Kako se Evropa bori da smanji ovisnost od Kine kada su u pitanju rijetki zemni metali

Ali kako ovi materijali postaju sve važniji za globalnu ekonomiju, hemijska firma Solvay proširuje svoj pogon za preradu pored blistavog Atlantskog okeana, kako bi zadovoljila rastuću potražnju širom Evrope.

Ova grupa od 17 metala je neophodna za ogromne količine moderne tehnologije kao što su pametni telefoni, električna vozila, vjetroturbine i MRI skeneri.

Međutim, oko 70 posto rudarskih zaliha rijetkih metala i 90 posto prerade odvija se u Kini, kao rezultat dugogodišnje podrške kineske vlade.

Evropa, kao i mnogi drugi dijelovi svijeta, pokušava smanjiti svoju ovisnost o uvozu ovih ključnih metala iz Kine. Budućnost Solvayeve fabrike bit će ključna za te ambicije.

"Ovo je tržište koje brzo raste, a također postoji i veća potražnja za skraćenim lancima snabdijevanja", kaže izvršni direktor Solvaya Philippe Kehren.

Pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini natjerali su kompanije i političare da pokušaju ukloniti neke od ranjivosti u svojim lancima snabdijevanja.

„Kada imate materijal koji gotovo 100 posto dolazi s jedne određene lokacije, ako ste ovisni o tome, želite diverzificirati svoje nabavke. To je ono što mi možemo ponuditi“, objašnjava šef belgijskog hemijskog giganta.

Zato je prošle godine stupio na snagu Zakon EU o kritičnim sirovinama. On postavlja ciljeve za smanjenje ovisnosti o uvozu za ekstrakciju, preradu i recikliranje najvažnijih supstanci do 2030. godine.

Evropa ima samo dva postrojenja za preradu rijetkih metala, jedno u Estoniji i ovo u zapadnoj Francuskoj. To je jedino postrojenje izvan Kine koje može preraditi svih 17 različitih rijetkih metala.

Povećana ulaganja u postrojenje dolaze u trenutku kada se udaljava od fokusiranja na snabdijevanje rijetkih metalaa za katalitičke konvertore, a umjesto toga se fokusira na rastuću potražnju za magnetima koji su neophodni za baterije električnih automobila, naprednu elektroniku i odbrambene sisteme.

Za sada je fokus na recikliranju rijetkih metala koje se već nalaze u Evropi.  

"Mislimo da vjerovatno možemo proizvesti 30 posto rijetkih metala potrebnih Evropi samo recikliranjem istrošenih motora i druge opreme", kaže Kehren.

Kako potražnja nastavlja rasti, tako će se promijeniti i bit će potrebno više  materijala iz zemalja poput Brazila, Kanade i Australije.

U Evropi nema operativnih rudnika rijetkih metala. Projekti u Norveškoj i Švedskoj su među najnaprednijima, ali vjerovatno će proći još jedna decenija prije nego što budu spremni.

„Mislim da je apsolutno neophodno imati vlastite rudnike, ne nužno mnogo njih, jer možemo imati mješavinu, ali je važno imati vlastite izvore“, kaže Kehren.

Pretvaranje tih materijala u prahove koji su krajnji proizvod ovog postrojenja je složen proces.

Zahtijeva otprilike 1.500 procesa, a s obzirom na jedinstvene mogućnosti ovog postrojenja, strancima se rijetko dozvoljava ulazak. To je zbog zabrinutosti da bi konkurenti mogli dobiti dio znanja koje je trenutno skoncentrirano u Kini.

Međutim, odobren nam je poseban pristup jednoj od prostorija za separaciju koje su vitalni dio strogo čuvanog znanja i vještina stečenih od početka rada ovog postrojenja 1948. godine.

„Cilj jedinice za tečnu separaciju bit će pročišćavanje cerija sa jedne strane, a lantana sa druge strane“, objašnjava Florian Gouneau, menadžer proizvodnje, dok se penjemo metalnim stepenicama.

"To je u osnovi kao kada imate višenamjenski voćni sok sa sokom od narandže, sokom od jabuke, sokom od ananasa, cilj jedinice za odvajanje tečnosti bit će odvojiti sok od jabuke s jedne strane, sok od narandže s druge strane i tako dalje".  

Sama prostorija je otprilike veličine fudbalskog terena i dom je redovima ogromnih metalnih posuda unutar kojih hemijske reakcije razdvajaju različite rijetke metale.

Ova lokacija od 40 hektara zapošljava više od 300 ljudi. Ogromna kolekcija industrijskih zgrada povezana je nizom metalnih cijevi koje prenose supstance kroz procese.

Značajne količine hemikalija skladište se u cilindričnim rezervoarima i daju objektu prepoznatljiv miris sličan svježe očišćenom bolničkom odjeljenju.

Pitam Gouneaua da li se navikao na to nakon što je ovdje radio tri godine.  

"Kakav miris?", odgovara u šali.

Lokacija je, također, izrazito bučna i topla jer ventilacijski otvori neprestano zuje. Oni izbacuju vruć zrak u atmosferu koju, također, prelijeću galebovi nesvjesni da imaju jedinstven pogled na jednu od najvažnijih linija fronta u globalnoj ekonomiji.

Francuska vlada podržava ovaj objekt s oko 20 miliona eura (23 miliona dolara; 17,4 miliona funti) poreskih olakšica.

"Imati ovisnost o jednom izvoru - opasno je jer ne možete znati šta će se dogoditi sa tim izvorom iz različitih razloga", kaže Benjamin Gallezot, savjetnik predsjednika Macrona za strateške minerale i metale.

"To može biti geopolitički razlog, ali može biti i, znate, prirodna katastrofa ili šta god".  

Na žarkom suncu neće se baviti uticajem Kine koja pokušava ograničiti pristup svom izvozu rijetkih metala, temom koja je u središtu nastavka trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine.

Ali Gallezot kaže: "Mislim da je ekonomska saradnja očito snažnija od same konkurencije."

Evropski parlament želi da Evropska komisija učini više kako bi smanjila tu ovisnost o kineskim rijetkim zemnim metalima. Navodi se da su kontrole Pekinga "neopravdane" i "namijenjene da budu prisilne".

Prilikom nedavne posjete Njemačkoj, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je "suvereno pravo" njegove zemlje, kao i "uobičajena praksa", da kontrolira izvoz robe koja ima i komercijalnu i vojnu upotrebu.

Taj stav objašnjava zašto je osiguranje pristupa sirovinama bilo u središtu nedavnih trgovinskih sporazuma EU, poput onog koji je prošle godine potpisan s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem.

Zapadne firme u sektoru rijetkih zemnih metala kažu da im je potrebna veća državna podrška ako žele sustići svoje kineske rivale.

Rafael Moreno, izvršni direktor australijske kompanije Viridis Mining, kaže da je ova podrška, i regulatorna i finansijska, "trenutno ključna". Njegova firma razvija ogroman rudnik rijetkih zemnih metala u Brazilu, koji se nada da će obezbijediti čakpet posto svjetskih rijetkih zemnih metala.

Jedan od razloga zašto je Kina prednjačila u odnosu na ostatak svijeta kada su u pitanju rijetke zemlje je taj što je bila spremnija da se nosi sa radioaktivnim zagađenjem koje može biti uzrokovano rudarenjem i preradom.

Solvay, također, ima operacije s rijetkim zemnim elementima u Kini, a Kehren kaže da "postoje rješenja da se to uradi na vrlo odgovoran način bez zagađenja". Dodaje: "To košta malo novca, tako da morate biti spremni platiti malo više".

Cijene su ključne za budućnost proširene fabrike La Rochelle, kaže on. Potrebno mu je da se njegovi kupci, koji snabdijevaju proizvođače automobila i velike tehnološke firme, obavežu na kupovinu određenih količina rijetkih metala po određenim cijenama.

EU je svoje ciljeve za smanjenje uvoza propisala zakonom, ali želi vidjeti kako će ih ostvariti. "Hoće li postojati [finansijski] podsticaji, naprimjer, za različite učesnike u ovom lancu vrijednosti da nabavljaju elemente rijetkih metala iz Evrope?"

To bi, kaže on, bilo dobro za ekonomiju kontinenta.

 

ZAKLJUČAK  

 

Diverzifikacija izvora snabdijevanja i smanjenje ovisnosti od Kine kada je u pitanju snabdijevanje rijetkim metalima, koji imaju široku upotrebu u savremenoj tehnologiji, jedan je od ključnih ciljeva Evropske unije. Činjenica da Kina najavljuje da će pooštriti uvjete za izvoz rijetkih metala, pravdajući to mogućnošću korištenja ovih sirovina u komercijalne i vojne svrhe, doatno je potaknula EU da radi na stvaranju vlastitih izvora rijetkih metala, ali i na zajedničke projekte sa drugim zemljama svijeta.  

U EU je još sa pandemijom COVID-19 shvaćeno da ovisnost o jednom izvoru u lancu snabdijevanja predstavlja opasnost za njihovu privredu, a sa invazijom Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pokazalo se da to može biti i sigurnosni problem.