Ruski dronovi neometano lete iznad Moldavije i Rumunije

Seljani su bili šokirani. Ujutro 25. novembra, ruski dron se srušio na imanje farme u selu Puiesti, 50 kilometara od rumunske granice sa Moldavijom.

Užasnuti vlasnik farme rekao je lokalnim medijima da je bio kod kuće sa porodicom kada je čuo vrlo glasan prasak. Dron se srušio na drvo. Mnogi seljani su kasnije dali slikovite izvještaje rumunskim medijima, a neki su rekli da se boje rata i da će sada "spakovati kofere i otići".

Gotovo u isto vrijeme, u Moldaviji, sjeveroistočnom susjedu Rumunije, ruski dron je pao na krov farme u selu Cuhurestii de Jos, 15 kilometara od ukrajinske granice. I tamo su stanovnici bili uplašeni.  

"Ustanete ujutro i ne znate šta da očekujete", rekao je jedan stariji seljanin moldavskoj TV stanici JurnalTV.

Osjećaj straha i zbunjenosti prevladava među stanovnicima dva sela - kao i među općom populacijom u Moldaviji i Rumuniji. U utorak su dvije zemlje doživjele najozbiljnije povrede zračnog prostora od strane Rusije od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Tokom opsežnog ruskog napada dronom i raketama na Ukrajinu u utorak ujutro, ukupno šest ruskih dronova ušlo je u moldavski zračni prostor, uključujući i onaj koji se srušio u Cuhurestii de Josu.

U međuvremenu, u Rumuniji je dron koji se srušio u Puiestiju očigledno letio u nacionalnom zračnom prostoru nekoliko sati, praveći veliku petlju na istoku zemlje. Stanovnici nekoliko okruga govorili su o dobijanju upozorenja o letu dronovia na svojim mobilnim telefonima.

Jesu li kršenja zračnog prostora bila namjerna?

Moldavija, nacija koja je vojno praktično bespomoćna, nema funkcionalnu protivzračnu odbranu za dronove.

Situacija je bila drugačija u Rumuniji, članici NATO-a, gdje su poletjela četiri borbena aviona odbrambenog saveza, uključujući dva aviona sa njemačkim posadama. Međutim, očigledno su više puta gubili dron iz vida i oklijevali su da ga obore.

Dva srušena drona očigledno nisu bila napunjena eksplozivom. U ruskim napadima na Ukrajinu, takvi leteći objekti se uglavnom koriste za obmanjivanje protivzračne odbrane, a mogu se koristiti i za izviđanje. Putanje leta dronova koji su ušli u moldavski i rumunski zračni prostor sugeriraju da je Rusija namjerno usmjeravala leteće objekte u dvije zemlje.

Pretpostavlja se da su letjeli sa Krima preko Crnog mora do delte Dunava, a zatim u južne i centralne dijelove Moldavije i istočne Rumunije. Međutim, za razliku od odgovora poljske vlade na incident sa dronom u Poljskoj početkom septembra 2025. godine, moldavski i rumunski zvaničnici još nisu optužili Rusiju da namjerno usmjerava dronove u dvije zemlje.

Zračni prostor prekršen desetine puta

U Moldaviji je ruski ambasador pozvan na razgovor nakon incidenta. Ali u Rumuniji, vlada još nije odgovorila Moskvi. Ruski ambasador u Bukureštu je nekoliko puta pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova zbog sličnih kršenja zračnog prostora, a posljednji put sredinom novembra, kada su mu pokazani dijelovi ruskog drona koji se srušio na rumunskoj teritoriji.

Rusija je posljednjih godina desetke puta prekršila zračni prostor Moldavije i Rumunije, koristeći i dronove i rakete. U Rumuniji je, također, bilo nekoliko eksplozija.

Nedavno je ruski dron eksplodirao na rumunskoj teritoriji 4. novembra, blizu graničnog trougla sa Moldavijom i Ukrajinom i samo desetak kilometara od grada Galaći na Dunavu.

Prošle sedmice, stanovnici sela Plauru u sjevernoj delti Dunava spašavani su nakon što je ruski dron zapalio tanker sa tekućim plinom u lučkom gradu Izmailu na ukrajinskoj obali Dunava, prijeteći da izazove veliku eksploziju. Rumunska obala Dunava, gdje se nalazi selo Plauru, udaljena je samo oko 250 metara od luke Izmail.

Šta se mora dogoditi da bi se izazvao odlučan odgovor?

Za Moldaviju i Rumuniju, ruski rat u Ukrajini sve više postaje dio svakodnevnog života. Mnogi posmatrači, posebno u Rumuniji, članici NATO-a, sada se pitaju šta se još treba dogoditi prije nego što sadašnja vlada i NATO snage na rumunskom tlu preduzmu odlučnu akciju. Uostalom, najveća NATO zračna baza u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u blizini crnomorske luke Konstanca.

"To je neshvatljivo", komentirao je voditelj na televizijskom kanalu Digi24. "Zakoni za obaranje dronova su stvoreni, naredbe su date, vojnici su imali odriješene ruke, a ipak ovaj dron nije oboren".

Rumunski ministar odbrane Ionut Mosteanu, odani pristalica Ukrajine i inače ne oklijeva, teško se objasnio šta misli šta se dešava sa novinarima.  

"Nismo u ratu", rekao je, "ne možemo samo pucati bez razmišljanja o posljedicama".

'Šetalište za ruske dronove'

U februaru 2025. godine, rumunski parlament je glasao za promjenu zakona koja omogućava obaranje dronova u zračnom prostoru zemlje - što prije nije bilo moguće. Zakon je stupio na snagu u maju 2025. godine. Činjenicu da od tada nijedan ruski dron nije oboren, rumunski predsjednik Nicusor Dan ne smatra problemom.

Predsjednik Rumunije dao je iznenađujuće pomirljivu izjavu rumunskim medijima.

"Svi ovi dronovi koji povremeno ulaze na našu teritoriju su nesreće".  

Dodao je da se takvi incidenti dešavaju na mnogim mjestima u Evropi.

"Dakle, to su tehnički problemi", kazao je Dan, ali nije precizirao na koje "tehničke probleme" misli.

Bivši rumunski predsjednik Traian Basescu, koji je bio poznat po svom samouvjerenom pristupu Moskvi tokom svog mandata od 2004. do 2014. godine, zauzeo je potpuno drugačiji stav. Govoreći na kanalu Digi24, rekao je: "Zemlja koja poštuje sebe ne dozvoljava da njen zračni prostor postane šetalište za ruske dronove".