Putin: Rusija se spremna boriti dok i posljednji Ukrajinac ne pogine

 

Rusija se spremna boriti "dok i posljednji Ukrajinac ne pogine", izjavio je Vladimir Putin.

U izjavama koje će odjeknuti širom Evrope i SAD-a, ruski predsjednik insistirao je da Ukrajina mora predati teritoriju, tvrdeći da je njegovu vojsku "praktično nemoguće zadržati".

"Neki ljudi zahtijevaju da se nastavi boriti dok i posljednji Ukrajinac ne pogine, Rusija je spremna na to", rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. "Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, onda ćemo zaustaviti borbene operacije. Ako to ne učine, onda ćemo to postići vojnim sredstvima".

Rekao je da bi najnoviji američki mirovni prijedlog, o kojem se pregovara s Ukrajinom i njenim evropskim saveznicima, mogao biti "osnova za buduće sporazume", ali je potom odbacio ukrajinsko vodstvo kao nelegitimno i rekao da je "besmisleno" potpisivati bilo šta sa njima.

Njegove riječi sugeriraju da Kremlj nije voljan odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva, uključujući zahtjeve da Kijev odustane od cijelog Donbasa, nagrade koju Putin najviše želi.

Posmatrači su rekli da je Trumpov pritisak na Ukrajinu da potpiše mirovni sporazum prijateljski prema Rusiji i da je ohrabrio lidera Kremlja da nastavi ratovati.

Dmitri Alperovitč, predsjednik think tanka Silverado Policy Accelerator u Washingtonu, rekao je: „Putin očito nema namjeru pristati na kompromis. Kaže da vjeruje da je ukrajinska linija fronta blizu kolapsa i da su ukrajinske oružane snage na rubu gubitka borbene efikasnosti“.

 

„Zašto praviti kompromis ako mislite da možete pobijediti?“

 

Rusija kontrolira oko jedne petine ukrajinske teritorije, a pitanje okupirane i neokupirane zemlje ostaje centralna prepreka u mirovnim pregovorima.

Putin je ponovio tvrdnje da su ruske trupe opkolile ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u Donjecku, najžešćem sektoru fronta, rekavši da su "Krasnoarmejsk i Dimitrov potpuno okruženi", koristeći ruska imena za gradove. Također se pohvalio napretkom u Vovčansku, Siversku i prema logističkom centru Guljajpolje.

Rusku ofanzivu "praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju", rekao je Putin, dodajući da se njegove snage "brže kreću u svim smjerovima na bojnom polju". Ukrajina negira da su Pokrovsk i Mirnograd okruženi, insistirajući da njene trupe i dalje drže liniju.

Putin je dodao da nema namjeru napadati države EU, ali je rekao da evropske sigurnosne garancije za Ukrajinu ostaju neriješene. Američki zvaničnici insistiraju na primjeni prekida vatre prije razgovora o sigurnosnim garancijama sa Kijevom.

 

Evropski zvaničnici će vjerovatno iskoristiti Putinovo odbijanje da potpiše mirovni sporazum sa Zelenskim u narednom periodu.  

U raznim izjavama izdatim otkako su se ubrzali napori SAD-a da okončaju rat, evropski lideri su jasno stavili do znanja da svaki dogovor mora garantirati suverenitet Ukrajine.

Putin je često zahtijevao da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijeni sa vlasti, jer je njegov mandat istekao. Kijev tvrdi da se izbori ne mogu održati pod vanrednim stanjem dok se zemlja brani od invazije.

Putin je tvrdio da Washington uzima u obzir stav Rusije, ali je rekao da neke stvari još uvijek treba razmotriti. Kijev i njegovi saveznici tvrde da Moskva nije spremna pregovarati dok vojno napreduje.

Vjeruje se da je izmijenjeni mirovni plan dostavljen Moskvi uklonio neke od najkontroverznijih tačaka iz originalnog mirovnog plana od 28 tačaka koji je procurio prošle sedmice, uključujući odredbe koje bi od Kijeva zahtijevale da se odrekne Donbasa i značajno smanji svoju vojsku. Američki zvaničnici su kasnije rekli da je dokument zasnovan na ruskom dokumentu koji je dostavljen Trumpovoj administraciji u oktobru.

Putinovo odbijanje da prizna Zelenskog ili suverenitet Ukrajine, što su tačke u najnovijem nacrtu mirovnog okvira, signalizira da je malo vjerovatno da će se uključiti u daljnje razgovore.

Specijalnog izaslanika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa, koji je vodio pregovore, dugo se optuživalo za pretjerane simpatije prema Moskvi, a kritike su pojačane procurjelim pozivom u kojem je podučavao jednog od Putinovih glavnih saradnika kako da laska gospodinu Trumpu. Putin je odbacio tvrdnje da je Witkoff pristrasan, nazivajući ih "besmislicama".

Očekuje se da će Witkoff sljedeće sedmice otputovati u Moskvu kako bi se sastao s Putinom, a Trump je signalizirao da bi mu se mogao pridružiti i njegov zet Jared Kushner. U međuvremenu, američki predsjednik je poslao Dana Driscolla, svog vojnog sekretara, da se sastane s ukrajinskim pregovaračima.

Zelenski je zatražio lični sastanak sa Trumpom kako bi se riješile ključne sporne tačke, uključujući sigurnosne garancije i moguće zamjene teritorija. Ali Trump izgleda namjerava dozvoliti svojim izaslanicima da dorade prijedlog prije nego što se sastanu sa bilo kojom stranom.

Nakon Putinove izjave, Zelenski je rekao da će američki i ukrajinski tim "nastaviti graditi na rezultatima postignutim u Ženevi" tokom daljih razgovora.

Vjeruje se da je najnoviji mirovni plan od 19 tačaka, izrađen u dogovoru s Ukrajinom, mnogo povoljniji za Kijev. Zvaničnici u Evropi vjeruju da je to dovoljno da odvrati Putina od potpisivanja sporazuma.

U nedavno objavljenom "dokumentu strateškog planiranja za nacionalnu sigurnost", Putin je naveo da se svako u okupiranim dijelovima Ukrajine smatra ruskim podanikom, prema sveobuhvatnim društvenim planovima za narednu deceniju.

Slaveći "ponovno ujedinjenje historijskih teritorija s Rusijom i formiranje novih subjekata Ruske Federacije", nalaže da najmanje 2,56 miliona ljudi iz okupirane Ukrajine bude primorano da učestvuje u "sveruskim događajima" u narednih 10 godina.

Uprkos okupaciji samo dijela teritorije za koju je tvrdila da je drži, Moskva je u septembru 2022. godine najavila aneksiju Donjecke, Luganske, Zaporiške i Hersonske oblasti.

 

Dokument, koji treba da stupi na snagu u januaru, upozorava na sigurnosne probleme koji proizlaze iz "posljedica širenja antiruske propagande i podsticanja vjerske mržnje" unutar ovih područja.

Kritiziraju se „napori neprijateljskih stranih država da destabiliziraju međuetničke i međuvjerske odnose i stvore podjelu u društvu“.

Kako bi se suprotstavio ovome, dokument detaljno opisuje ambicije Kremlja da promovira ruski jezik i kulturu, obnovi „historijsku istinu“, bori se protiv rusofobije i ponovo nametne „tradicionalne ruske duhovne, moralne i kulturno-historijske vrijednosti“.

Putin, također, nalaže vlastima da pronađu načine da predstave Moskvu kao demokratsku zemlju koja „garantuje jednakost ljudskih prava i sloboda“ na međunarodnoj sceni. Zemlja je 2024. godine zauzela 150. mjesto od 167 zemalja na indeksu demokratije časopisa The Economist.