Ratovi 'Zapada', harmonija i jedinstvo Kremlja
Ratovi, posebno oni koji se pripisuju drugima, istaknuto su obilježje pokušaja Kremlja da oslika svijet u vlastitim bojama. U proteklom periodu došlo je do nekih značajnih razvoja događaja sa optužbama da će „Zapad“ pokrenuti nove ratove protiv Rusije.
Šta je i gdje je "Zapad"?
Pojam 'Zapada' sada se stabilizirao u identitetu i svjetonazoru Kremlja. Kako je rat postao odlučujuća karakteristika Putinove Rusije tokom 2024. i služi za konsolidaciju režima, tako je i „Zapad“ postao referentna tačka u oblikovanju identiteta Kremlja.
Ako ste protiv specijalne vojne operacije (čitaj: agresorskog rata na Ukrajinu), onda ste na strani „Zapada“. Vi ste 'strani agent', 'neželjeni entitet' ili jednostavno izopćenik, da biste bili kažnjeni na različite načine ovisno o vašem uticaju u društvu. Što više imate uticaja, to će vam biti strožija kazna. Možete čak i izgubiti svoja prava na izborima. Ruske vlasti svakog petka ažuriraju listu stranih agenata i brojevi su brzo rasli.
U projekciji Kremlja „Zapad“ je postao sinonim za sve koji se protive politici Moskve. Pomaže da se definira šta čini modernu Rusiju: sve što nije zapadno.
Šta radi 'Zapad'? – Rat!
U današnjoj Rusiji, stara sovjetska praksa je ustala iz groba: veličanje Staljina i promoviranje jače uloge države. Osim toga, 'Zapad' više nije partner kakav je bio tokom 1990-ih i 2000-ih. Mnogi čitataelji će se možda sjetiti mnoštva antiameričkih postera koji prikazuju SSSR koji se suočava sa ratnim huškanjem SAD-a. Kao i u SSSR-u, Zapad se sada prikazuje kao stalni ratni huškač.
TV i kanali na društvenim mrežama zamijenili su štampane postere kako bi preplavili informativni prostor, ali se ponovo pojavljuju stilske karakteristike: igra na groteskno, emocionalno izvrtanje, žrtveni jarac, mentalitet oni-protiv-nas ili tvrdnja da 'pokušavaju da nas okruže, ali mi ponosno branimo svijet'.
Armenija i Moldavija kao mete
Armenija: Prokremaljski ekosistem sada promovira tvrdnju da „Zapad“ „izvršava ozbiljan pritisak na zemlje južnog Kavkaza“ razmišljajući o započinjanju rata u Armeniji protiv Rusije. Tvrdnja je smiješna: ko zaista želi još rata na Kavkazu? Ali krije frustraciju Moskve što se Jerevan ne pridržava ruske linije, ne vjeruje niti promovira moskovsku regionalnu sigurnosnu organizaciju ODKB i usudio se voditi političke razgovore sa EU i drugima.
Da stvar bude još gora po Moskvu, ambasador Armenije u Kijevu je 2. juna posetio grad Buču i prokomentirao situaciju. Moskva je alergična na kritike svojih užasnih i dobro dokumentiranih zločina počinjenih u mjestima poput Buče i drugdje, kao što pokazuje naša baza podataka.
Državni mediji, također, predstavljaju Moldaviju kao nadolazeće bojno polje gdje se 'Zapad' sprema napasti Rusiju. Ovo je još jedan pokušaj da se diže prašina tokom drugog kongresa opozicionog bloka „Pobjeda“ koji je održan krajem maja u – pogađate – Moskvi. Kongres nastoji stvoriti negativnu pažnju oko političke situacije uoči predsjedničkih izbora u Moldaviji i referenduma o članstvu Moldavije u EU, oba zakazana za 20. oktobar. Igor Dodon, bivši predsjednik Moldavije i moskovska marioneta, tvrdio je u intervjuu za TASS da predsednica Maja Sandu priprema Moldaviju za rat.
Prema moskovskim stručnjacima, može se dodati Bjelorusija ovim vjerovatnim ratištima. Vladar u Minsku, Aleksandar Lukašenko, često viče vuk, pretvarajući se da bi Bjelorusija uskoro trebala biti spremna da se suoči sa napadom Zapada ili invazijom punih razmjera.
Ovi komentatori zvone u ratna zvona tako glasno da gotovo odvlače pažnju od grmljavine pravih pušaka koje udaraju svaki dan u Ukrajini, donoseći stvarnu smrt i uništenje.
Samit o miru u Švicarskoj
Sve gore navedeno služi da skrene pažnju sa važnog,međunarodnog samita o miru čiji je Švicarska domaćin 15.-16. juna. Kremlj se udružuje sa Kinom kako bi učinio sve što je u njihovoj moći da pokvari sastanak i sabotira putokaz za mir. Rusija se svim silama trudi tvrditi da predstavlja „globalni jug” i „globalnu većinu” koja odbacuje „ratnohuškački Zapad”, kao što je demonstrirano na sastanku BRICS+, završenom u Rusiji 11. juna.
Na putu ka miru – slijedeća stanica Sjeverna Koreja
U međuvremenu, Putin se priprema za još jedno putovanje. Ovog puta destinacija je Sjeverna Koreja. Tobože u službi mira. Ali pretpostavljamo da dnevni red neće uključivati kako se provode jednoglasno dogovorene rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a za ograničavanje nuklearnih ambicija Sjeverne Koreje. Činjenica je da je Rusija prekršila vlastite odluke uključivši se u veliki promet zaliha, energije i drugih artikala u zamjenu za sjevernokorejsku artiljerijsku municiju i drugo oružje koje je zatražila Rusija.
U međuvremenu, nazad u Evropu nakon izbora
Također su bili intenzivni verbalni napadi na ključne evropske političare, posebno na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Nakon izbora za Evropski parlament, parada ruskih visokih zvaničnika okrivila je obojicu da… obavljaju svoj posao kao šefovi država. Moskva sa svoje strane želi podstaknuti napetost i nestabilnost širom Evrope.