Od rudnika do solarnih elektrana, kineski projekti suočavaju se sa rijetkim pravnim preprekama na Balkanu

Lokalni stanovnici izrazili su zabrinutost zbog ekoloških rizika i kršenja zakona, što je potaknulo vlasti da pokušaju blokirati dalju realizaciju projekta.

Ovaj slučaj naglašava rastuće javno protivljenje kineskim ulaganjima na Balkanu, koja su često kritizirana zbog zaobilaženja zakona o radu, zaštiti okoliša i korištenju zemljišta.

Kada je 25-godišnji kineski građevinski radnik ovog ljeta poginuo na gradilištu ogromne solarne elektrane u Bosni i Hercegovini, malo ko je očekivao da će incident postati jedan od najznačajnijih pravnih udaraca projektima koje realizira Kina u ovoj zemlji.

Nesreća na lokaciji Aurora Solar u blizini Stoca pokrenula je inspekcijski nadzor tokom kojeg ej u oktobru otkriven 71 ilegalni radnik iz Kine. Vlasti su ih brzo deportirale, proglasile izgradnju projekta vrijednog 116 miliona dolara ilegalnom, a u novembru su pokrenule istrage o mogućoj zloupotrebi javnog zemljišta.

Međutim, lokalni stanovnici kažu da gradilište još uvijek nije zatvoreno.

Za regiju u kojoj su kineska ulaganja u infrastrukturu često zaštićena političkim savezima i pokroviteljstvom vlasti, taj potez označio je rijedak udarac kineskoj ekonomskoj prisutnosti na Balkanu i uspješan primjer javnog otpora kineskim projektima.

Stručnjaci kažu da su predstavnici vlasti u zemljama Zapadnog Balkana često prihvatali kineski kapital kao brzi novac za energetski i infrastrukturni razvoj na štetu zaštite okoliša i poštivanja zakona o radu.

„Kineske kompanije ponašaju se na Balkanu kako im je dopušteno“, rekao je za RFE/RL Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku.

 

 

Nakon nekoliko mjeseci pravnih zapleta i pritiska lokalne zajednice, inspekcija je efikasno blokirala novu gradnju na lokaciji solarne elektrane Stolac.

Stanovnici poput Armana Ajanića izrazili su zabrinutost da se objekti za projekt grade bliže naseljenim područjima nego što je izvorno predstavljeno javnosti te da bi izgradnja mogla donijeti ekološke i sigurnosne rizike, poput klizišta.

„Lokacija je dokazano sklona klizištima i ima nagib prema stambenim kućama“, rekao je Ajanić za RFE/RL. „Naša susjeda Elmira Sefo poginula je u klizištu uzrokovanom potresom. Poučeni tim negativnim iskustvima, jednostavno nismo htjeli sjediti skrštenih ruku“.

Dodao je da su mještani započeli svoju pravnu kampanju za zaustavljanje projekta u januaru, provodeći sate u istraživanjima zakonskih odredbi svakoga dana.

„Ovo ne bi trebao biti posao običnih građana, već institucija“, rekao je Ajanić.

Ured gradonačelnika, koji je vodio proces za izgradnju postrojenja, nije odgovorio na zahtjev RFE/RL-a za komentar.

Kemal Švrakić, advokat kompanije China North Industries Corporation (NORINCO), kineske firme koja gradi solarni projekt, prošli je mjesec za Balkanski servis RFE/RL-a rekao da su svi radnici stigli legalno i da je za svakog od njih dostavio svu potrebnu dokumentaciju.

 

 

Solarna elektrana u blizini Stoca najnoviji je visokoprofilirani projekt koji grade ili njime upravljaju kineske državne firme širom Balkana, a koji je nedavno postao predmet kontroverzi i zastao zbog lokalnog otpora.

U selu Ulog na jugu Bosne, gdje mještani godinama ukazuju na štetu po okoliš i masovni pomor ribe, nalazi se i hidroelektrana. Sada je pokrenuta istraga o uzroku pomora ribe.

Tu je i hidroelektrana Bistrica u Bosni, kojoj je građevinska dozvola poništena i koja se suočila sa lokalnim protestima.

Projekti su se suočili s javnim negodovanjem iz sličnih razloga, uključujući zaobilaženje lokalnih zakona o radu, zaštiti okoliša i vlasništvu nad zemljištem.

Istraživači poput Vuksanovića rekli su da ovi problemi proizlaze iz pokušaja balkanskih političara da osiguraju priliv kineskih ulaganja u zemlju i profitiraju od mreže novostečenog kapitala.

„Sve zabrinutosti oko ilegalnog rada, okoliša i eksproprijacije zemljišta postoje jer lokalne elite daju Kinezima odriješene ruke kako bi se projekt mogao dovršiti“, rekao je Vuksanović. „Ako dopustite kompanijama da posluju bez jasnih pravila, to se može dogoditi“.  

I Aurora Solar, koja razvija projekt solarne elektrane, i NORINCO, izvođač radova, tvrde da su sve potrebne dozvole dobijene u skladu sa zakonom. Niti jedna firma nije najavila planove za osporavanje odluke.

 

 

Međutim, preko granice u Srbiji, lokalna opozicija se muči da zaustavi štetne projekte.

U istočnom rudarskom središtu Boru, gdje se nalazi jedini srbijanski kompleks za rudarstvo bakra, stanovnici optužuju kineski konglomerat Zijin Mining Group za otimanje zemljišta, zagađenje i zanemarivanje njihovih imanja od kojih žive. No, godine pravnih bitaka donijele su malo napretka.

Miodrag Živković iz sela Slatina rekao je da je 2020. godine izgubio sedam hektara zemlje nakon što je od Vlade dobio rješenje o eksproprijaciji kojim mu se imovina oduzima za javnu upotrebu.

Živković je sada u pravnom sporu sa kineskom rudarskom firmom Zijin, jer je navedena kao korisnik eksproprijacije, iako ju je srbijanska vlada provela u ime kompanije.

Rekao je da su vlasti uložile mnogo truda kako bi udovoljile Zijinu i pritom zaobišle pravne postupke.

„Ministarstvo finansija donijelo je odluku kojom se kompaniji dopušta ulazak u posjed prije nego što mi isplate odštetu, pozivajući se na hitnost projekta“, objasnio je Živković za RFE/RL. „Umjesto da kompaniji naloži isplatu zakonom utvrđene štete, Ministarstvo je stalo na njihovu stranu“.  

Serbia Zijin Mining, lokalna podružnica kineske kompanije koja kontrolira veći dio bivšeg državnog kompleksa Bor, insistira na tome da je većinu zemljišta stekla dobrovoljnim pristankom vlasnika te da je samo mali dio ekspropriran nakon što je država proglasila područje "javnim interesom".

Živković, koji živi od male invalidnine, rekao je da je izgubio ne samo zemlju, već i cijelu egzistenciju. Dodao je da je rudarstvo u Boru dovelo do onečišćenja zraka visokim koncentracijama arsena.

„Ne postoji nešto poput zelenog rudnika, pogotovo ne ovdje gdje je rudarska firma iz Kine“, rekao je Živković. „To sigurno nije istina kada uzmemo u obzir rezultate mjerenja kvalitete zraka koje je proveo naš Rudarski institut u Boru. To je katastrofa“.

 

'Čelični' savez ima ima cijenu  

Otkad je kineska rudarska grupa Zijin preuzela jedinog srbijanskog proizvođača bakra i plemenitih metala 2018. godine, postala je jedan od najvećih izvoznika u zemlji, sa prihodom koji se približava milijardu eura do kraja 2024. godine.

Za Beograd, takva ulaganja predstavljaju model partnerstva koji kineski i srbijanski čelnici Xi Jinping i Aleksandar Vučić često opisuju kao "čelično prijateljstvo".

No, neki stanovnici kažu da je taj savez došao sa visokom cijenom, koja se ne mjeri ekonomskim obećanjima, već izgubljenom zemljom, zagađenim zrakom i neprovedenim sudskim presudama.

„Teško je prisiliti bilo koju firmu da u potpunosti poštuje zakone o zaštiti okoliša u vašoj zemlji, ali još je teže kada su lokalne i nacionalne vlasti suučesnici“, rekao je za RFE/RL Damir Dizdarević, koji prati kineska ulaganja na Balkanu za Zakladu za odgovorno društvo BFPE sa sjedištem u Beogradu.

 

 

Vladimir Shopov, stručnjak za Kinu na Balkanu iz Evropskog vijeća za vanjske odnose, rekao je da su balkanske zemlje prikladna odskočna daska za kineske kompanije da izgrade svoja portfolija i usavrše svoje poslovanje kako bi mogle ispuniti strožije poslovne i ekološke standarde Evropske unije te konkurirali na njenom jedinstvenom tržištu.

„Iako njegovi dugoročni ciljevi - političko pozicioniranje u budućim državama članicama EU, izgradnja mreža prijateljskih lokalnih aktera i ostvarivanje uticaja u ključnim političkim i privrednim sektorima - ostaju isti, Peking proširuje svoj skup alata za postizanje tih ciljeva“, napisao je Shopov u analizi ranije ovog mjeseca.

Kineska ulaganja u obnovljive izvore energije, uključujući energiju vjetra i sunca, glavni su stup tog novog alata.

Vladine subvencije i ogromna proizvodna baza pretvorile su Kinu u najvećeg i najprofitabilnijeg svjetskog proizvođača solarnih panela, vjetroelektrana i električnih vozila.

Posljednjih godina kineske institucije finansiraju projekte zelene energije diljem svijeta, dok Peking nastoji promijeniti svoj globalni imidž od glavnog zagađivača do zelenog investitora i osigurati poslovanje za svoje firme u inozemstvu.

Na Balkanu su kineske državne firme često finansirale projekte zelene energije koristeći lokalne posrednike kako bi se snašle u labavim pravnim sistemima i slabom nadzoru.

No, kako Stolac pokazuje, ova strategija može imati kontraefekt kada se lokalne zajednice opiru. Ono što je započelo kao tragična smrt na radnom mjestu završilo je demontiranjem cijelog preduzeća.

Ajanić je rekao da se on i stanovnici Stoca udružuju sa drugim aktivistima diljem zemlje kako bi pripremili dodatne pravne korake protiv sličnih projekata za koje vjeruju da su zaobišli zakon.

„Pridružili smo se nacionalnom savezu koji zahtijeva legalno upravljanje javnim zemljištem“, rekao je. „Angažirali smo institucije na svim nivoima, jer zdrav okoliš i pravno postupanje nemaju cijenu.“

 

KOMENTAR  

 

Projekte kineskih kompanija u zemljama Zapadnog Balkana iza kojih (najčešće) stoje kineski investitori i kreditori, često karakteriziraju netransparentnost, kršenje zakona i međunarodnih standarda. Većina tih projekata dođe u fokus javnosti tek kada se dese nesreće (sa smrtnim posljedicama, kao što je slučaj u Stocu) ili kada reagiraju nezavisni mediji i nevladine organizacije zbog utvrđenih kršenja ljudskih prava ili zakona.  

Domaće vlasti u zemljama Zapadnog Balkana rijetko ili gotovo nikako ne kontroliraju i ne nadziru projekte kineskih kompanija, osim u slučajevima kada su prisiljene reagirati, kao što je bio slučaj nakon tragedije u Stocu. Nažalost, upravo su domaće vlasti te koje omogućavaju kineskoj (ili bilo kojoj drugoj stranoj) kompaniji da krši domaće zakonodavstvo i međunarodne standarde.  

Ono što je nužno kada su u pitanju kineski projekti u zemljama Zapadnog Balkana jeste stalni nadzor nad provođenjem domaćeg zakonodavstva.