Humanitarna kriza uzrokovana rusko-ukrajinskim ratom

Sukob između Rusije i Ukrajine rezultirao je teškom humanitarnom katastrofom, koja je uzrokovala veliko raseljavanje i prekide u pružanju vitalnih usluga. Kao rezultat borbi, hiljade ljudi suočava se sa posljedicama, uključujući nestašicu hrane, vode i lijekova. Ozbiljne poteškoće sa kojima se suočavaju humanitarne organizacije u transportu pomoći pogođenim područjima ističu kritičnu potrebu za brzom globalnom saradnjom kako bi se zadovoljile neposredne potrebe pogođenog stanovništva. Ova okolnost naglašava važnost diplomatskih napora u smanjenju ljudske patnje i dalekosežnih posljedica geopolitičkih događaja na svakodnevni život.

Kao rezultat tekućeg rata u Ukrajini, nastala je velika humanitarna katastrofa, koja je izazvala ogromnu zabrinutost na svjetskom nivou. Ujedinjene nacije procjenjuju da je više od 13 miliona ljudi u Ukrajini prisiljeno napustiti svoje domove kao rezultat razaranja uzrokovanog sukobom. Od ukupnog broja, oko pet miliona su postali izbjeglice, a sedam miliona je prisiljeno napustiti svoje domove. Posebno je vrijedna pažnje činjenica da su dvije trećine ukrajinske djece emigrirale, što ovaj slučaj čini najznačajnijim pomjeranjem stanovništva uzrokovanim nasiljem od balkanskih ratova 1990-ih.

Uticaj se osjeća i izvan granica Ukrajine, jer stotine hiljada ljudi traži utočište u susjednim zemljama poput Mađarske, Moldavije i Poljske. Sve ove zemlje su pod sve većim pritiskom dok pokušavaju da prihvate priliv raseljenih osoba zbog sukoba. Pokušaji pružanja pomoći i smještaja za ove izbjeglice znatno su otežani ekonomskim poteškoćama koje su proizašle iz posljedica epidemije COVID-19.

Humanitarne posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine su višestruke i protežu se izvan područja zahvaćenih oružanim borbama, utičući na globalnu sigurnost hrane i tržišta energije. Kao značajan izvoznik pšenice, Ukrajina je ključna u globalnom lancu snabdijevanja hranom. Poremećaji u proizvodnji pšenice zbog sukoba izazvali su nestašice širom svijeta. Ova nestašica uticala je na dostupnost proizvoda na bazi pšenice i dovela do šireg domino efekta na cijene hrane širom svijeta.

Budući da je ukrajinska poljoprivredna proizvodnja značajan igrač na globalnom tržištu, smanjena ponuda pšenice direktno je odgovorna za povećanje cijena hrane. Zbog nestašice pšenice, cijena hljeba, tjestenine i drugih osnovnih artikala je naglo porasla. Ovo utiče na potrošače širom svijeta, ali će imati najznačajniji uticaj u područjima koja se prvenstveno oslanjaju na uvoz pšenice.

Nadalje, međunarodno tržište nafte ima Rusiju i Ukrajinu kao ključne učesnike. Cijene energije na globalnoj sceni su porasle dijelom zbog borbi i sankcija koje su uslijedile protiv ruske nafte. Sankcije su uzrokovale nestašicu nafte širom svijeta sprečavajući normalan protok ruske nafte. Zbog toga se nestašica energije pogoršala, što je dovelo do naglog porasta globalnih cijena i uticalo na mnoge industrije.

Porast cijena hrane i poskupljenja nafte otežali su globalne ekonomske uslove. Inflacija opterećuje budžete ljudi i kompanija, povećavajući poteškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i pogoršavajući finansijske poteškoće, posebno tokom epidemije COVID-19. Međunarodna zajednica mora sarađivati kako bi riješila neposredne humanitarne krize i šire ekonomske posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine, jer ovi međusobno povezani faktori ističu širi uticaj regionalnih sukoba na stabilnost globalnih sistema.

Neki kažu da su gusto naseljena područja bila mete ruskih napada, što je navelo ljude da traže utočište u stanicama podzemne željeznice. Osim toga, nekoliko područja nema pristup osnovnim potrepštinama, uključujući hranu, struju i vodu. Ako se ništa ne promijeni, stručnjaci su zabrinuti da bi moglo doći do visoke stope ljudskih žrtava i značajne štete na infrastrukturi. Ruske snage su koristile tešku artiljeriju, uzrokujući štetu gradovima kao što su Černihiv, Mariupolj i Harkiv. Najnovije procjene pokazuju da je broj poginulih 10.582, a da je 19.875 teško povrijeđeno; međutim, zbog nedovoljnog prijavljivanja, stvarni broj žrtava je vjerovatno veći.

Humanitarne zabrinutosti koje su se pojavile zbog ovog rata su široko rasprostranjene. U Ukrajini, značajnom izvozniku pšenice, došlo je do prekida u proizvodnji pšenice, što je dovelo do nestašice pšenice širom svijeta i, kao rezultat toga, do porasta cijena hrane. Nadalje, Rusija i Ukrajina su glavni proizvođači nafte, a sankcije nametnute ruskoj nafti kao rezultat sukoba doprinijele su porastu cijene nafte širom svijeta, što je pogoršalo nestašicu energije i dovelo do široko rasprostranjene inflacije.

Posljedice su prilično dalekosežne jer ne utiču samo na direktno na područja zahvćena sukobom, već i stvaraju poteškoće za tržišta energije i sigurnosti hrane širom svijeta. Od najveće je važnosti uložiti hitne napore ka međunarodnoj diplomatiji i arbitraži kako bi se okončao sukob, riješili osnovni uzroci i ublažila rastuća humanitarna situacija koja s vremenom može postati mnogo teža.

 

Zasjenjivanje sukoba između Rusije i Ukrajine drugim geopolitičkim pitanjima, poput izraelsko-palestinskog sukoba, moglo bi pogoršati humanitarnu krizu u Ukrajini. Ako globalna pažnja oslabi, postoji rizik od smanjenja međunarodne pomoći i podrške pogođenom civilnom stanovništvu. Ovaj potencijalni nedostatak fokusa mogao bi dovesti do diplomatske stagnacije, ometajući napore za postizanje mirnog rješenja i produžavajući patnju civila. Deprioritizacija sukoba između Rusije i Ukrajine mogla bi ohrabriti uključene strane da eskaliraju nasilje, uz smanjeni međunarodni pritisak za mirno rješenje. Ekonomske posljedice, uključujući poremećen izvoz pšenice i rastuće cijene nafte, mogle bi se pogoršati ako se sukob zasjeni, utičući ne samo na direktno pogođene regije, već doprinoseći globalnoj ekonomskoj nestabilnosti. Štaviše, zasjenjivanje bi moglo pogoršati regionalne tenzije, podstičući povećano ogorčenje i frustraciju među pogođenim stanovništvom, što potencijalno podstiče daljnje nemire i nestabilnost. Prepoznavanje međusobne povezanosti globalnih sukoba ključno je za održavanje održive međunarodne pažnje prema rješavanju njihovih višestrukih posljedica.