Ko i kako organizuje terorističke napade i mogu li se spriječiti?

Nedavno se u Ukrajini dogodilo nekoliko napada eksplozivom. Žrtve su uglavnom policajci. Vlasti ove eksplozije nazivaju terorističkim napadima i optužuju Rusiju za regrutovanje počinilaca. Kako se napadi organizuju i mogu li se spriječiti?
Zapravo, svakog mjeseca pristižu izvještaji o napadima iz različitih regija Ukrajine - od eksplozija na mjestima s puno ljudi do ciljanih napada na određene pojedince. Posljednji incident visokog profila dogodio se 23. marta u Buči, Kijevska oblast, u blizini stambene zgrade. Prema riječima policijskih službenika, jedna improvizirana eksplozivna naprava eksplodirala je oko 5:34, a dva sata nakon dolaska hitnih službi i policajaca na mjesto događaja - druga. Kao rezultat toga, dva policajca su povrijeđena.
OPU i SBU: napadača u Buči regrutovali su Rusi
Ukrajinske sigurnosne vlasti događaj kvalifikuju kao teroristički napad. Kasnije tog dana, osumnjičeni, 21-godišnji ukrajinski državljanin koji je živio u blizini mjesta zločina, je priveden. Prema nalazima istrage, u martu 2026. godine, regrutovali su ga predstavnici ruskih specijalnih službi putem online igre. 
"Naknadno je održavao kontakt s vođom preko messengera, od kojega je primao upute i sredstva za pripremu eksplozija", saopćeno je iz Državnog tužilaštva Ukrajine.
 Prema podacima Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), Rusi su mladiću dali upute kako napraviti dvije eksplozivne naprave u kućnoj radinosti, od kojih je svaku opremio mobilnim telefonom za daljinsko aktiviranje. 
"Jednu bombu je sakrio ispod klupe blizu ulaza u stambenu zgradu, a drugu blizu kontejnera za smeće", saopćeno je iz SBU.
U početku, prema nalazima istrage, osumnjičeni je tvrdio da je zločin počinio zbog ucjene. Navodno je "novi poznanik počeo ucjenjivati mladića govoreći da zna gdje mu je majka i da je navodno prati dronom, pa da bi ostala živa, mora postaviti eksplozivnu napravu", saopćeno je iz policije. 
Međutim, istraga je kasnije utvrdila da je motiv zločina bila finansijska nagrada - osumnjičeni je imao za cilj da zaradi 25.000 grivni za svaku eksploziju, rekao je Andrij Kravčuk, šef odjeljenja za kriminalističku istragu policije Kijevske regije. 
Pripadnici policije pokrenuli su krivični postupak prema drugom dijelu člana 258. Krivičnog zakona Ukrajine (teroristički čin). Sankcija predviđa kaznu zatvora od sedam do 12 godina.
Pripadnici policije pod nadzorom
Posljednjih mjeseci zabilježeni su slični napadi ili pokušaji napada u Lavovu, Kijevu, Dnjepru, Mikolajevu i Odesi. Na primjer, 22. februara policija u Lavovu primila je prijavu da je neko provalio u prodavnicu. Kada je policijska patrola stigla na mjesto događaja, čula se eksplozija. U napadu je poginula policajka, a ranjeni pripadnik Nacionalne garde kasnije je preminuo u bolnici. U to vrijeme, policajci su taj slučaj, također, proglasili terorističkim napadom.
Glavni tužitelj Ukrajine Ruslan Kravčenko ukazuje na zajednički obrazac ovih zločina: eksplozivne naprave domaće izrade, daljinsko detoniranje, koordinacija putem glasnika i regrutacija počinilaca. 
"Tužilaštvo smatra da se radi o sistematskoj subverzivnoj aktivnosti ruskih specijalnih službi usmjerenoj na napade na pripadnike policije, vojsku i civilnu sigurnost unutar zemlje", izjavio je Kravčenko.
 Trenutno su napadi uglavnom usmjereni protiv policajaca, napominje Ivan Stupak, bivši zaposlenik Službe sigurnosti Ukrajine.
„Postoje pokušaji postavljanja eksploziva u blizini mjesta s puno ljudi, posebno u trgovačkim centrima u velikim gradovima. Ali kao zaseban trag, mogu se izdvojiti policajci. Jasno je da bi Rusi željeli dobiti zaposlenike svih agencija za provođenje zakona. Ali, naprimjer, SBU i NABU i Državni istražni biro ne nose uniforme i stoga ih je teže prepoznati. Služba državne sigurnosti i vojno osoblje uglavnom su u objektima koji su pod stražom", kaže on u razgovoru za DW.
U međuvremenu, policajce, posebno u policijskim patrolama, lakše je namamiti u zamku, jer uvijek dolaze na poziv, napominje Stupak. 
"Možete predvidjeti kada će stići, u kojoj količini i odabrati lokaciju gdje će stići. Teoretski, ljekari, vatrogasci, bilo ko može biti u opasnosti. Sve zavisi od glavnog plana koji Rusi imaju", upozorava Stupak.
Prema njegovim riječima, glavni cilj ovih napada, koje on naziva i terorističkim napadima, jeste posijati paniku među snagama sigurnosti. 
"Svi smo mi ljudi, svi se bojimo, vojska se boji, snage sigurnosti se boje. Stoga je zadatak demoralizirati ih i demotivirati kako bi izbjegavali odlazak na dužnost, kako bi se povećala stopa kriminala. S druge strane, Rusi će putem društvenih mreža slati poruke da je sve loše. Kao rezultat toga, ljudi će postati nezadovoljni. Ko je kriv? Zamjenik, predsjednik", tvrdi stručnjak.
Kako Rusija regrutuje napadače
SBU, na pitanje DW-a, uvjerava da koriste sve alate dostupne u kontraobavještajnoj službi kako bi spriječili takve napade. 
"Konkretno, samo u 2025. godini SBU je spriječio 163 zločina u kojima su uključeni eksplozivi. Cilj neprijatelja je destabilizacija našeg društva iznutra", kažu službenici za provođenje zakona.
Prema SBU-u, počinitelje napada ruske specijalne službe traže putem online zajednica i messengera (uglavnom Telegrama), nudeći brzu zaradu. 
"Uključuju maloljetnike, osobe s ovisnošću o drogama ili alkoholu i druge ranjive osobe sa kojima je lakše manipulirati u ilegalnim aktivnostima. Regruteri često kriju svoju povezanost s ruskim specijalnim službama. Obično se postepeno uvlače u ilegalne aktivnosti. Nakon što završe prvi zadatak, ucjenom su prisiljeni činiti veće zločine", navode iz pres služba SBU.
Kako bi se suprotstavili ruskim pokušajima regrutacije ukrajinske omladine, SBU i Nacionalna policija pokrenuli su informativnu kampanju pod nazivom "Uspavaj oficira FSB-a", koja, posebno, uključuje održavanje online i offline časova među školskom djecom i studentima. Kao dio ove informativne kampanje, SBU je razvio istoimeni chatbot, putem kojeg se može prenijeti broj telefona ili nadimak osobe koja pokušava regrutirati.
 "Od decembra 2024. godine, kada je chatbot pušten u rad, Služba je primila više od 20.000 prijava, od kojih je značajan dio došao od maloljetnika", navode iz SBU.
Mogu li se teroristički napadi spriječiti
Stupak vjeruje da će napadači i dalje moći pronaći počinitelje napada - uprkos naporima policajaca. 
"Uvijek postoji neka rupa u zakonu. U budućnosti će biti terorističkih napada. Redovno će privoditi (napadače. - Uredništvo), ali Rusi će i dalje pokušavati", kaže Stupak. 
Osim toga, prema riječima stručnjaka, mete napada mogu se s vremenom mijenjati. 
„Sada postoje teroristički napadi na policajce, a vremenom će Rusi htjeti nešto drugo. To može biti metro, stanica javnog prevoza, groblje tokom sahrane vojnika. Jasno je da su naši političari zaštićeni, ali je nemoguće pružiti 100-postotnu zaštitu, naprimjer, na Majdanu (Trg nezavisnosti u Kijevu. - Urednik). Stoga, sve zavisi od mašte Rusa“, primijetio je Stupak.
Stručnjak savjetuje primjenu američkog pristupa sigurnosti u Ukrajini. 
„Postoji pravilo da ako pronađete nešto sumnjivo, morate to prijaviti. Šta to znači? Naprimjer, šetajući kroz Ševčenkov park, vidjeli ste daljinski upravljač za televizor. Ova stvar je nelogična na tom mjestu“,  kaže Stupak. 
Osim toga, prema njegovim riječima, vrijedi pažljivo pogledati ljude oko sebe. 
"Ako vidite da je neko jako zabrinut, trebate kontaktirati policiju. I, naravno, važno je slijediti pravilo: ako nešto niste spustili, ne podižete. Jer, kao i na prvoj liniji fronta, mogu minirati kućne predmete, novčanike. Svi bi trebali shvatiti da sprečavanje terorističkih napada nije samo posao policajaca ili zaposlenika SBU-a. Svi smo zainteresirani za to", rezimira Stupak.