Rusija i Kina na Arktiku
Arktik je strateški važan i za Rusiju i za Kinu, i obje zemlje pomno prate izjave Washingtona u vezi s Danskom i Grenlandom. S jedne strane, promjene statusa quo su izvor zabrinutosti. S druge strane, transatlantsko neslaganje oko sigurnosne situacije na Arktiku moglo bi poslužiti i ruskim i kineskim interesima.
U interesu je Rusije da debata o Grenlandu izazove neizvjesnost i potencijalni sukob između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Moskva bi, također, mogla iskoristiti situaciju u vlastitom narativu, u kojem tvrdi da je legitimno da velike sile nametnu svoju volju manjim državama.
Peking smatra sva neslaganja i neizvjesnost u transatlantskom partnerstvu prilikom za povećanje kineskog prostora za djelovanje u odnosu na Evropu.
Razvoj sigurnosne politike mogao bi uticati na potrebu Moskve za kontrolom
Ruski Arktik ostaje važan, kako za vojne i ekonomske ambicije Kremlja, tako i za rusko odvraćanje. Nacionalni razvojni projekti, poput ulaganja u regiju Barencovog mora i duž Sjevernog morskog puta (NSR), namijenjeni su jačanju ruskog prisustva i aktivnosti u regiji.
Dok u Ukrajini bjesni rat, Kremlj nastoji Arktik držati dalje od sukoba sa Zapadom. Međutim, režim i dalje vjeruje da bi sukob interesa između njega samog i drugih aktera mogao pogoršati situaciju i ugroziti ruske interese.
NATO održava rutinsko prisustvo u područjima blizu Norveške, a Rusija će nastaviti optuživati Norvešku da olakšava zapadnu militarizaciju Arktika. Ako Rusija počne doživljavati da je njena vlastita sloboda djelovanja u regiji ugrožena, rezultat bi mogao biti asertivnije ponašanje prema Zapadu. To bi se moglo manifestirati ofanzivnijim ponašanjem ruskih snaga.
Politika prema Svalbardu oblikovana nepovjerenjem i ambicijom
Rastuće nepovjerenje u savezničke ambicije, također, je zaoštrilo retoriku Moskve u vezi s norveškom politikom prema Svalbardu. Rusija će i dalje biti odlučna da spriječi NATO da vojno koristi arhipelag. Iz perspektive Moskve, strateška lokacija Svalbarda čini neophodnim održavanje ruskog prisustva tamo.
Postoje znakovi da Kremlj nastoji učiniti naselje Barencburg manje ovisnim o norveškoj infrastrukturi za snabdijevanje i transport. Redovne posjete lukama brodova iz Rusije predstavljaju jedan planirani korak u tom smjeru. Kao i prije, osnove za rusko prisustvo na Svalbardu će prvenstveno i dalje biti rudarenje uglja, turizam i istraživanje.
Ruske razvojne ambicije smanjene
Rusija nije ni blizu ostvarenja svojih razvojnih ciljeva na ruskom Arktiku, a njene ambicije će vjerovatno biti smanjene. Ograničenja su uzrokovana iscrpljivanjem infrastrukture i materijala u kombinaciji s nedostatkom ekonomske osnove. Isto važi i za saradnju unutar okvira BRICS-a. Ruske vlasti su posljednjih godina pokrenule nekoliko inicijativa za saradnju na Arktiku, ali, s izuzetkom Kine, one su naišle na mlak odgovor nearktičnih država.
Kina i Rusija proširuju svoju arktičku saradnju
Kinesko-ruska saradnja na Arktiku će nastaviti rasti, posebno dok se rat u Ukrajini nastavlja i zapadne sankcije ostaju na snazi. Za Kinu, Rusija je i dalje ključna za dobijanje pristupa Arktiku, dok Rusija ima malo drugih partnera kojima se može obratiti kako bi ostvarila svoje razvojne ciljeve u regiji.
Zajednička kinesko-ruska ulaganja nastavljaju rasti, posebno u oblastima istraživanja, energetike i infrastrukture. Najveći projekti saradnje nalaze se u energetskom sektoru, posebno ukapljenom prirodnom gasu (LNG). Dvije zemlje, također, sarađuju na razvoju Sjeverne morske rute, s ciljem povećanja prometa, proširenja infrastrukture, izgradnje polarnih brodova, obuke radnika i povećanja konkurentnosti rute u odnosu na druge morske rute. Kina osigurava kapital i industrijske kapacitete, dok Rusija ima stručnost u ledolomcima i pristup prirodnim resursima.
Kina jača svoje polarne kapacitete
Kina povećava svoje prisustvo i razvoj kapaciteta i na Arktiku i na Antarktiku. Peking ima za cilj ojačati kineski uticaj na upravljanje polarnim regijama i osigurati pristup strateškim morskim putevima i prirodnim resursima.
U 2025. godini, Kina je upravljala s pet istraživačkih brodova u Arktičkom okeanu, što je povećanje u odnosu na tri broda u 2024. i jedan u prethodnim godinama. Dodatni ledolomci omogućavaju češća putovanja i poboljšavaju sposobnost Kine da istražuje regiju u civilne i vojne svrhe. Kina je, također, izvela svoje prvo ronjenje s posadom na arktičko morsko dno.
Dugoročno gledano, Kina nastoji poboljšati svoju sposobnost provođenja nezavisnih vojnih i civilnih operacija u polarnim regijama. Narodnooslobodilačka vojska (PLA) smatra da polarne regije imaju vojno-stratešku vrijednost i želi koristiti tehnologiju i vještine iz civilnog i vojnog sektora za provođenje operacija tamo.
Očekuje se da će kineski akteri raditi na jačanju kineskog prisustva na Svalbardu. Arhipelag je strateški smješten za buduće brodske rute i polarna istraživanja, što je ključno za učvršćivanje uloge Kine kao arktičkog aktera.
Štaviše, polarne regije igraju ključnu ulogu u iskorištavanju svemira od strane Kine. Peking nastoji poboljšati pristup arktičkoj infrastrukturi kako bi podržao nacionalni svemirski program.