Kineska igra meke moći u Crnoj Gori
PODGORICA – Kineska ambasada u Podgorici već desetak godina organizuje putovanja u Kinu za novinare i predstavnike državnih kompanija, a gotovo svaki etablirani medij u Crnoj Gori je do sada na takvo putovanje poslao bar jednog novinara.
Ova putovanja su, međutim, najčešće strogo kontrolisana i ograničena, dok se gostima prikazuju samo aspekti Kine koji se smatraju njenim najboljim karakteristikama. Od organizacije putovanja do boravka u Kini, cijelo iskustvo se može posmatrati kao pokušaj meke moći.
To smatra i izvršni direktor Savjeta za strateške politike sa sjedištem u Beogradu, Nikola Lunić, koji u razgovoru za Institut za medije navodi da je u pitanju eksplicitan primjer projekcije meke moći kojom se želi pridobiti djelove elite u nekom društvu, kako bi širili svoje impresije i tako pomagali ostvarenju kineskih interesa.
– Sve te posjete nijesu bile organizovane u nerazvijenim regionima Kine, već upravo u najrazvijenijim, kako bi se time ostvario osnovni cilj mekog uticaja. Mnogi od tih posjetilaca Kine će u narednom periodu vjerovatno prepričavati svoja iskustva i preporučivati kineske partnere za saradnju u mnogim oblastima. Treba znati da se u projekciji meke moći investicije veoma pažljivo planiraju, pa tako i lista posjetioca Kini – navodi Lunić.
Snažan ekonomski razvoj Kine, uz jačanje vojne moći i političkog uticaja, učinili su tu državu velikom silom u međunarodnim odnosima. Kina je ekonomski i politički „prisutna” u svim djelovima svijeta, a sada, više nego ikad prije i na Balkanu.
Kako se navodi u jednoj studiji podgoričkog Digitalnog forenzičkog centra iz 2023. godine, kinesko prisustvo u Crnoj Gori, za razliku od ruskog, ipak nije motivisano političkim aspiracijama, bar ne u smislu direktnog miješanja u unutrašnje stvari ili spoljnopolitičku orijentaciju zemlje.
Kina u Crnoj Gori još uvijek nije najveći investitor kao što je to slučaj u nekim zemljama u okruženju, ali je zato zajmodavac i izvođač radova koji značajno učestvuje u spoljnotrgovinskom bilansu. Kao i u regionu, kineski projekti u Crnoj Gori su netransparentni, a nerijetko su imali i štetne posljedice po životnu sredinu.
Stoga, izmešu ostalog i cilju stvaranja pozitivnog sentimenta, Kina koristi razne alate za jačanje svog uticaja u Crnoj Gori.
Koncept meke moći u političkoj teoriji definisan je sedamdesetih godina prošlog vijeka i analizira sposobnost zemlje da uvjeri druge da čine ono što ona želi, bez upotrebe sredstava sile ili prisile.
Kao alate meke moći prepoznajemo objavljivanje kolumni i članaka raznih analitičara u kojima se veliča moć i uticaj Kine, prenošenje pozitivnih informacija iz kineskih medija preko medija u Crnoj Gori koji imaju sklopljene ugovora za dijeljenje sadržaja.
Nacionalni javni emiter, Radio-televizije Crne Gore (RTCG), je još 2019. godine potpisala sporazum sa Međunarodnom kineskom televizijskom korporacijom, čime je postala članica zajednice „Put svile“ koja je najveći distributer televizijskog i radio programa u cijeloj Kini.
Kako je tada saopšteno iz RTCG, time su gledaoci u Crnoj Gori dobili priliku da gledaju „najbolje kineske dokumentarce, crtane filmove i kulturne emisije, a naši najbolji sadržaji naći će se na njihovim kanalima koji se prate u cijelom svijetu“.
Saradnja RTCG i Kineske medijske grupe (CMG) nakon promjene višedecenijske vlasti u Crnoj Gori 2020, u narednim godinama samo je produbljena.
Tako je 2021. godine povodom 15 godina osnivanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore, CMG je producirala dokumentarac pod nazivom „15 godina prijatelji i u dobru i u zlu“, koji je emitovan na platformama i CMG i TVCG.
U saradnji kineske državne medijske kuće i crnogorskog Javnog servisa i naredne, 2022. godine, produciran je dokumentarni film o prijateljstvu Crne Gore i Kine pod nazivom „Priča na putu svile“.
Kina jača svoju prisutnost i na društvenim mrežama objavljivanjem sadržaja ali i prenošenjem informacija koje objavljuju crnogorski mediji. Kratkoročno, meka moć se koristi kroz objavljivanje vijesti, srednjoročno se radi strateško slanje poruka, a dugoročno se grade trajni odnosi
Prema političkoj teoriji uticaj meke moći obično dolazi kroz kulturu zemlje, političke vrijednosti i međunarodnu politiku, kao faktora koji određuju njenu privlačnost u svijetu.
Da je Kina tokom protekle decenije uspjela da razvije pozitivan sentiment prema sebi u Crnoj Gori, govore i podaci iz nedavno objavljenog istraživanja DFC-a, prema kojem je, u percepciji preko 60 odsto ispitanika, Kina na drugom mjestu, odmah iza Evropske unije, u smislu pozitivnog uticaja u zemlji.
I druga relevantna istraživanja obavljena u proteklom periodu u Crnoj Gori ukazuju na sličnu percepciju, pa i pored činjenice da crnogorski građani u ogromnoj većini, koja se penje čak i do 80 odsto, podržavaju članstvo države u EU, na pitanje sa čijom vanjskom politikom treba usklađivati crnogorsku, nerijetko stavljaju kinesku ispred euroatlanske.
Poseban segment meke moći Kine, vidi se u posjetama toj državi koje organizuje kineska ambasada u Crnoj Gori. Iako od same ambasade nijesmo mogli dobiti tačan podatak, prema istraživanju koje smo sproveli do sada je, u njenoj organizaciji, Kinu posjetilo oko 70 crnogorskih novinara.
Prva posjeta je organizovana još 2014. godine. Od tada je organizovana svake godine do 2020. godine i pojave korona virusa. Dok pišemo ovaj tekst grupa crnogorskih novinara nalazi se u posjeti Kini.
Novinari koje smo kontaktirali različito komentarišu ove posjete. Jedan on njih nam je rekao da je posjeta bila korisna, da je dosta saznao o kineskoj kulturi i istoriji, te da on nije prepoznao da se ona može tumačiti kao pokušaj takozvanog mekog uticaja.
– Posjetili smo sve što bih i ja obišao da sam sam organizovao posjetu. Domaćin se trudio da odgovori na sva naša pitanja, ali neka vezana za njihovo političko i ekonomsko uređenje ipak su ostala bez odgovora. Tokom posjete više puta nam je kroz razne prezentacije plasirana poruka da Kina nema nikakvu političku agendu, već da želi da gradi dobre odnose na Crnom Gorom i da su primarno fokusirani na ekonomsku saradnju kroz projekat „Pojas i put“. Naši domaćini bili su ljubazni i svakog trenutka na usluzi. Pokazali su nam različite i drugačije segmente kineskog društva i države – kazao nam je novinar koji je želio da ostane anoniman.
Istovremeno, dugogodišnja crnogorska novinarka i urednica, koja je takođe željela da ostane anonimna, smatra da je organizacija bila strogo kontrolisana, te da novinari nijesu mogli da posjete i vide baš sve što su željeli.
– Bila sam jedna od polaznica studijske posjete koje je organizovala Kineska ambasada. Posjeta je bila organizovana povodom proslave godišnjice Komunističke partije Kine. Zanimljivo je da je nas iz Crne Gore bilo sedmoro, dok je iz drugih zemalja u grupi bio po jedan predstavnik. Iz regiona bio je još samo jedan novinar iz Srbije. To ukazuje na veliko interesovanje Kine za Crnu Goru.
Posjeta je, sa druge strane, bila strogo kontrolisana. Ni jedan trenutak nijesmo imali slobodan. Ipak, uspjeli smo nakon teških pregovora da se sami organizujemo i da posjetimo Kineski zid, jer planom posjete nije bilo predviđeno da obiđemo to svjetsko čudo.
Prisustvovali smo svečanosti povodom proslave. Cijela organizacija je bila impozantna. Demonstracija vojne moći Kine…bijeli golubovi.. fascinanto. Kao i cijela posjeta sa ciljem da se pokaže sjaj Kine. Vozili smo se vozom brzinom od 375 km na čas, posjetili „pametni grad“, vidjeli autobus u kojem se karta plaća otiskom dlana. Naš vodič je bio novinar državne kineske agencije koji je studirao u Beogrdu i savršeno je znao naš jezik. Kada smo ga pitali da li je za njega problem tolika kontrola, odgovorio je da nije, jer sada žive mnogo bolje. Nijesmo sa njim uspjeli da otvorimo ni jedno od spornih pitanja, jednostavno ih je vješto izbjegavao. Dakle, vidjelimo smo sjaj, ali ne i bijedu Kine – kazala nam je ona.
Crnogorski mediji poslednjih godina dosta su izjvještavali o boravku novinara u Kini. Tako je na portalu RTCG u oktobru 2019. godine objavljen tekst u kome se navodi da je posljednje dvije godine (2018 I 2019) 25 novinara iz Crne Gore posjetilo Kinu.
Navodi se da su se novinari u izvještajima potrudili da približe crnogorskim građanima kinesku tradiciju, kulturu i ekonomski razvoj. Prema podacima do kojih smo dosli od 2014. kada je organizovana prva posjeta, oko 70 novinara iz svih crnogorskih medija imalo je priliku da posjeti Kinu.
U trenutku dok pišemo ovaj tekst u Kini boravi grupa crnogorskih novinara, a planirano je da ostanu deset dana. U Kini trenutno boravi i devet direktora škola u Crnoj Gori kao i dva predstavnika crnogorskog Ministarstva prosvjete.
Izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić, govoreći o uticaju Kine u državama Zapadnog Balkana, kaže da smo svjedoci nove globalne geopolitičke prekompozicije moći koja će sasvim sigurno imati uticaj i na ovaj region.
– Konfrotacija velikih sila će u konačnici donijeti rješenje o dilemi na kojim osnovama trebaju počivati međunarodni odnosi – da li je to pravo jače države ili poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti svih zemalja svijeta. Tokom proteklog desetljeća, Kina je postala značajan akter u regionu, prvenstveno kroz globalnu inicijativu „Pojas i put“ preko koje su realizovani mnogi infrastrukturni, energetski i telekomunikacijski projekti. Međutim, ne treba preuveličavati kineski uticaj, jer su kineske direktne investicije u Evropi neuporedive sa investicijama na Zapadnom Balkanu, prije svega po visini angažovanog kapitala. Naš region će i u narednom periodu ostati atraktivan za Kinu jer je institucionalno povezan sa EU, ali bez jakih mehanizama koji bi mogli opstruirati njihove projekte. Na taj način, Kina projektuje meku moć i na male zemlje kako bi sistematski širila uticaj – navodi on.
Prema njegovim riječima, kineski uticaj je definitivno prisutan i u Crnoj Gori, a može se očekivati da će se u narednom periodu razvijati u različitim oblastima.
– Za razliku od ruskog malignog uticaja koji kroz percepciju zajedničke istorije i kulture pokušava da na agresivan način nametne sopstvene interese, Kina se prikazuje kao prilika za prosperitet Crne Gore po relativno prihvatljivoj cijeni u apsolutnom i relativnom kontekstu. Takve različite projekcije ruskog i kineskog uticaja nisu kompatibilne i nemaju sinergiju zajedničkog nastupa, ali i to predstavlja jednu od karakteristika kineskog sofisticiranog, ali i dalje za mnoge Crnogorce apstraktnog nastupa Kine – kaže Lunić.
On navodi da meka moć predstavlja mogućnost privlačenja i kreiranja partnerskih i savezničkih odnosa preko opredjeljenja drugih, a ne preko upotrebe tvrde moći odnosno vojne sile.
– Jedan od faktora koji jedan entitet čini svjetskom ili regionalnom silom je sasvim sigurno i koeficijent meke moći koji posjeduje. U tom kontekstu, očigledan je napredak Kine koja se ove godine pozicionirala na treće mjesto, odmah iza SAD i Ujedinjenog Kraljevstva (Global Soft Power Index by Brand Finance). Podsjetiću da je Kina bila na 27. mjestu od 30 nacija prije samo pet godina (The Soft Power 30 index by Portland Communications and USC Center on Public Diplomacy). Osim popularnosti u oblasti vladavine prava ili nivoa demokratije, meka moć podrazumijeva i kulturnu razmjenu, prisutnost u globalnim medijima, obrazovnu razmjenu, izvoz zabave i muzike, umjetnički uticaj i prepoznatljivo globalno brendiranje nacije ili kulture. U nekim od tih oblasti, Kina ima značajan uticaj u Africi, ali i u našem regionu – kazao je Lunić
Odgovarajući na pitanj što je mogući razlog zbog čega Kina ostvaruje uticaj u Crnoj Gori, on kaže da je Kina postala svjetska sila koja je odavno na tom mjestu zamijenila Rusiju, samo što to Kremlj još uvijek ne shvata.
– U tom smislu, Kina posjeduje sve atribute velike sile od ekonomske i vojne moći, do mekog uticaja. U okviru projekcije meke moći u Evropu i region Zapadnog Balkana, nezaobilazna je i Crna Gora. To ne treba apriori percipirati kao prijetnju, ali Crna Gora mora biti svjesna svih izazova koji se jednom mogu konfrontirati sa njenim nacionalnim interesima – zaključuje Lunić.
Sa druge strane, u Međunarodnom republikanskom institutu (IRI) iz Vašingtona, na stvari ipak gledaju malo drugačije, pa u nedavno objavljenom izvještaju tvrde da Kina i Rusija u Crnoj Gori koriste duboke podjele u populaciji i medijima da bi promovisale svoje agende, šire dezinformacije preko etnički podijeljenih medija, te koriste propagandu „koju šire prosrpski/proruski/provladini mediji” kako bi isticale kinesko-rusku alijansu kao superiorniju alternativu liberalnom svjetskom poretku.
Sve snažnije veze Rusije i Kine dio su rastuće mreže autoritarnih aktera koji rade na globalnom potkopavanju demokratije, iskorišćavajući slabe vlade i osnažujući korupciju u drugim zemljama, navodi se u izvještaju u kojem su među devet analiziranih država Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH).
Autori studije navode da se interesi Kine i Rusije preklapaju, ali da su dvije zemlje do sada uglavnom slijedile drugačije puteve kako bi slabile demokratske institucije i jačale autokratski način upravljanja.
U izvještaju IRI-ja navodi se da je kreiranje narativa primarno područje zajedničkog uticaja i koordinacije Rusije, Kine i drugih autoritarnih aktera, pa jedni ponavljaju propagandu drugih i to rade u krug, gdje Russia Today retvituje Xinhua, a Xinhua retvituje Russia Today kao neku vrstu dokaza.
Taj pristup, kako tvrde autori studije, nije nužno strateški. Iako postoje mehanizmi za medijsku koordinaciju između Kine i Kremlja, u praksi se uglavnom radi o oportunizmu tamo gdje postoje slični ciljevi.
Tekst je dio projekta o stranom uticaju na Zapadnom Balkanu, koji sprovode Albany Associates, Media centar Sarajevo i Institut za medije Crne Gore u saradnji sa regionalnim partnerima.
ZAKLJUČAK
Meka moć ili sposobnost zemlje da uvjeri druge da čine ono što ona želi, je alat koji Kina primjenjuje diljem svijeta i vrlo je prisutna u zemljama Zapadnog Balkana. Kineske ambasade u zemljama Zapadnog Balkana iniciraju različite saradnje sa medijskim, obrazovnim i kulturnim ustanovama. U tekstu se analizira način na koji Kina ostvaruje meku moć u Crnoj Gori, koja je praćena i ekonomskim uticajem kroz finansiranje infrastrukturnih projekata od kojih je najpoznatija izgradnja autoceste Bar-Boljare, koju su odlikovali netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, a Crna Gora je čak dovedena u situaciju da ne može isplatiti dug prema kineskom investitoru i na rub dužničke zamke, od čega su je spasile evropske finansijske institucije.
Meka moć koju Kina ostvaruje u Crnoj Gori, način i alati koje koristi u ostvarenju tog cilja, istovjetni su u gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana. Tako se redovno pozivaju novinari na putovanja u Kinu (koja su strogo kontrolirana od strane kineskih vlasti), ugledni profesori da održe predavanja na kineskim univerzitetima, umjetnici, kulturni radnici, predstavnici institucija… I u drugim zemljama Zapadnog Balkana kineske investicije karakteriziraju netransparentnost, kršenje domaćeg zakonodavstva, međunarodnih i ekoloških standarda.
Sve navedeno u tekstu jasno upućuje da ne samo zvaničnici vlasti u zemljama Zapadnog Balkana, nego i mediji, obrazovne, kulturne i druge institucije trebaju oprezno postupati kada je u pitanju saradnja sa kineskim institucijama.