Rusija se bori da kontroliše finansije dok potrošnja za invaziju na Ukrajinu raste

Otkako je 2022. godine počela invazija na Ukrajinu u punom obimu, ruska vlada je sve svoje finansijske resurse usmjerila na finansiranje rata.

Kako je rat prioritet broj jedan Kremlja, iskorišteni su svi alati koji su mu bili na raspolaganju: povećano oporezivanje, državni fondovi, domaće zaduživanje i štampanje novca.
Do sada su povećanja poreza i izdavanje novca bili relativno umjereni.
Ekonomisti na čelu ruskog finansijskog sistema pokušali su održati potrošnju, ponudu novca i inflaciju pod kontrolom. Za dvije i po godine, ovo balansiranje postaje sve teže.
Prema ruskom političkom analitičaru Dmitriju Oreškinu, šefica ruske Centralne banke Elvira Nabiulina pokušava održati zdravu monetarnu politiku, ali rat zahtijeva sve veće troškove.

"Nabiulina se suočava sa zadatkom koji se ne može ispuniti", rekao je Oreškin za Kyiv Independent.

Ratni budžet Rusije

Kao rezultat invazije u punom obimu, ruska potrošnja na nacionalnu odbranu porasla je sa 3,6 biliona rubalja (51 milijardu dolara) u 2021. na 6,4 biliona rubalja (75 milijardi dolara) u 2023. godini i očekuje se da će porasti na 10,8 biliona rubalja (120 milijardi dolara), ili 29,4 posto budžeta, u 2024. godini.
Zemlje NATO-a postavile su cilj da 2024. godine troše dva posto BDP-a zemlje na odbranu. Rusija troši šest posto.
Nasuprot tome, očekuje se da će socijalna potrošnja iznositi 7,7 biliona rubalja (87 milijardi dolara), ili 21,1 posto ruskog budžeta u 2024. godini.
Zbog velikih izdataka za vojsku, Rusija je imala problema sa balansiranjem svog budžeta.
Prije invazije, ruski savezni budžet imao je suficit od 524 milijarde rubalja (sedam milijardi dolara), ili 0,4 posto BDP-a 2021. godine.

Međutim, budžetski deficit Rusije iznosio je 3,295 biliona rubalja (47 milijardi dolara), ili 2,1 posto BDP-a, u 2022. godini, i 3,24 biliona (38 milijardi dolara) ili 1,9 posto BDP-a, u 2023. godini. Očekuje se da će budžetski deficit iznositi 120,1 milijardu rubalja (1,38 milijardi dolara), ili 1,1 posto BDP-a 2024. godini.
Jedan od primarnih načina finansiranja rata je oporezivanje.
Od 2001. do 2021. Rusija se ponosila jedinstvenom stopom poreza na dohodak od 13 posto, što je bio značajan podsticaj za preduzeća.
Ruska vlada je 2021. godine uvela stopu od 15 posto za prihod veći od pet miliona rubalja (57.000 dolara). Dalja i dramatičnija promjena dogodila se tokom invazije na Ukrajinu.
U maju 2024. godine, rusko Ministarstvo finansija objavilo je planove da uvede stope poreza na dohodak u rasponu od 15 do 22 posto za prihod veći od 2,4 miliona rubalja (28.000 dolara) počevši od 2025. godine.
U međuvremenu, porez na dobit će porasti sa 20 na 25 posto, a snižene stope za neka preduzeća će biti ukinute.
Porez na minerale za proizvodnju gvožđa povećat će se sa 4,8 na 5,5 posto, dok će se porez na minerale za proizvodnju đubriva udvostručiti.
"Povećanje poreza je zaista povezano sy potrošnjom na rat", rekao je za Kyiv Independent Andrej Movčan, ruski ekonomista sa sjedištem u Londonu.
On je rekao da povećanje poreza prijeti podrivanje ekonomskog rasta i da će imati negativan uticaj na civilni sektor.
"To će izazvati inflaciju jer proizvodnja roba široke potrošnje pada, a potražnja za njima stimulirana od strane države ostaje ista", rekao je Movčan, osnivač investicione kompanije Movčan's Group.
Ruski kolumnista Sergej Parhomenko rekao je da je povećanje poreza "zbog potrebe Putinovog režima za novcem tokom rata".
„Povećanje poreza na dobit će uticati na sve i bit će veoma osetljivo za ruska preduzeća“, rekao je on za Kyiv Independent. "Moraju finansirati i rat i socijalnu potrošnju".
Međutim, trenutno povećanje poreza je relativno umjereno i sadrži mnogo izuzetaka.
Poređenja radi, stope poreza na dohodak kreću se od 10 do 37 posto u SAD, od 0  do 45 posto u Francuskoj i od 32 do 52 posto u Švedskoj.
Više stope poreza na dohodak neće se primjenjivati na cijeli prihod, već na njegov dio koji prelazi prag. Naprimjer, ako neko zarađuje tri miliona rubalja godišnje, platit će 13 posto za 2,4 miliona rubalja ispod praga i 15 posto za 600.000 rubalja iznad praga.
Štaviše, nove stope se neće odnositi na prihode od vrijednosnih papira i od privatnih preduzetnika, na koje će se, kao do sada, primenjivati stopa od 13 do 15 posto.
Parhomenko je opisao progresivnu stopu oporezivanja dohotka, za razliku od povećanja poreza na dobit, kao "propagandističku mjeru koja nema nimalo ekonomskog smisla".
"Ruska vlada želi pokazati da samo: 'uzima više od bogatih, a manje od siromašnih jer nam je stalo do običnog naroda'", rekao je Parhomenko.
Još jedan politički analitičar, koji trenutno živi u Rusiji, složio se sa ovom ocjenom, rekavši da bi povećanje poreza na dohodak bogatih moglo biti PR potez kojim se želi pokazati da je Kremlju stalo do "socijalne pravde", kao i dugoročni plan da nadoknadio pad prihoda od nafte i gasa. Analitičar je govorio pod uslovom da ostane anoniman zbog straha od odmazde.
On je rekao da je trenutno povećanje poreza umjereno, ali bi moglo biti "test prije radikalnije poreske reforme".
"Ako se sada povećaju porezi, postoji rizik da se to ponovi", rekao je Oreškin.

Ruska nafta i gas

Istorijski gledano, glavni izvor prihoda ruskog budžeta bili su nafta i gas. Rusija i dalje može zarađivati prodajom nafte i gasa zbog zaobilaženja sankcija i povećanja snabdijevanja nezapadnih zemalja.
Nakon invazije u punom obimu, prihodi ruske vlade od nafte i plina porasli su za 28 posto u 2022. godini, prema podacima ruske vlade, kako su cijene nafte porasle, dok sankcije Zapada prema industriji nafte i plina nisu bile na snazi tokom većeg dijela godine. Prema Reutersu, prihodi ruskog budžeta od nafte i gasa su tada pali za 24 posto na 8,822 biliona rubalja (103 milijarde dolara) u 2023. godini zbog nižih cijena i zapadnih sankcija.
Međutim, ove godine ruski prihodi od nafte i gasa rastu, jer je Kremlj preusmjerio isporuke na Kinu i Indiju, a cijene ponovo rastu.
Prihod ruske vlade od nafte i gasa u junu bi trebao porasti za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu na 9,4 milijarde dolara, navodi Reuters. Ruska vlada očekuje da će prihodi od nafte i gasa porasti za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu na 10,7 biliona rubalja (120 milijardi dolara) u 2024.

„Sankcije ne mogu biti potpuno efikasne“, rekao je ukrajinski analitičar za naftu i gas Oleksandr Harčenko za Kyiv Independent. "Ali postoji prilika i potreba da se pojača uticaj sankcija".
On je rekao da je jedno od potencijalnih rješenja postizanje dogovora sa najvećim proizvođačima nafte da prodaju više nafte i snize cijene, čime se Rusija lišava prihoda.

 Druge metode

Rusija je, također, koristila svoj Fond nacionalnog bogatstva da uravnoteži budžet i finansira vojnu potrošnju.
Fond je osnovan 2008. godine za prikupljanje neočekivanih prihoda od nafte i stvaranje sigurnosnog pojasa u slučaju pada cijena nafte.
Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, saopćila je 2023. godine da će 1,3 triliona rubalja (15 milijardi dolara) iz Fonda nacionalnog bogatstva biti upotrijebljeno za uravnoteženje budžeta 2024. godine.
Movčan je rekao da se Fond koristi za finansiranje vojne potrošnje, između ostalog.
"Rusija finansira potrošnju putem internog zaduživanja i državnih fondova", rekao je Movčan. "To povećava brzinu protoka novca i dovodi do inflacije, ali ne dovodi do povećanja ponude novca".
Rastući domaći dug Rusije, također, odražava rastuće vojne troškove. Unutrašnji dug ruske vlade porastao je sa 16,5 biliona rubalja (220 milijardi dolara) početkom 2022. na 18,8 biliona rubalja (255 milijardi dolara) početkom 2023. na 20,99 biliona rubalja (240 milijardi dolara) u martu 2024. godine.

Štampanje novca

Drugi način finansiranja rata je da Centralna banka zemlje štampa dodatni novac.
Ponuda novca u Rusiji porasla je za 13 posto u 2021. godini, ali je stopa rasta bila mnogo veća nakon što je počela invazija u punom obimu – 24,4 posto u 2022. godini. U 2023. godini je rasla sporije, ali i dalje više nego u predratnom periodu – za 19,4 posto.
Povećanje novčane mase podstaknulo je inflaciju, iako trenutno njen nivo, prema zvaničnim podacima, nije veći nego prije invazije.

Inflacija potrošačkih cijena iznosila je 8,39 posto u 2021. godini, 11,94 posto u 2022. godini i 7,42 posto u 2023. godini.
Ruski ekonomista Igor Lipsits smatra da su realne brojke inflacije veće od zvaničnih. Movčan dijeli isto uvjerenje.
Ipak, stopa inflacije u Rusiji je još uvijek daleko ispod nivoa hiperinflacije koju su mnoge zemlje iskusile u ratu i poslije rata. Stopa inflacije u Ukrajini bila je lošija 2022. godine: prema zvaničnim podacima iznosila je 22,6 posto. Međutim, poboljšala se 2023. godine i iznosila je 5,1 posto – ispod ruskog nivoa.
Lipsits i Oreškin su rekli da ruska Centralna banka sve više pribjegava štampanju novca zbog rata, što podstiče inflaciju.
„Svaka zemlja podliježe izdavanju više novca i (pojačavanju) inflacije tokom rata“, rekao je Oreškin.
U međuvremenu, Movčan je povećanje ponude novca u Rusiji pripisao drugim faktorima, kao što su oporavak od COVID-19 i neophodnost stimuliranja cirkulacije novca u privredi.
Nakon što je invazija počela, ruska Centralna banka je smanjila svoju ključnu kamatnu stopu sa 20 na 7,5 posto, uvodeći labaviju monetarnu politiku i stimulirajući štampanje novog novca.
Međutim, od jula 2023. godine Centralna banka vodi čvrstu monetarnu politiku koja otežava štampanje novca. Kamatna stopa je povećana na 16 posto.
Centralna banka je 7. juna saopćila da će zadržati kamatnu stopu na sadašnjem nivou i da bi je mogla dodatno povećati u budućnosti.
Elvira Nabiulina, šefica ruske Centralne banke, liberalka je slobodnog tržišta zaslužna za održavanje dobrog finansijskog sistema Rusije, čak i tokom invazije u punom obimu.
Ona želi minimizirati kreditnu ekspanziju i izdavanje novog novca, ali potrebe rata zahtijevaju labaviju monetarnu politiku, kaže Oreškin.
Rekao je da bi kao rezultat toga Nabiulina mogla biti smijenjena.
"Mogli bi otpustiti Nabiulinu i postaviti nekoga ko će jednostavno štampati (više) novca", dodao je Oreškin.