09.05.2025.

Kineske investicije u Hrvatskoj: Tko zaista profitira?

Kinezi preuzimaju hrvatska gradilišta. Domaće tvrtke na rubu opstanka!

Hrvatska građevinska industrija nalazi se na prekretnici. Dok su nekada domaće tvrtke bile nositelji najvećih infrastrukturnih projekata, danas se suočavaju s ozbiljnom prijetnjom zbog preuzimanja velikih projekata od strane stranih tvrtki, osobito kineskih.

Korištenjem nerealno niskih ponuda, potpomognutih kineskim subvencijama, kineske građevinske firme istiskuju domaće izvođače, što dovodi do zatvaranja radnih mjesta, propasti obiteljskih tvrtki i odlaska mladih radnika u inozemstvo.

Još alarmantnije, ovo se događa uz izravnu potporu europskog novca! Fondovi Europske unije, koji bi trebali jačati hrvatsko gospodarstvo, završavaju u rukama stranih tvrtki koje novac izvoze izvan EU. Iako europske direktive jasno prednost daju lokalnim kompanijama kroz zaštitne mehanizme, Hrvatska u njihovom provođenju ne pokazuje dovoljno inicijative. Umjesto da financira domaće radnike i potiče razvoj nacionalne građevinske industrije, hrvatski porezni obveznici postaju sufinancijeri kineskih tvrtki koje zatim taj novac izvoze izvan zemlje.

Zbog toga mladi građevinski inženjeri i kvalificirani radnici sve češće odlaze raditi u zapadne zemlje, dok se na našim gradilištima zapošljavaju radnici iz Kine, Turske i drugih zemalja, često pod sumnjivim radnim uvjetima. Domaće tvrtke ne mogu konkurirati jer poštuju europske standarde rada, ekološke regulative i socijalne doprinose, dok strane kompanije rade pod drugačijim pravilima. Rezultat? Hrvatska infrastruktura gradi se stranim rukama, a domaći građevinari odlaze trbuhom za kruhom!

Nelojalna konkurencija iz trećih zemalja

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već godinama upozorava na nepoštenu konkurenciju iz trećih zemalja, posebice Kine i Turske. Strane kompanije koriste državne subvencije, jeftiniju radnu snagu i niže standarde kako bi ostvarile nepravednu prednost na tržištu. Posljedica toga nije samo gubitak poslova za hrvatske radnike, već i dugoročna ovisnost o stranim izvođačima.

Dok se u zapadnim europskim zemljama ovakve prakse strogo reguliraju i ograničavaju, Hrvatska nastavlja s politikom nekritičkog dodjeljivanja poslova stranim tvrtkama, ne vodeći računa o dugoročnim posljedicama.

Problemi s kvalitetom, troškovima i ekološkim aspektima – Pelješki most kao primjer!

Pelješki most, izgrađen od strane kineske tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC), trebao je biti dokaz brze, jeftine i kvalitetne izgradnje. No, stvarnost je pokazala sasvim suprotno.

Početna ugovorena cijena iznosila je 281 milijuna eura bez PDV-a, no konačni troškovi su narasli za čak 50 milijuna eura više od prvotno planiranog iznosa.

Osim financijskih problema, pojavili su se i ozbiljni problemi s kvalitetomNa stupovima mosta već su uočene pukotine, koje zahtijevaju hitnu sanaciju. Stručnjaci upozoravaju da, iako trenutno ne postoji neposredna opasnost za sigurnost mosta, potreba za ranim popravcima dovodi u pitanje dugoročnu pouzdanost i kvalitetu izvedbe.

Ekološki problemi – jesmo li spremni na posljedice?

Osim financijskih i građevinskih problema, ekološki aspekti ovakvih projekata također ne smiju biti zanemareni. Iako konkretni podaci o ekološkim posljedicama izgradnje Pelješkog mosta nisu široko dostupni, iskustva iz drugih zemalja upozoravaju na moguće rizike.

 

Primjerice, u Crnoj Gori, tijekom izgradnje autoceste Bar-Boljare, koju je također izvodila kineska kompanija CRBC, došlo je do potpunog uništenja dijela korita rijeke Tare, jedne od ekološki najvažnijih rijeka u Europi. UNESCO je upozoravao na nepopravljiva oštećenja ekosustava, ali su radovi ipak nastavljeni.

Hrvatska bi trebala učiti iz ovih primjera i osigurati da domaće tvrtke, koje poštuju ekološke standarde i brinu o okolišu, dobiju prednost pri dodjeli infrastrukturnih projekata.

Odaziv građana bio je izvanredan!

Kako bi se stalo na kraj ovoj praksi i zaštitilo hrvatske radnike, pokrenuta je peticija u Zagrebu i Splitu, kojom su građani jasno dali do znanja da žele promjene.

Odaziv je bio izvanredan – tisuće građana svojim su potpisom podržale inicijativu za veće sudjelovanje domaćih tvrtki u infrastrukturnim projektima.

Građani su poručili da žele Hrvatsku koja ulaže u vlastite kapacitete, umjesto da milijarde eura završavaju u rukama stranih tvrtki.

Ovo je tek prvi korak. Vrijeme je da političari čuju glas naroda i počnu donositi odluke u korist domaće industrije, a ne stranih interesa.

Vrijeme je da zaštitimo hrvatske interese!

Hrvatska se gradi hrvatskim rukama! Ne dopustimo da se naši radnici i tvrtke marginaliziraju dok strane kompanije profitiraju na našoj infrastrukturi.

Ovo je borba za očuvanje domaće industrije, radnih mjesta i budućnosti naše zemlje.

Vrijeme je za promjene!

Daj i ti svoj doprinos potpisom peticije na www.nasposaonasabuducnost.com.

 
 
ZAKLJUČAK  
 
Iako je članica Evropske unije, u kojoj su propisana pravila i procedure učešća firmi iz inozemstva (dominantno Kine i Turske), u Hrvatskoj se takva pravila ne primjenjuju kada su u pitanju infrastrukturni radovi. Rezultat takvog odnosi hrvatskih vlasti jeste činjenica da na tenderima poslove dobijaju kompanije iz stranih zemalja (Kina i Turska), a domaće građevinske kompanije se gase, dok kvalificirani građevinski radnici odlaze u inozemstvo.  
Strane kompanije koje se angažiraju na infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj nerijetko su subvencionirane od strane matičnih država, a pod znakom pitanja su kvalitet izvedenih radova, ali i prava radnika zaposlenih u tim kompanijma.  
Zbog toga je u Hrvatskoj pokrenuta peticija kako bi poslove na infrastrukturnim projektima dobijale domaće kompanije.  
Slično kao u Hrvatskoj i u zemljama Zapadnog Balkana na infrastrukturnim projektima su angažirane strane (dominantno kineske) kompanije. Građevinske kompanije iz zemalja Zapadnog Balkana se angažiraju kao podizvođači. Kvalitet radova koje izvode kineske kompanije i u zemljama Zapadnog Balkana je upitan (podsjećamo na primjer pada nadstrešnice na Željezničkoj stranici u Novom Sadu). U zemljama Zapadnog Balkana su česti primjeri uništavanja okoliša od strane kineskih kompanija, a brojni medijski i izvještaji NVO svjedoče o kršenju prava radnika angažiranih od strane kineskih kompaniju.  
No, za razliku od Hrvatske, u zemljama Zapadnog Balkana nema aktivnosti poslovne zajednice ili nevladinih organizacija da prioritet na tenderima na velikim infrastrukturnim projektima dobiju domaće građevinske kompaniju.