Rusija nastoji proširiti svoje pomorske granice, što je razbjesnilo države oko Baltičkog mora  

 

Prema nacrtu rezolucije ruskog Ministarstva odbrane, Moskva planira proširiti svoje teritorijalne vode promjenom svojih morskih granica sa Finskom i Litvanijom u Baltičkom moru od januara 2025. godine. Redefinirane koordinate bi značile da Moskva proglasi finska i litvanska područja mora za ruska.

"Ovo je očigledna eskalacija tenzija protiv NATO-a i Evropske unije koja zahtijeva odgovarajući čvrst odgovor", napisao je ministar vanjskih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis na X.

"Rusija ne može jednostrano promijeniti svoje granice na ovaj način", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson novinskoj agenciji TT. Estonija i Finska su ponovile ove stavove.

Motivi Rusije za ovaj potez ostaju nejasni. Tekst prijedloga zakona je 21. maja postavljen na službenu web stranicu Registra zakona i potom uklonjen.

 

Taktičko povlačenje?

 

Ali Moskva poriče da se predomislila. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da rusko Ministarstvo odbrane jednostavno radi na "razjašnjavanju" granice.

„Sličan tekst koji se odnosi na Arktičko more, također, je godinama odbacivala Rusija, prije nego što se iznenada ponovo pojavio pred Dumom 2021. godine“, ističe Pierre Thévenin, specijalista za pomorsko pravo i arktičke i baltičke regije na Univerzitetu u Tartuu, u Estoniji.

„U nedostatku teksta, teško je znati namjere Rusije, ali pravni kontekst u ovoj pomorskoj regiji u pogledu ruskih propisa datira još od 1985. godine“, ističe Lauri Mälksoo, specijalista za historiju sovjetskog i međunarodnog prava na istom Univerzitetu.

Rusija možda namjerava razjasniti naslijeđe koje je ostavio Sovjetski Savez. Nakon raspada SSSR-a, pomorske granice u Baltičkom moru postale su pomalo zamagljene. Morska granica između Rusije i Estonije, naprimjer, ostaje neriješena.  

„Postojao je sporazum između dvije zemlje 2014. godine, ali ga Rusija još uvijek nije ratificirala“, napominje Mälksoo.

 

Počinje sa osnovnom linijom

 

Region Baltičkog mora zaista ima sive zone kojima je potrebno pojašnjenje, a Moskva možda želi to iskoristiti svojim kontroverznim prijedlogom zakona. Ruske vlasti kažu da je njihova namjera jednostavno ažurirati morske granice koje su trenutno zasnovane na geografskim podacima koji su prestari da bi bili pouzdani.

Ali čini se da Moskva namjerava ponovo nacrtati dio onoga što je poznato kao osnovna linija, konture obale jedne nacije, koje se koriste za izračunavanje dokle se protežu njene teritorijalne vode.  

„Osnovna linija je pravni izraz obale i predstavlja kraj zemlje“, objašnjava Thévenin.

Većinu vremena osnovnu liniju je dovoljno lako pratiti prateći obalu pješice: linija niske vode – kontura kopna za vrijeme oseke – definira osnovnu liniju obalne države.

 

Ali đavo je u detaljima. Članak 7. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. kaže da kada je obala „nazubljena i razvedena, ili ako postoji niz otoka duž obale“, država može stvoriti ravnu osnovnu liniju koja „povezuje odgovarajuće tačke“ .

„Rusija i zapadne zemlje različito tumače ove riječi“, kaže Thévenin.

U arktičkom regionu, diplomatska bitka bjesni oko ruske osnovne linije, koja joj može, ali ne mora dozvoliti da kontrolira kanale između ostrva. Ono što je na kocki u ovoj borbi oko pomorskih granica – na Arktiku i možda uskoro u Baltičkom moru – jeste ko kontroliše ove vode.

Dakle, nije u pitanju samo proširenje pomorskih granica Rusije na račun Litvanije ili Finske. Moskva bi, naprimjer, mogla uključiti određena ruska ostrva u Finski zaljev, kao što je Hogland, 180 kilometara zapadno od Sankt Peterburga, u svoje unutrašnje vode. Vode između ruske obale i ovih ostrva bi tada pravno bile dio ruske teritorije i smatrale bi se unutrašnjim vodama.

Država može nametnuti posebne kontrole nad takvim unutrašnjim vodama, objašnjava Mälksoo, posebno ograničavajući pristup brodovima koji nemaju odobrenje.

"Šta god zemlja odlučila, bilo koja pomorska potraživanja i bilo kakva ograničenja koja država želi nametnuti svojim unutrašnjim vodama moraju biti u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine", kaže Mälksoo.

Prethodni incident koji je uključivao Rusiju dogodio se nakon aneksije Krima 2014. godine. Moskva je željela da se Kerčki moreuz, koji je ranije dijelila s Ukrajinom, smatra unutrašnjim ruskim vodama, omogućavajući joj da zaustavi bilo koji brod koji tamo putuje bez njenog odobrenja. To je dovelo do naglog porasta tenzija s Ukrajinom nakon zapljene ukrajinskih brodova u ovoj oblasti 2018.

 

Pravni i geopolitički interes

 

Rusija ima više od čistog pravnog interesa da razjasni osnovne linije Baltičkog mora.

„To je samo jedan u nizu incidenata koji označavaju ozbiljnu eskalaciju tenzija u regionu“, napominje Rinna Kullaa, specijalista za pitanja ruske vanjske politike na Univerzitetu Tampere u Finskoj.

Ona kaže da nije slučajno što je ruski zakon predložen nakon odluke Finske da predloži zakon kojim se pooštravaju kontrole duž granice sa Rusijom, koja je zatvorena od prošle godine. Ruska inicijativa je djelimični uzvratni udarac.

A tu su i drugi problemi.  

„To takođe dolazi u trenutku kada Rusija nastoji izvršiti veću kontrolu nad vazdušnim prostorom iznad Kalinjingrada“, kaže Kula.  

Moskva je optužena za ometanje GPS signala nad ovom ruskom enklavom između Poljske i Litvanije.

Za Basila Germonda, specijaliste za pitanja pomorske sigurnosti na Univerzitetu Lancaster u Velikoj Britaniji, cilj Rusije u uvođenju i povlačenju ovog zakona je da pojača „politički pritisak  u regionu, kako bi se vidio odgovor NATO-a“.

To se, također, može povezati sa fiksacijom predsednika Vladimira Putina sa historijom SSSR-a.

„Nije iznenađujuće da ruska vlada želi vratiti na pomorska ograničenja dogovorena 1985. godine, tokom perioda detanta,“ primećuje Jeff Houn, specijalista za Rusiju na Londonskoj školi ekonomije.

“Putin smatra da je Rusiju u to vrijeme prevario Zapad. Dakle, za njega je ovo način da kaže kako želi ispraviti te greške”.