasti. Prema istražiteljima, članovi grupe odvrnuli su osam matica, rascijepili spoj šine i djelimično izbacili kolosijeke koji vode do vojne jedinice 14258 (tajni centar za obuku i taktiku 12. Glavne uprave Ministarstva odbrane, koja je odgovorna za nuklearnu energiju u zemlji).
FSB nije uspio pronaći "militantne anarhiste". Ali The Insider, sa druge strane, jeste. Predstavnici Militantne organizacije anarho-komunista (BOAK) izvijestili su da su zadržali vozove za drugu vojnu jedinicu, #55443 u blizini Kiržača (Vladimirska oblast) gdje se nalazi arsenal Glavne uprave za rakete i artiljeriju Ministarstva odbrane Rusije.
 «Nažalost, sabotaža je otkrivena 25. juna uveče. Ipak, čak i u takvom obliku, čin sabotaže nanio je štetu neprijatelju kašnjenjem kretanja vozova sa vojnom opremom i nanošenjem ekonomske štete zbog potrebe obnove pruge”, rekli su predstavnici ćelije za The Insider.
Prema samim anarhistima, njihove aktivnosti su uglavnom bile inspirisane akcijama bjeloruskih partizana, koji su se efektivno odupirali ruskoj invaziji kroz Belorusiju na početku rata.
Do novembra 2021. bjeloruska vlada proglasila je pokret terorističkim. Nekoliko sedmica kasnije, gerilci su bacili spremnik zapaljive mješavine iz drona na bazu za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova Volovščina. 
„Mi se bavimo antiterorizmom: sprečavamo režim da teroriše civilno stanovništvo. «Supratsiou» se priprema za završnu protivterorističku operaciju za eliminaciju režima», rekao je Busli.
Mjesec dana prije početka rata (24. januara), supraciouaktivisti su izvršili napad na bjeloruske željeznice, koji je odavno bio pripremljen: šifrirali su većinu servera, baza podataka i radnih stanica Bjeloruskih željeznica i uništili rezervne kopije. 
„Cilj je bio usporiti i poremetiti rad željeznice. Na automate i sigurnosne sisteme namjerno nije uticao cyber napad kako bi se izbjegli teški slučajevi”, rekli su gerilci. 
Istovremeno, glavna ideja nije bila samo da se uspori rusko vojno snabdevanje: cyber gerilci su bili spremni obnoviti servere u zamjenu za oslobađanje 50 političkih zatvorenika kojima je najpotrebnija medicinska njega i zaustavljanje gomilanja ruskih trupa u Bjelorusiji.
Obnavljanje sistema podataka pokazalo se veoma teškom za Bjeloruske željeznice.
 «Specijalistica koja se bavila tom vrstom baza podataka otpuštena je prošle godine iz političkih razloga. Tehnologija je bila stara, a mladi stručnjaci je nisu razumjeli”, rekao je Sergej Voitekhovich, željeznički predstavnik Radničkog sindikata.

Militantni anarhisti

U Rusiji su anarhokomunisti postali najaktivnija «subverzivna» snaga. Kako jeThe Insider saznao, na Telegramu se od početka rata pojavilo više kanala na kojima su objavljena uputstva o tome kako onesposobiti vozove ili izazvati nesreće na željeznici. Njihovi autori su se identificirali kao članovi određene «militantne anarho-komunističke organizacije». Od marta objavljuju uputstva o sabotaži – kako demontirati prugu i ne biti uhvaćen – i izvještavaju o uspješnim «operacijama». Tako su «anarhokomunisti» preuzeli odgovornost ne samo za demontažu i sabotiranje železničkih šina, već i za paljenje stubova mobilnih telefona (naprimjer, u selu Belomestnoje u Belgorodskoj oblasti), pa čak i za paljenje automobila režimskih saradnika.
Za koordinaciju i dovođenje novih članova, anarhisti su čak pokrenuli bot, koji omogućava da se oni koji žele anonimno pridruže ćeliji u svome gradu. The Insider im je mejlom poslao niz pitanja u šifrovanom formatu, a razgovarao je i sa jednim od anonimnih članova, Ivanom (ime je promijenjeno). Članovi organizacije tvrde da BOAK postoji već nekoliko godina, ali se javno oglasio tek nakon početka rata u Ukrajini. Oni su „pokupili ideju od bjeloruskih partizana“.
 „Željeznička sabotaža je relativno lak i veoma efikasan način da se nanese šteta neprijateljskoj vojsci. I uz minimalan rizik za civile, ako se uradi na odgovarajući način”, rekli su anarhokomunisti za The Insider.
Prema njihovim riječima, bilo kakvi poremećaji i kašnjenja u opskrbi i komunikacijama ometaju rad vojne mašinerije: 
«To znači da će u odlučujućem trenutku na bojnom polju biti manje tenkova ili granata. A ako uspijemo da sabotiramo šine, čemu se nadamo, oprema neće samo kasniti, već će biti oštećena. Oštećeni će biti  i vozovi, željezničke pruge i tako dalje. Sve bi to moglo ozbiljno oslabiti ruske oružane snage i uticati na to koliko brzo će se rat završiti.”
Anarhisti tvrde da su razvili sopstvene metode sprečavanja nesreća putničkih vozova, kako civili ne bi stradali od njihovog djelovanja.
Anarhistički gerilski pokret je još uvijek decentraliziran. „Postoje i organizovane ćelije i spontane akcije ljudi. Decentralizacija nas čini pokretnijima i neuhvatljivijim, ali onemogućava medijsko praćenje i otežava procjenu naših članova. Na kraju krajeva, ovako je bolje pod represijom. Do aprila je u Rusiji bilo između 20 i 40 takvih ćelija, ali sada ih je vjerovatno više“, kaže Ivan, član pokreta. 
Prema njegovim riječima, svi problemi na željeznici ne čine vijest. Beznačajna djela sabotaže - oštećenja signalnih ploča, semafora, žica zavojnica - obično ostaju neprimijećena od strane medija. 
„O tim radnjama prijavljuju samo njihovi izvršioci, ali takvih prijava je malo. Sve akcije koje dođu u štampu mogu se smatrati uspješnim – niko ne pokriva neuspješne, kada se ništa nije dogodilo”, kaže Ivan. 
Grupa aktivno pokušava prikupiti sredstva putem donacija koristeći svoje online resurse.
Prema anarhistima, nikakva posebna obuka nije potrebna da bi se učestvovalo u željezničkom ratu, sve informacije su preuzete iz pamfleta koje distribuira pokret.
 Ne organizuju takve akcije samo aktivisti sa jasnom ideologijom. Jegor (ime promijenjeno), član ćelije koja je zapalila automobil Natalije Abijeve, osnivačice fonda za pomoć ruskoj vojsci uključenoj u rat s Ukrajinom, stupio je u kontakt sa The Insiderom. Prema njegovim riječima, njegovi saborci se prije svega ne slažu sa postupcima vlasti: «Među nama ima i anarhista i nacionalista (ali ovih posljednjih je manje). Svako od nas ima svoju priču. Mi smo antisistemska organizacija i učit ćemo zamršenosti političkog upravljanja tek nakon što režim padne ili barem oslabi. Putin je krao budućnost od Rusije, a ako se danas zaglavimo u političkim sporovima, sutra nećemo postojati. Putin prijeti svijetu nuklearnim ratom, okreće cio svijet protiv Rusije, naši sunarodnici postaju još siromašniji, ljudi se plaše da govore naglas šta misle o vladi. Ne činiti ništa znači pristati da živimo pod vlašću podlih stvorenja do kraja života. Je li ovo budućnost koju želimo?»