Rizici korporativnog duga u Rusiji rastu, 17 vodećih kompanija u problemima

Velike kamatne stope podigle su troškove zaduživanja na bolne nivoe, baš kao što je ekonomski rast pao gotovo na nulu u trećem kvartalu 2025. godine, stavljajući vodeće korporacije pod sve veći pritisak.

U oktobru je CBR identificirala "13 utopljenika" među vodećim ruskim nefinansijskim kompanijama koje su se suočavale sa problemima likvidnosti, ali je taj broj povećao na 17 u svojoj najnovijoj procjeni finansijske stabilnosti, izvještava The Bell.

CBR je, također, intervenirala kako bi poboljšala likvidnost bankarskog sektora kako bi osigurala da banke imaju dovoljno kapitala da se nose s očekivanim porastom nenaplativih kredita (NPL). Međutim, uprkos rastućem pritisku, guvernerka CBR Elvia Nabiullina uvjerila je vladu da ne postoji opasnost od bankarske ili korporativne dužničke krize u bliskoj budućnosti.

Rezultati ankete pokazuju da gotovo 60 posto korporativnog duga sada drže preduzeća koja se bore s otplatom kamata, u odnosu na očekivanih 34 posto do kraja godine.

„Ovo nije samo tehnička prilagodba“, navodi se u komentaru The Bell-a. „Rastući pritisak duga odražava stvarni stres u ključnim sektorima ekonomije - uprkos naporima da se umanji ozbiljnost situacije promjenama metodologije uzorkovanja“.

Prema Centralnoj banci Rusije, kompanije sa povećanim kamatnim opterećenjem držale su 58,5 posto ruskog korporativnog duga u prvoj polovini 2025. godine. Udio kompanija klasifikovanih kao one koje se suočavaju sa dužničkim problemima porastao je na 17 od 89 najvećih anketiranih firmi, u odnosu na 13 u prethodnom kvartalu. Ove kompanije zajedno predstavljaju 39 posto BDP-a Rusije, s ukupnim konsolidovanim prihodima od 78 biliona rubalja (850 milijardi dolara).

Centralna banka Rusije je povećanje dijelom pripisala reviziji svoje metodologije, ali je The Bell rekao da je promjena „odraz širih strukturnih slabosti i rastućeg finansijskog pritiska u glavnim industrijama“.

Imena problematičnih kompanija nisu objavljena, ali je The Bell prethodno identificirao 13 najvećih problematičnih dužnika na osnovu javnih finansijskih izvještaja, među kojima su glavni

igrači poput tehnološke firme VK, platforme za e-trgovinu Ozon, United Aircraft Corporation (UAC), prodavca elektronike M.Video-Eldorado i konglomerata AFK Sistema.

Državni giganti ruske ekonomije, također, nisu imuni. Kako je izvijestio bne IntelliNews, Ruske željeznice traže finansijsku pomoć kako bi pokrile svoj dug od četiri biliona rublja (50,8 milijardi dolara).  

„Dužničko opterećenje se širi iz privatnog u državni sektor, a prostor za fiskalno spašavanje se sužava“, navodi The Bell.

Centralna banka Rusije (CBR) koristi koeficijent pokrića kamata (ICR) za procjenu stresa - metriku koja upoređuje EBITDA sa troškovima kamata. Kompanije sa ICR-om ispod 1 nisu u mogućnosti ispuniti svoje dužničke obaveze iz operativne dobiti. Od sredine 2025. godine, 8,1 posto velikih ruskih kompanija imalo je ICR ispod jedan. Sektori pod pritiskom uključuju maloprodaju, IT, razvoj nekretnina, mašinstvo i sektor uglja koji je, također, već u krizi zahvaljujući zapadnim sankcijama.

Izgledi za 2026. godinu izgledaju loše, prema CBR. U najboljem slučaju, ključna kamatna stopa u prosjeku iznosi 14 posto u 2026. godini, što bi značilo da će udio firmi sa neupravljivim dužničkim teretom porasti na 63,8 posto. U najgorem slučaju, stope ostaju blizu trenutnog nivoa od 16,5 posto, a 80,7 posto firmi bi bilo u "žutoj zoni" duga, navodi CBR, dok samo 9,1 posto kompanija ostaje u "zelenoj zoni" sa upravljivim dugom.

Nabiulina pokušava neortodoksnu politiku namjernog hlađenja ekonomije koristeći metode nemonetarne politike u nastojanju da smanji upornu inflaciju, koja je početkom 2025. godine iznosila više 10 posto. Budući da nema kontrolu nad vojnim troškovima, koji nastavljaju rasti i podstiču inflaciju, regulator je ograničio sve ostalo što je mogao. Efekat je bio zastoj rasta nakon dvije godine snažnog rasta u 2023. i 2024. godini, a u trećem kvartalu ove godine bio je blizu nule. Međutim, istovremeno, inflacija pada brže nego što se očekivalo u gotovo svim regijama Rusije, što omogućava Centralnoj banci Rusije (CBR) da od početka ove godine smanji kamatne stope za 450 baznih poena na trenutnu osnovnu kamatnu stopu od 16,5 posto. Prema najnovijim podacima Rosstata, inflacija je u novembru pala ispod sedam posto prvi put od marta 2023. godine.

Nade da bi Centralna banka SAD-a mogla nastaviti ublažavanje monetarne politike u 2026. godini osujetila je nedavna odluka vlade da poveća stope PDV-a za 200 baznih poena na 22 posto u januaru, kako bi prikupila više novca za pokrivanje rastućeg budžetskog deficita koji će podstaći inflaciju. Izvršni direktor Sberbanke, German Gref, izjavio je u novembru da se referentna kamatna stopa mora smanjiti na najmanje 12 posto u 2026. godini kako bi se ublažili pritisci. Nabiullina je rekla da je povećanje PDV-a najmanje inflatorna mjera koja je dostupna vladi za povećanje prihoda dok pokušava uravnotežiti smanjenje inflacije sa smanjenjem tereta duga.

„Ima malo prostora za manevriranje“, navodi The Bell. „Inflacija se usporila, ali ne dovoljno da bi se omogućilo značajno smanjenje kamatne stope. Centralna banka Rusije je uhvaćena između rizika od ekonomske stagnacije i potrebe za usidravanjem inflacijskih očekivanja. Za preduzeća to znači produženi period skupog zaduživanja i ograničenog rasta“.

Ruska ekonomija suočava se sa raznim opasnostima dok Nabiulina i ruski ministar finansija Anton Siluanov pokušavaju usmjeriti kurs između oštrih stijena stagnacije i inflacije. Ponovo je pokrenuta debata o tome da li je ekonomija već u recesiji ili se samo hladi, dok drugi kažu da se nazire opasnost od stagflacije.

„U konačnici“, zaključio je The Bell, „privatni sektor će podnijeti najveći teret monetarne politike koja nije ni dovoljno labava da stimulira investicije i rast, niti dovoljno stroga da obnovi povjerenje i smanji inflaciju“.