Raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, još jedna Putinova ucjena

U televizijskom intervjuu objavljenom 26. marta, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da bi do jula mogao da rasporedi taktičko nuklearno oružje na teritoriju Bjelorusije.

Rekao je kako će neophodna infrastruktura za takvo raspoređivanje biti postavljena do 1. jula.

Deset aviona bjeloruskih vazdušnih snaga preusmjereno je za isporuku oružja, a raketni sistemi kratkog dometa Iskander sposobni za nošenje nuklearnog oružja već su ukopani u zemlji koja graniči s Ukrajinom, Rusijom i članicama NATO-a Poljskom, Litvanijom i Latvijom.

Sljedećeg mjeseca, rekao je Putin, Rusija će započeti obuku bjeloruskog vojnog osoblja za korištenje taktičkog nuklearnog oružja. Osim toga, rekao je da će skladište za oružje biti dovršeno do 1. jula.

Putin je tvrdio da taj potez reflektuje dugogodišnju američku praksu stacioniranja taktičkog nuklearnog oružja na teritorije NATO saveznika, uključujući Njemačku, Holandiju, Belgiju, Italiju i Tursku.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je potražio odgovor na pitanje u vezi ove odluke kod nekoliko vojnih stručnjaka i političkih analitičara – Šta je motiviše? Šta bi to moglo da znači za Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu i NATO?

'Pokušaj podmetanja razdora'

Pavel Luzin, stručnjak za inostranu politiku i pitanja odbrane koji radi kao gostujući predavač na američkom Univerzitetu Tufts govorio je sa Jurijem Drakahrustom iz Bjeloruskog servisa RSE:

"Raspoređivanje nuklearnog oružja u Bjelorusiji je ucjena koja nije usmjerena samo na NATO već i na Ukrajinu. To je upozorenje Ukrajini, koje kaže – 'ako pokušate da uništite naše avione u Bjelorusiji, sjetite se da mi imamo nuklearnu opciju'".

"Rusija sada pokušava da oponaša američku politiku nuklearnog dijeljenja kako bi posijala sjeme razdora između Evrope i Sjedinjenih Država."

"(Bjeloruski lider Aleksandar) Lukašenko želi rusko nuklearno oružje u Bjelorusiji, jer misli da ako ih Rusija rasporedi, Moskva će zavisiti od njega isto koliko on sada zavisi od Moskve. On ne shvata da ako se otvori nuklearno skladište u Bjelorusiji, tamo će takođe biti stacionirane trupe. Od kraja 2021., Ruske trupe su bile u Bjelorusiji na privremenoj osnovi. Kada se pojavi skladište, oni će tamo biti za stalno. Amerikanci delegiraju odgovornosti svojim saveznicima u Evropu, ali ruska politička i vojna kultura ne pruža prostor za toliko povjerenje u saveznike. Posljedice od objekta za skladištenje nuklearnog naoružanja moglo bi biti stvaranje nekoliko permanentnih ruskih vojnih baza."

'Primarno politički'

Pavel Podvig, dugogodišnji stručnjak o ruskom nuklearnom arsenalu i viši istraživač u Institutu za razoružanje Ujedinjenih nacija u Ženevi govorio je sa Vitalijem Cjgankuom iu Bjeloruskog servisa RSE:

"Što se tiče završavanja objekta za skladištenje do 1. jula, sumnjam u to. Niko još nije vidio to gradilište. Objekat za skladištenje nuklearnog naoružanje je ozbiljan zadatak. Morate da izgradite utvrđeni bunker, osigurate sigurnosni parametar, postavite stražare. Samo postavljanje sistema za nadgledanje i alarma traje mjesecima, do šest mjeseci. Sve bi to bilo vidljivo, ali niko to nije vidio. Da je izgradnja već počela, bila bi primijećena".

"Mislim da je cijela ideja primarno politička, kako bi demonstrirala jačanje političke unije Bjelorusije i Rusije. To je čisto politički korak. U ovoj akciji nema vojne svrhovitosti. Inače, ista praksa postoji i u NATO-u. To je prvenstveno politička akcija, osmišljena da pokaže jedinstvo."

"Iako je ovo čisto politička akcija, Zapad je u teškom položaju. Oni ne mogu da je je to nezakonito jer su i sami dugo godina raspoređivali nuklearno oružje u drugim zemljama."

"Čisto sumnjam da će nuklearno oružje stvarno biti raspoređeno u Bjelorusiji. Vrijednost ovog dešavanja je samo političke prirode, ne vojne. I za političke svrhe, nije ni neophodno da se izgradi skladište. Sama vjerovatnoća ovakvog raspoređivanja je dovoljna da se stvori politički efekat."

'Dječak koji je vikao 'Vuk''

Arkadij Mošes, istoričar i programski direktor u finskom Institutu za međunarodne poslove koji je specijalizovan za rusku, bjelorusku i ukrajinsku inostranu politiku govorio je sa Jurijem Drakakrustom iz Bjeloruskog servisa RSE:

"Nema smisla gurati nuklearno oružje bliže granici NATO saveza jer Rusija ima regiju Kaljiningrad i to naoružanje može tamo da bude raspoređeno bez uvlačenja neke druge nacije u igru. Ne vidim neki poseban vojni značaj u ovoj odluci. Ali sama činjenica da je donesen pokazuje da je Kremlj nervozan, čak i u panici. Kremlj počinje da shvata da je njihove prijašnje prijetnje nuklearnim oružjem pomalo počinju da zvuče kao 'dječak koji je vikao 'vuk''… To je pokušaj da se destabilizuje situacija, da se zaplaše ljudi na Zapadu koji imaju tendencije da se plaše."

'Rusija još uvijek može da podigne ulog'

Bjeloruski politički analitičar Artsjom Šrajbman je govorio za Ruski servis RSE:

"Lukašenko vrlo dobro zna da kapitalizuje različite usluge koje čini Rusiji. On demonstrira lojalnost koju pretvara u gotovinu. Ne vidim nikakve druge benefite iz ovoga za Lukašenka. To je nepopularan korak u očima bjeloruske javnosti. U ljeto 2022., prema anketama, 80 posto Bjelorusa se protivilo smještanju ruskog naoružanja u Bjelorusiji. Tako da u smislu domaće politike, to je problem za Lukašenka. Do sada, za mnoge Bjeloruse on je mogao da se postavi kao garant mira i sigurnosti. Sada će to biti teže".

"Ova odluka izgleda kao nastavak Putinove ucjene kojom pokušava da primora Zapad i NATO države da prave kompromise oko Ukrajine. Oni pokušavaju da demonstriraju da Rusija i dalje može da podigne ulog na način koji će biti opasan za Zapad. To je ultimatum za Zapad, a Bjelorusija tu jedva da je igrač."

"Što se tiče procesa integracije (između Rusije i Bjelorusije), ovo će uticati na vojnu saradnju pošto će najmanje dvije ruske divizije doći u Bjelorusiju da čuvaju skladišta. Može doći i do veće ekonomske integracije u vezi sa ovom bojnom saradnjom jer će Bjelorusija najvjerovatnije dobiti dodatne popuste, benefite i zajmove."

'Oružje je već u Bjelorusiji?'

Ruski politički analitičar Ivan Preobraženski govorio je sa Aleksejem Aleksandrovim, reporterom Current Time-a (medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi sa Glasom Amerike):

"Mislim da je ovo reakcija na nedavne razgovore sa Kinom i, istovremeno, izdavanjem naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina kako i priprema za inteziviranje borbi u Ukrajini na proljeće – sve ovo je povezano. Ali konačni cilj je da se pokuša minimizirati dostava naoružanja Ukrajini iz NATO članica. To je nastavak prijašnje strategije zastrašivanja nuklearnim oružjem."

"Što se tiče smještanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji, nemoguće je reći sa sigurnošću da ono već nije tamo, naročito od kada su sistemi Iskander dostavljeni u Bjelorusiju i prije invazije na Ukrajinu (u februaru 2022.). Vjerovatno je ovo oružje već raspoređeno sa Iskanderom a sada čujemo najavu onoga što se već desilo. Sjetite se istorijskog presedana Kubanske raketne krize – najava se desila nakon je raspoređivanje trajalo."