Gruzija postaje novi izlaz za rusku sirovu naftu

Ruski zvaničnici su potencijalno otvorili novi tok prihoda koji će im pomoći da ostvare profit od izvoza nafte potrebnog za održavanje njihovih ratnih napora u Ukrajini.

Koji prolazi kroz Gruziju.

Moskva se suočava sa rastućom energetskom izolacijom i valom napada ukrajinskih dronova koji su osakatili njenu naftnu infrastrukturu, smanjujući kapacitete rafiniranja za oko 40 posto, prema izvještaju Washington Posta. Gruzija sada pruža sigurno utočište za rusku naftu u novoj rafineriji u Kuleviju, smještenoj na obali Crnog mora.

Tanker Kayseri, koji je isplovio iz ruske luke Novorosijsk, isporučio je više od 105.000 metričkih tona nafte u Kulevi 6. oktobra, prema izvještaju koji je objavila novinska agencija Reuters, koja je navela podatke o praćenju i izvor iz industrije. Ruska kompanija RussNeft je navodno organizirala pošiljku, dodaje se u izvještaju Reutersa.

RussNeft je privatna kompanija koja trenutno nije podložna sankcijama, kao što je to slučaj sa državnom kompanijom Rosneft. Kritičari tvrde da je ova razlika kozmetička. Osnivač RussNefta, Mihail Guceriev, je pod sankcijama EU, a njegova porodica i dalje ima uticaja unutar kompanije. Mnogi posmatrači, također, tvrde da u ruskoj državnoj ekonomiji nijedan veći posao se ne obavlja bez učešća Kremlja.

Osim toga, nezavisni posmatrači koji prate rusku takozvanu "flotu u sjeni" tankera označili su Kayseri kao sumnjivi brod u ovom netransparentnom sistemu.

Kao odgovor na javni nadzor, Gruzijska državna poreska uprava potvrdila je dolazak ruskog tereta, ali je naglasila da "brod i kompanija vlasnik broda, kao i kompanije koje šalju i primaju teret, nisu podložni međunarodnim sankcijama". Agencija je odbila otkriti ime kompanije primaoca, pozivajući se na poresku tajnu.

Druga vladina tijela ponovila su istu izjavu, naglašavajući da, iako je teret porijeklom iz Rusije, brod je plovio pod panamskom zastavom.

Međutim, Poreska uprava je dodala da je „teret istovaren u privremenom carinskom skladištu radi daljnjeg carinskog pregleda.“ Ovo su najnovije javno dostupne informacije u vezi sa pošiljkom nafte Sibirski laki koja je ušla u Gruziju.

Rafinerija Kulevi je otvorena prije godinu dana uz veliku pompu. Premijer Irakli Kobakhidže i tadašnji ministar ekonomije Levan Davitašvili pozdravili su je kao "jedan od najvažnijih projekata za energetsku sigurnost i nezavisnost zemlje".

Objektom upravlja Black Sea Petroleum, u vlasništvu Make Asatianija, biznismena bliskog vladajućoj stranci „Gruzijski san“. Nedavno je nezavisni ruski istraživački medij izvijestio da je Asatianijev sin umiješan u poslovne dogovore sa sinom prvog zamjenika šefa ruske vojne obavještajne službe, GRU-a.

U septembru je bivši ministar Davitašvili postao predsjednik odbora rafinerije, što naglašava rastući uticaj i interes vladajuće stranke za projekat. Osim toga, jedan od glavnih sponzora projekta je Cartu Bank, koju je osnovao Bidžina Ivanišvili, milijarder i impresario „Gruzijskog sna“.

„Uvoz ruske nafte u Gruziju radi prerade još jednom naglašava podršku vlade [Bidžine] Ivanišvilija Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine“, rekla je stručnjakinja za sigurnost i bivša članica gruzijskog parlamenta Teona Akubardia u intervjuu koji je objavio regionalni medij Batumelebi. „To, također, povećava rizik od budućih sankcija za zemlju, posebno, jer Ukrajina nastavlja legitimne napade na ruski energetski sektor“.

Rafinerija je počela sa radom prošlog mjeseca sa početnim kapacitetom prerade od 1,2 miliona tona nafte godišnje (oko 24.000 barela dnevno) i planira se proširiti na četiri miliona tona do 2028. godine, opslužujući i domaće i izvozna tržišta.

Od petodnevnog rata 2008. godine, Rusija i Gruzija nisu imale formalne diplomatske veze. Pa ipak, tokom vladavine „Gruzijskog sna“, ekonomske veze Tbilisija sa Moskvom su se produbile, dok su odnosi sa Sjedinjenim  Američkim Državama i Evropskom unijom duboko zamrznuti. U 2024. godini, Gruzija je nabavljala oko 40 posto svojih naftnih derivata iz Rusije.

Politički stručnjak Gia Hukašvili u intervjuu za RFERL optužio je vladu „Gruzijskog sna“ da vodi "kolaboracionističku politiku" sa Kremljom.

Sjedinjene Američke Države su tek nedavno uvele velike sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama. Indija i Kina, glavni ruski kupci nafte, navodno su obustavile uvoz, oprezne zbog sekundarnih sankcija. U tom kontekstu, nova gruzijska rafinerija mogla bi postati mali, sankcijama oslobođeni prodajni put za rusku naftu, iako je njen uticaj na izvoz Moskve i dalje neizvjestan.

Vođe „Gruzijskog sna“ dugo su pokušavale opravdati svoj geopolitički okret od Zapada tvrdeći bez dokaza da su Washington i Brisel namjeravali iskoristiti Gruziju za otvaranje "drugog fronta" protiv Rusije u ratu u Ukrajini.

Ali očigledna tolerancija „Gruzijskog sna“ prema prihvatanju ruske pošiljke nafte u Kuleviju čini se da više od bilo kojeg drugog pojedinačnog događaja u zemlji od 2022. godine potencijalno uvlači Gruziju u rat.