Kinesko-ruska konvergencija u manipulaciji i uplitanju stranih informacija: Globalna prijetnja SAD-u i njihovim saveznicima

Korištenje propagande vođene umjetnom inteligencijom i tehnologija deepfakea značajno je povećalo obim i sofisticiranost dezinformacija, predstavljajući neviđene izazove od Rusije i Kine za zapadne obavještajne službe i demokratske institucije.

Iako se čini da ruske i kineske operacije manipulacije i uplitanje stranih informacija (FIMI) utiču samo na meku moć SAD-a i njihovih saveznika, ove akcije imaju fundamentalni uticaj i na tvrdu moć i nacionalnu sigurnost. Moskva i Peking koriste različite alate i teže različitim ciljevima, ali i jedni i drugi nastoje potkopati koheziju zapadnih društava. To, zauzvrat, slabi zapadni sistem saveza, u konačnici smanjujući moć SAD-a i njegovu sposobnost globalnog djelovanja.

Kina i Rusija, iako se razlikuju po stilu i namjeri, sve se više usklađuju u svojim naporima u vezi sa FIMI-jem, sa ciljem slabljenja zapadnih demokratija, narušavanja javnog povjerenja i promoviranja multipolarnosti kroz zajedničke antizapadne narative i medijsko pojačavanje.

Obje zemlje koriste medije pod kontrolom države, cyber upade, sadržaj generiran vještačkom inteligencijom (AI) i kampanje uticaja na društvenim mrežama – često pojačavajući međusobne poruke bez formalne koordinacije. To se radi kako bi se manipuliralo javnom percepcijom globalno, posebno tokom kriza, poput pandemije COVID-19 ili rata u Ukrajini.

Studije slučaja otkrivaju njihovo rastuće prisustvo i uticaj u regijama kao što su Afrika, Latinska Amerika i Azijsko-pacifička regija. Iako dokazi o direktnoj koordinaciji ostaju ograničeni, njihove aktivnosti u diskreditiranju demokratskih procesa, posebno oko izbora na Tajvanu i u SAD, pokazuju alarmantne paralele. Korištenje lokalnih influensera pojačava njihov doseg i povećava njihov kredibilitet kod lokalne publike.

Zapadna otvorenost i sloboda medija se iskorištavaju, jer akteri FIMI-ja napreduju na stvaranju polarizacije, potkopavanju kohezije NATO-a i Evropske unije (EU) i iskorištavanju društvenih linija razdora.

Ovaj rad poziva na snažne protivmjere, uključujući izgradnju institucionalnih kapaciteta, međunarodnu koordinaciju (posebno između SAD-a, EU i NATO-a), regulaciju društvenih mreža, poboljšanje cyber sigurnosti, kampanje podizanja javne svijesti i revitaliziranu podršku nezavisnim medijima i ranjivim demokratijama.

Saradnja Kine i Rusije u manipulaciji i uplitanju stranih informacija (FIMI) predstavlja sve veći izazov za Zapad. Usklađivanjem svojih narativa, iskorištavanjem državnih medija, primjenom sofisticiranih cyber strategija i zalaganjem za novi informacioni poredak, ove zemlje predstavljaju značajan izazov za demokratske informacione ekosisteme. Iako se njihove strategije i prioriteti mogu razlikovati, njihov zajednički cilj potkopavanja zapadnog uticaja osigurava kontinuiranu saradnju u ovom domenu. Razumijevanje ove dinamike ključno je za razvoj efikasnih protivmjera za zaštitu integriteta informacionih prostora širom svijeta.

Ovaj izvještaj ispituje dubinu i efikasnost navodne saradnje između Pekinga i Moskve, istražujući stepen u kojem njihova saradnja koristi koordinirane kampanje dezinformacija, cyber operacije i medijske strategije kako bi uticala na globalne percepcije, izazvala demokratske institucije i unaprijedila svoje geopolitičke interese. Razumijevanje dubine i implikacija ove saradnje ključno je za kreatore politika i naučnike koji žele zaštititi demokratske procese i održati međunarodnu stabilnost.

Evropski i američki pristupi aktivnostima FIMI-ja prvobitno su bili slični, ali su se u posljednje vrijeme počeli razilaziti. Američki State Department definira FIMI kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika i partnera. Okvir za suzbijanje manipulacije informacijama stranih država navodi da autoritarne vlade koriste takve alate za uticaj na društveni diskurs, iskrivljavanje nacionalnih i međunarodnih debata i potkopavanje demokratskih institucija, te da to zahtijeva međunarodni odgovor.

Prema Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), FIMI obuhvata spektar aktivnosti osmišljenih za manipulaciju informacijskim okruženjima, uključujući širenje lažnih narativa, cyber upade i strateško korištenje medija za postizanje političkih ciljeva. I Kina i Rusija su se samostalno uključile u takve operacije. Međutim, ako su zaista pokrenule pojačanu saradnju, to bi značilo značajnu eskalaciju u području informacijskog ratovanja. EEAS je identificirao aktivnosti manipulacije informacijama i miješanja Kine kao izazove koji zahtijevaju pažnju, naglašavajući potrebu za povećanom sviješću i razumijevanjem ovih metoda.

Kao što pokazuju dvije definicije SAD-a i EU, razumijevanje FIMI-ja i prijetnji koje predstavlja u osnovi su isti s obje strane Atlantika, nudeći Washingtonu i njegovim evropskim saveznicima širok spektar mogućnosti za koordinaciju i saradnju po tom pitanju.

Implikacije potencijalne kinesko-ruske saradnje u FIMI-ju su duboke. Iskorištavanjem otvorenosti demokratskih društava, zemlje imaju za cilj potkopati povjerenje javnosti u institucije, uticati na izborne procese i oslabiti saveze poput NATO-a i Evropske unije (EU). Korištenje naprednih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju (AI), za generiranje i širenje dezinformacija komplicira napore otkrivanja i ublažavanja, predstavljajući ozbiljne izazove za kreatore politika i sigurnosne agencije. Institut za istraživanje vanjske politike ističe efikasnost ovih informacijskih operacija, naglašavajući potrebu da SAD iskoriste obavještajne podatke otvorenog izvora i vještačku inteligenciju kako bi se takmičile u kognitivnom domenu.  

Suočavanje s ovom rastućom prijetnjom zahtijeva sveobuhvatno razumijevanje strategija koje koriste Kina i Rusija, kao i razvoj snažnih protivmjera. Ovaj izvještaj istražuje prirodu njihove saradnje u FIMI-ju, ispituje specifične studije slučaja koje ilustruju globalni doseg i uticaj njihovih operacija i procjenjuje prijetnje koje predstavljaju po SAD i njihove saveznike. Analizirajući ovu dinamiku, izvještaj ima za cilj doprinijeti formuliranju efikasnih strategija za zaštitu demokratskih institucija i održavanje integriteta informacija u digitalnom dobu, ukoliko SAD odluče zadržati svoju ulogu podrške demokratijama u svijetu.

 

Priroda kinesko-ruske saradnje u FIMI-ju

 

Kina i Rusija dugo su smatrale informacije strateškim domenom ratovanja. Iako su se njihovi pristupi informacionom ratovanju razvijali nezavisno, postoje historijske paralele. Ruske taktike informacionog ratovanja mogu se pratiti do „aktivnih mjera“ iz sovjetskog doba, skupa tajnih strategija korištenih za širenje dezinformacija i uticaj na strane vlade. Sovjetski Savez se uveliko oslanjao na psihološke operacije, korištenje frontovskih organizacija i kontrolu medija kako bi oblikovao globalne narative. Ove taktike su se nastavile i nakon Hladnog rata i usavršavane su digitalnim napretkom, kulminirajući velikim kampanjama dezinformisanja usmjerenim na zapadne demokratije kao dio dobro uspostavljenog skupa alata za aktivnosti ratovanja ispod praga, bez kontakta

Kina je, sa druge strane, razvila poseban pristup kroz svoju doktrinu „ratovanja javnog mnjenja“, „pravnog ratovanja“ i „psihološkog ratovanja“ – zajednički poznatih kao „Tri rata“. Pekinške informacione operacije naglašavaju kontrolu domaćih narativa, istovremeno utičući na strane percepcije kako bi se uskladile sa njenim geopolitičkim ciljevima. Za razliku od Rusije, koja se često upušta u otvoreno remetilačke kampanje, kineska strategija ima tendenciju da bude suptilnija, fokusirajući se na dugoročni uticaj putem ekonomske poluge, medija pod kontrolom države i kooptiranja stranih glasova kako bi se promovisali pro-kineski narativi. Kao što se navodi u najnovijem izvještaju EEAS-a, glavni cilj Kine je da brani svoj međunarodni imidž i predstavi svoju pozitivnu ulogu u svijetu.

 

Strateško usklađivanje u informacionom ratovanju

 

Iako su Kina i Rusija u početku slijedile odvojene strategije informacionog ratovanja, njihov zajednički suparnički stav prema SAD i njihovim saveznicima doveo je do povećanja saradnje u domenu FIMI operacija. Kina i Rusija su pronašle zajednički jezik u svojim strateškim ciljevima u vezi sa FIMI-jem. Obje države imaju za cilj da osporavaju zapadnu hegemoniju, oslabe demokratske institucije i promoviraju multipolarnost narušavanjem povjerenja u SAD i savezničke vlade. Iako njihova saradnja nije uvijek eksplicitna, one često pojačavaju međusobne narative, pružajući međusobno pojačanje u informacionom prostoru.

Ovo usklađivanje je očigledno u njihovoj diplomatskoj saradnji u upravljanju internetom. Obje nacije se zalažu za "cyber suverenitet", model koji promovira državnu kontrolu nad digitalnim prostorima kako bi se suprotstavile onome što doživljavaju kao zapadnu dominaciju. Na međunarodnim forumima, poput onih koje organizuju Ujedinjene nacije i Šangajska organizacija za saradnju, Kina i Rusija se zalažu za propise koji bi ograničili zapadni uticaj u informacionoj sferi, a istovremeno legitimizirali vlastite mjere cenzure i kontrole informacija.

 

Zajednički antizapadni narativi

 

Kina i Rusija redovno šire slične poruke o ključnim geopolitičkim pitanjima, poput širenja COVID-19 ili rata u Ukrajini. Teško je reći da li su ove sličnosti posljedica proaktivne sinhronizacije ili puke slučajnosti, ali njihove informativne kampanje često sadrže sljedeće zajedničke teme:

Potkopavanje američke demokratije: Obje zemlje šire narative koji prikazuju SAD kao silu koja slabi koju muče unutrašnje podjela, rasna nepravda i politička korupcija.

Diskreditovanje NATO-a i zapadnih saveza: Rusija prikazuje NATO kao agresivnu, ekspanzionističku silu koja prijeti globalnoj stabilnosti, dok Kina ponavlja sličnu retoriku u svom indo-pacifičkom diskursu.

Promocija multipolarnosti: Obje države naglašavaju ideju da bi se svijet trebao udaljiti od unipolarne dominacije SAD, promovirajući alternativne modele upravljanja usmjerene oko Pekinga i Moskve.

Prikazivanje Zapada kao licemjernog: Kineski i ruski državni mediji često ističu zapadne dvostruke standarde o ljudskim pravima, vojnim intervencijama i ekonomskim politikama kako bi narušili kredibilitet američke i evropske vanjske politike. Nažalost, Zapad je zaista u nekoliko navrata dao legitimne razloge da bude opravdano optužen za licemjerje. U međuvremenu, Kina se u globalnim strateškim narativima pozicionirala kao dobronamjeran akter koji, za razliku od Zapada, tvrdi da radi u interesu globalnog Juga i da se protivi "mentalitetu hladnog rata".

 

Korištenje medija koje sponzorira država

 

Mediji pod kontrolom države (npr. Kineska globalna televizijska mreža [CGTN], RT, Sputnik News, Global Times) služe kao ključni instrumenti za kinesko-rusku saradnju u informacionom ratovanju. Ruski kanali poput RT-a i Sputnika i kineski mediji poput CGTN-a i Global Timesa često objavljuju i šire sadržaj jedni drugih. Ove paralelne aktivnosti proširuju svoj doseg na globalnu publiku, posebno u zemljama u razvoju gdje se traže alternativne perspektive zapadnim medijima.

Tokom geopolitičkih kriza, ova koordinacija postaje očiglednija. Naprimjer, tokom pandemije COVID-19, ruski i kineski mediji su promovirali narative koji su dovodili u pitanje efikasnost zapadnih vakcina, dok su istovremeno promovirali svoje vlastite. Slično tome, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kineski mediji su ponovili ruske tvrdnje o provokacijama NATO-a, izbjegavajući pritom direktnu osudu ruskih postupaka. Međutim, treba naglasiti da ne postoje jasni dokazi o aktivnoj saradnji njihovih medija, iako je njihova slična poruka svakako više od puke slučajnosti.

 

Cyber i strategije društvenih medija

 

Rusija je bila pionir u korištenju farmi trolova i bot mreža za manipuliranje online diskursom, posebno putem subjekata poput Agencije za istraživanje interneta. Kina je usvojila slične taktike, koristeći vlastite bot mreže za promociju državnih narativa, istovremeno potiskujući glasove protivljenja. Obje nacije koriste sadržaj generiran umjetnom inteligencijom kako bi kreirale izmišljene vijesti, deepfake video zapise i objave na društvenim mrežama osmišljene da iskrivljuju stvarnost. Potencijalno još zabrinjavajući razvoj događaja je to što je Rusija pronašla način da širi dezinformacije putem zapadnih AI chatbotova. Preplavljivanjem rezultata pretrage i web pretraživača vlastitim narativima i lažima, nastoji manipulirati modelima umjetne inteligencije umjesto da direktno cilja stvarne čitatelje.

Njihova saradnja u ovom području uključuje sljedeće:

Međusobno pojačavanje narativa: Kineske i ruske FIMI mreže često pojačavaju međusobne kampanje dezinformacija kako bi povećale svoj kredibilitet i doseg.

Ciljana dezinformacija: Obje zemlje primjenjuju kampanje usmjerene na uticaj na izbore u demokratskim nacijama, potkopavajući podršku institucijama koje predvodi Zapad i podstičući polarizaciju.

Iskorištavanje alternativnih platformi: S obzirom na to da zapadne platforme društvenih medija sve više reguliraju propagandu koju sponzorira država, Kina i Rusija su proširile svoje napore na platformama poput Telegrama i WeChata i u lokaliziranim mrežama na globalnom Jugu.

Zajednički diplomatski napori za suzbijanje zapadnog uticaja u medijima i cyberprostoru

Kina i Rusija sarađuju na diplomatskom nivou kako bi se suprotstavile zapadnom uticaju u medijima i cyberprostoru. To je očigledno u inicijativama poput kinesko-ruskog partnerstva „bez ograničenja“, koje uključuje saradnju u upravljanju internetom i medijskim narativima. Također, održavaju bilateralne forume o medijskoj saradnji, poput Kinesko-ruskog medijskog foruma, gdje razgovaraju o strategijama saradnje, iako je njegova efikasnost ograničena. U osnovi, i rusko i kinesko rukovodstvo motivirano je razlozima velikih sila. Njihov glavni prioritet je očuvanje strateške nezavisnosti, čak i kada se protive SAD i njihovim partnerima. Iako je dobijanje retoričke podrške od druge velike sile sa sličnim stavovima korisno, nije neophodno, posebno u globalnom informacionom prostoru, kojem nedostaju obavezujuća međunarodna pravila. Za sada su obje zemlje sposobne samostalno provoditi operacije uticaja.

 

Prijetnja SAD-u i njihovim saveznicima

 

Globalni geopolitički pejzaž sve više oblikuje porast kampanja dezinformacija koje sponzoriraju države, posebno od konkurenata poput Kine i Rusije. Ove kampanje koriste ogroman doseg modernih komunikacijskih tehnologija i društvenih medija kako bi ciljale demokratske institucije, javno povjerenje i međunarodne saveze, potkopavajući integritet političkih sistema i vojnu stabilnost. Ovo poglavlje će ispitati različite načine na koje kineski i ruski FIMI predstavljaju rastuću prijetnju SAD i njihovim saveznicima, uključujući miješanje u izbore, destabilizaciju javnog povjerenja u medije i iskorištavanje novih tehnologija poput propagande vođene umjetnom inteligencijom.

 

Narušavanje demokratskih procesa

 

Jedna od najznačajnijih prijetnji koje predstavljaju kineske i ruske FIMI operacije je njihov  

uticaj na demokratske procese, posebno izbore. I Kina i Rusija su umiješane u pokušaje uticaja na politički pejzaž raznih zapadnih zemalja, posebno SAD. Predsjednički izbori u SAD 2016. godine ostaju odličan primjer, gdje su ruski operativci koristili platforme društvenih medija kako bi pojačali kontroverzne narative, manipulirali i polarizirali javno mnijenje i stvorili nepovjerenje u izborni proces. Dok su kineski napori u ovom domenu bili prikriveniji, Peking je, također, koristio operacije uticaja kako bi uticao na izbore u Evropi i SAD, Kanadi i Tajvanu, promovirajući kandidate koji se smatraju naklonjenijim kineskim interesima.

Cilj iza ovih kampanja je jasan: posijati razdor unutar demokratija, potkopati legitimnost izbornih ishoda i narušiti povjerenje javnosti u demokratske institucije. Miješanje u izbore nije jednokratna taktika, već dio šire strategije slabljenja društvenog tkiva ovih zemalja i

povećanja uticaja suprotstavljenih sila na domaću i međunarodnu politiku. Još jednom, ne postoje jasni dokazi o proaktivnom dosluhu Kine i Rusije u ovakvim kampanjama, ali njihovi slični globalni ciljevi mogu ih nezavisno dovesti do sličnih akcija.

 

Destabilizacija javnog povjerenja u medije i institucije

 

Ključna komponenta i ruske i kineske strategije dezinformisanja je destabilizacija javnog povjerenja u medije i demokratske institucije. Kampanje dezinformisanja su osmišljene da stvore zbunjenost i nepovjerenje, narušavajući povjerenje u sposobnost tradicionalnih medija i vladinih tijela da pruže tačne informacije. Poznato je da ruska vlada primjenjuje opsežne taktike manipulacije medijima putem državnih medija poput RT-a i Sputnika. Ove platforme promoviraju narative koji dovode u pitanje kredibilitet zapadnih medija, bacajući sumnju na objektivno izvještavanje i usklađujući se sa narativima koji služe ruskim geopolitičkim ciljevima.

Kina je koristila slične taktike, posebno putem državnih medija poput CGTN-a i Global Timesa, koji pojačavaju političke stavove Pekinga i često šire antizapadne narative. Preplavljivanjem medija pristrasnim ili obmanjujućim sadržajem, i Rusija i Kina potkopavaju povjerenje koje građani imaju u njihove institucije. To ima dalekosežne posljedice, ne samo za pojedinačne nacije, već i za koheziju međunarodnih saveza poput NATO-a i EU, koji zavise od zajedničkih vrijednosti demokratije, transparentnosti i slobode štampe.

 

Razbijanje kohezije NATO-a i EU

 

Kohezija zapadnih saveza, poput NATO-a i Evropske unije, također je bila meta kineskih i ruskih napora dezinformisanja. Za Rusiju, kampanje dezinformisanja fokusirale su se na iskorištavanje postojećih linija razdora unutar EU i NATO-a, često ističući neslaganja oko vojnih troškova, vanjske politike i migrantske politike. Cilj ovih napora je oslabiti jedinstvo ovih saveza i stvoriti podjele koje protivnici mogu iskoristiti u svoju korist. Naprimjer, poznato je da Rusija propagira strateški narativ o namjerama NATO-a, poput predstavljanja saveza kao agresivnog entiteta koji želi opkoliti Rusiju, čime se unapređuje ideja o zapadnoj "prijetnji" ruskom suverenitetu.

Kina se, u međuvremenu, fokusirala na stvaranje nesloge u EU pojačavajući narative koji prikazuju evropske zemlje kao previše ovisne o vanjskoj politici SAD. Ovi napori su posebno vidljivi u diskursu o multipolarnosti, gdje kineska komunikacija promovira ideju da bi se evropske zemlje trebale uskladiti sa Kinom, a ne sa SAD, nastojeći tako destabilizirati transatlantski savez.

 

FIMI prijetnje u vojnim sukobima

Tekući sukob u Ukrajini otkrio je značajnu ulogu koju informacijsko ratovanje igra u modernim vojnim operacijama. Ruske dezinformacije o ratu u Ukrajini ilustruju kako hibridne prijetnje mogu prevazići konvencionalno vojno angažovanje i uključiti manipulaciju javnom percepcijom. Od početka ruske invazije 2022. godine, ruski državni mediji i platforme društvenih medija promovirali su narativ koji je rat prikazivao kao odbrambenu akciju protiv NATO agresije, pozicionirajući Rusiju kao žrtvu i prikazujući ukrajinske snage kao naciste ili teroriste. Ova poruka bila je ključna za održavanje domaće podrške ratu i destabilizaciju međunarodne podrške Ukrajini.

Slično tome, Kina je odrazila ruski pristup usvajanjem dvostruke strategije javnog poricanja i manipulacije (društvenim) medijima koju sponzorira država, predstavljajući sukob na način koji direktno ili indirektno podržava ruske akcije. Pojačavanjem ovih poruka u globalnim medijima, i Rusija i Kina imaju za cilj potkopati međunarodno jedinstvo i diskreditovati napore za podršku Ukrajini.

 

Korištenje propagande vođene vještačkom inteligencijom i deepfake tehnologije

 

Brzi razvoj AI tehnologija uveo je nove alate dezinformacija, uključujući deepfake tehnologiju i propagandu generiranu vještačkom inteligencijom. Ove tehnologije omogućavaju stvaranje vrlo uvjerljivih lažnih video i audio snimaka koji se mogu koristiti za manipulaciju javnim mnjenjem, širenje lažnih informacija i podsticanje političkih nemira. Rusija je već pokazala potencijal ovih tehnologija u svojim kampanjama informacionog ratovanja. Naprimjer, deepfake video snimci su korišteni za kreiranje izmišljenih izjava političara, sijanje konfuzije i stvaranje lažnih narativa koji potkopavaju povjerenje javnosti i u vladu i u medije.  

Kina je, također, eksperimentirala ss generiranjem sadržaja vođenim umjetnom inteligencijom kako bi stvorila prilagođenu propagandu koja može uticati na domaću i stranu publiku. Kineska vlada koristila je tehnologije umjetne inteligencije za automatizaciju širenja provladinih poruka, suzbijanje neslaganja, pa čak i za fabrikovanje sadržaja koji prikazuje globalno vodstvo Kine kao dobronamjerno i neosporno. Pojava umjetne inteligencije u strategijama dezinformiranja predstavlja novu granicu u informacijskom ratovanju, predstavljajući značajne izazove za zapadne demokratije.

 

Izazovi za zapadne obavještajne agencije i kreatore politike

 

Sve veća sofisticiranost informacijskog ratovanja predstavlja značajne izazove za zapadne obavještajne agencije i kreatore politike. Tradicionalne metode suzbijanja dezinformacija - poput provjere činjenica, kampanja javne komunikacije i diplomatskog pritiska - nisu dovoljne da se pozabave razmjerom i složenošću moderne manipulacije informacijama. Integracija umjetne inteligencije, deepfakeova i koordiniranih kampanja uticaja na platformama društvenih medija nadmašila je postojeće regulatorne i obavještajne okvire - posebno u manjim državama članicama NATO.

Kao odgovor na to, zapadne vlade su nastojale razviti alate za otkrivanje i suzbijanje dezinformacija, uključujući uspostavljanje namjenskih jedinica unutar obavještajnih agencija, povećanu saradnju sa kompanijama društvenih medija radi identifikacije i uklanjanja lažnih računa te inicijative usmjerene na jačanje otpornosti demokratskih institucija. Međutim, tekuća borba protiv FIMI-ja zahtijeva neviđeni nivo međunarodne saradnje, transparentnosti i tehnoloških inovacija kako bi se zaštitio integritet demokratskih procesa i vojnih saveza.

 

Paralelni obrasci u kineskim i ruskim FIMI operacijama: Pristup studije slučaja

 

Kako je Kina ponovila ruske dezinformacije o sukobu u Ukrajini

 

Kina se strateški suzdržala od eksplicitne podrške ruskim vojnim akcijama, istovremeno legitimizirajući opravdanja Moskve za rat. Studije su pokazale da su kineski državni mediji, uključujući Xinhuu, CGTN i Global Times, ponovili ključne teme ruskih dezinformacija, poput tvrdnje da je širenje NATO-a na istok izazvalo Rusiju da pokrene rat. Osim toga, Kina je izbjegavala predstavljati Rusiju kao agresora, umjesto toga karakterizirajući sukob kao "krizu" i pozivajući na diplomatsko rješenje bez pripisivanja krivnje.

Istraživanje je identificiralo slučajeve u kojima su kineski mediji širili neprovjerene tvrdnje koje potiču iz ruskih izvora. Naprimjer, narativ da biološke laboratorije u Ukrajini koje finansiraju SAD predstavljaju sigurnosnu prijetnju Rusiji široko je kružila u kineskim medijima uprkos tome što su je opovrgnuli nezavisni provjeravači činjenica. Ovo selektivno usklađivanje sa ruskim argumentima sugerira strateški napor Kine da uravnoteži svoje geopolitičke interese dok istovremeno potkopava zapadne narative o ratu.

Nadalje, analiza sadržaja izvještaja na kineskom jeziku o Ukrajini otkriva obrazac selektivnog izvještavanja, gdje se zapadna vojna pomoć Kijevu prikazuje kao eskalacija sukoba, dok se odgovornost Rusije umanjuje ili izostavlja. Stvaranjem medijskog okruženja koje minimizira odgovornost Rusije za rat, Kina efektivno oblikuje percepciju javnosti u korist Moskve, posebno među publikom na globalnom jugu gdje kineski mediji imaju značajan doseg.

Kineska informativna podrška Rusiji proteže se izvan tradicionalnih medija na digitalne platforme, gdje su koordinirane kampanje nastojale potkopati podršku NATO-a i Zapada Ukrajini. Istraživački projekat je dokumentovao račune povezane s kineskom vladom koji pojačavaju anti-NATO retoriku na platformama kao što je X (ranije Twitter). Kako sukob napreduje, očekuje se da će uloga Kine u oblikovanju informacijskih narativa rasti u značaju, posebno u uticaju na javno mnijenje u nesvrstanim zemljama globalnog Juga.

 

Miješanje u izbore u SAD

Strano miješanje u američke izbore razvilo se u višestruki izazov, pri čemu državni akteri koriste sofisticirane taktike kako bi uticali na izborne ishode i javno mnijenje. Posebno je važno napomenuti da su Rusija i Kina bile umiješane u razne operacije tokom izbora 2016. i 2020. godine, a zabrinutost zbog njihovih aktivnosti u narednim izbornim ciklusima i dalje postoji.

Miješanje Rusije u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine označilo je značajnu eskalaciju stranih kampanja dezinformacija. Ruska vlada je orkestrirala sveobuhvatnu strategiju koja je uključivala cyber napade, širenje lažnih informacija i iskorištavanje platformi društvenih medija kako bi posijala razdor među američkim stanovništvom. Odbor Senata za obavještajne poslove izvijestio je da su ruske taktike bile opsežne, uključujući ne samo cyber napade već i kampanje dezinformacija usmjerene na uticaj na percepciju birača i pogoršanje društvenih podjela.

U izbornom ciklusu 2024. godine, Rusija je prilagodila svoje strategije, koristeći sofisticiranije tehnike dezinformacija. Analize su otkrile da su ruski operativci koristili vještačku inteligenciju za generiranje i širenje obmanjujućih narativa, s ciljem potkopavanja povjerenja javnosti u izborni proces i uticaja na ponašanje birača.

Kineski pristup miješanju u izbore prvenstveno se fokusirao na cyber operacije i kampanje uticaja usmjerene na utrke s nižim brojem glasova, a ne na predsjedničke izbore.

Izvještaji ukazuju na to da su se kineski operativci bavili cyber špijunažom, uključujući pokušaje hakiranja usmjerene na političke ličnosti i organizacije. Naprimjer, u periodu prije izbora 2024. godine, hakeri povezani sa Kinom navodno su ciljali uređaje povezane s članovima porodice Donalda Trumpa i pomoćnicima administracije Joea Bidena i Kamale Harris, nastojeći prikupiti osjetljive informacije.

Osim cyber napada, Kina je iskoristila platforme društvenih medija za širenje propagande i manipuliranje javnim mnijenjem. Značajan primjer je operacija „Spamouflage“, u kojoj su se računi pod kontrolom Kine maskirali kao korisnici iz SAD kako bi širili kontroverzan sadržaj i dezinformacije uoči izbora 2024. godine.

Iako su Rusija i Kina pojedinačno provodile operacije utjecaja, postoje dokazi koji ukazuju na postojanje saradnje između njih na platformama društvenih medija usmjerene na pojačavanje njihovih odgovarajućih agendi. Russia Today i kineski CCTV održali su zajednički okrugli sto 2023. godine gdje su strane razgovarale o ulozi medija u jačanju multipolarnog svijeta. Dvije strane od 2017. godine koriste aplikaciju pod nazivom China-Russia Headlines koja pruža razne vijesti o Rusiji i Kini. Još jedan zanimljiv primjer bio je kada su ruski Gazprom i CCTV potpisali memorandum o saradnji radi „zajedničkog promoviranja tehnoloških inovacija u medijskom sektoru“, koji uključuje alate umjetne inteligencije, a pohvalio ga je zamjenik ministra propagande Centralnog komiteta Komunističke partije Kine. Ove mreže često koriste koordinirane taktike za širenje dezinformacija i propagande.

 

Operacije uticaja u Africi i Latinskoj Americi

Kina i Rusija su strateški proširile svoj uticaj u Africi i Latinskoj Americi putem svojih medijskih kampanja za informisanje i dezinformisanje, s ciljem pojačavanja svojih geopolitičkih agendi i osporavanja zapadnih narativa. Obje nacije su uložile mnogo u medijske operacije usmjerene na afričku i latinoameričku publiku. U Africi su kineske platforme za dijeljenje sadržaja dobile na značaju, što je potaknulo Rusiju da predloži zajedničke inicijative, odražavajući kinesko vodstvo u medijskoj infrastrukturi. Ova saradnja označava konvergenciju strategija za proširenje uticaja širom kontinenta.

U Africi su kampanje dezinformacija porasle, sa slučajevima stranog miješanja koje utiče na izborne procese. Naprimjer, Rusija je optužena za planiranje miješanja u izbore u Centralnoafričkoj Republici, s ciljem suzbijanja političke opozicije i širenja dezinformacija. Takve aktivnosti ističu korištenje dezinformacija za manipulisanje političkim ishodima.

U Latinskoj Americi, ruske vlasti su posebno skoncentrisane na saradnju u Brazilu, Kubi, Nikaragvi i Venecueli. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova, njegove ambasade i regionalne vlade blisko se angažuju u širenju prokremaljskih narativa. Online platforme RT i Sputnik, koje finansira ruska vlada, ključne su za širenje prokremaljskih narativa. Neki latinoamerički medijski izvori šire priče koje se poklapaju sa ruskim ciljevima, što se vjerovatno može pripisati historijskom antiameričkom raspoloženju, a ne eksplicitnoj podršci Kremlju. U međuvremenu, Peking nastoji sugerirati potpuno benigni motiv vezan za svoje aktivnosti globalnog uticaja. Kineska komunistička partija koristi svoj medijski izvor na španskom jeziku, Xinhua Español, i CGTN kako bi angažirala gledatelje u Latinskoj Americi, uz diplomatske platforme kao što je Forum Kina-CELAC (Forum Kina-Zajednica latinoameričkih i karipskih država). Forum je kamen temeljac kineskih napora da oblikuje perspektive elita u regiji. U zemljama u kojima Kineska komunistička partija koncentriše svoje uticajne operacije, kinesko diplomatsko osoblje često se angažira u lokalnim medijima i aktivno je na društvenim platformama, šireći kineski kulturni sadržaj, povremeno praćen obmanjujućim narativima u vezi sa stanjem ljudskih prava u zemlji i drugim temama. Naprimjer, venecuelanski TeleSUR je državno finansirana pan-latinoamerička televizijska mreža koju prvenstveno podržava vlada Venecuele, uz doprinose vlada Nikaragve i Kube. Ona primjer je recipročne dinamike medijskog vazalstva: koristi se Rusijom i Kinom, a istovremeno djeluje kao dobročinitelj manjih savezničkih država (Nikaragva, Kuba i druge), uspostavljajući složenu ekologiju međusobne zavisnosti. Ovaj koncept uspostavlja hijerarhiju pokrovitelj-klijent zajedničkih narativa među medijskim kanalima širom Latinske Amerike, što pojačava ruske i kineske poruke i diskredituje SAD i Zapad kao „imperijalističke“ sile. Vrijedno je napomenuti da je isti medij počeo dijeliti proiransku, pro-Hamasovu i anti-izraelsku propagandu odmah nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine, što sugerira širu globalnu FIMI saradnju među autoritarnim silama.

U međuvremenu, čini se da kineski i ruski napori idu odvojenim putevima, a stvarna saradnja do sada nije dokazana.

 

Manipulacija narativom na Tajvanu

 

Kina i Rusija su povećale svoje napore u oblikovanju narativa u azijsko-pacifičkoj regiji, fokusirajući se na Tajvan, koristeći dezinformacijske kampanje i angažirajući se u cyber ratovanju kako bi unaprijedile svoje geopolitičke interese. Još jednom, iako su im ciljevi i alati slični, ne postoje jasni dokazi o njihovoj stvarnoj saradnji.

Rusija je dosljedno podržavala kineske pretenzije na suverenitet nad Tajvanom. U novembru 2024. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je ovaj stav, opisujući Kinu kao saveznika i podržavajući stav Pekinga o Tajvanu. Naglasio je da produbljivanje kinesko-ruske saradnje ne predstavlja prijetnju drugim zemljama. Tajvanski zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog ovog usklađivanja. U maju 2024. godine, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu izjavio je da se Rusija i Kina međusobno pomažu u širenju svojih teritorijalnih ambicija, ističući potrebu da se demokratije suprotstave takvom autoritarnom napretku. Obje nacije su se uključile u dezinformacijske napore kako bi potkopale prodemokratske pokrete širom Azije. Kina je, posebno, intenzivirala svoje kampanje za narušavanje povjerenja u demokratske institucije. U januaru 2025. godine, Tajvan je prijavio porast od 60 posto u broju lažnih ili pristrasnih informacija koje je širila Kina, što je ukupno  više 2,16 miliona slučajeva. Ovi napori su prvenstveno bili usmjereni na platforme poput Facebooka, X-a (ranije Twittera) i TikToka, koristeći lažne račune i sadržaj generiran umjetnom inteligencijom za manipuliranje javnim mnjenjem.