Evropski parlament usvojio izvještaje o pet zemalja Zapadnog Balkana 

Evropski parlament  usvojio je godišnje izvještaje o pet zemalja Zapadnog Balkana: Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Izvještaje su zajednički razmatrali zastupnici Evropskog parlamenta. 

Tokom debate pod nazivom „Budućnost Zapadnog Balkana u EU“, zastupnici su podržali izglede za članstvo zemalja kandidata, posebno Crne Gore i Albanije, a istovremeno su istaknuli i tekuće probleme i izazove u svakoj od njih. 

Izvještaje je prethodno usvojio Odbor za vanjske poslove (AFET). Očekuje se da će izvještaj o Srbiji biti na dnevnom redu Parlamenta u julu. 

Obraćajući se Parlamentu, evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je napredak koji su postigle Crna Gora i Albanija i rekla da ovaj korak očekuju sve zemlje Zapadnog Balkana. 

„Danas postoji prilika za napredak ka članstvu i ohrabrujemo sve zemlje Zapadnog Balkana da je iskoriste“, rekla je Kos. 

Prema njenim riječima, na samitu EU-Zapadni Balkan u Tivtu u Crnoj Gori, svi lideri Zapadnog Balkana su se jasno obavezali da je put ka EU njihov strateški prioritet. 

„Evropska komisija je spremna da krene naprijed sa svima njima, ako ispune svoje reformske obaveze i pokažu dovoljnu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i viznom politikom“, rekao je Kos. 

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, rekao je tokom debate da je cilj završetka pregovora do kraja 2026. godine ambiciozan, ali ostvariv. 

„Implementacija će biti najvažniji faktor. To se posebno odnosi na poglavlja 23 i 24, koja ostaju okosnica cijelog procesa pristupanja“, rekao je Šarec. 

Trenutno se, rekao je, politika suočava s izazovom ustavnih amandmana, koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u parlamentu. 

„Stoga će postizanje sporazuma biti ključno. Prema mome mišljenju, platforma koju je predstavila opozicija pruža dobru osnovu za dalji dijalog“, rekao je Šarec. 

Tokom debate, Andreas Schieder, izvjestitelj za Albaniju, nazvao je zemlju „drugim favoritom u procesu proširenja“, ističući snažnu podršku članstvu Albanije u EU i ocjenjujući da cilj završetka pristupnih pregovora do kraja 2027. godine „više ne izgleda kao san, već kao realna perspektiva“. 

Govoreći o trenutnoj situaciji u Albaniji, Schieder je rekao da „turizam stvara radna mjesta i pokreće ekonomski rast, ali samo dugoročno ako se priroda i okoliš ne žrtvuju u tom procesu“. 

„Evropska unija je uspostavila jasne standarde u ovoj oblasti, što pruža još jedan snažan argument za pristupanje Albanije EU. U tom kontekstu, također sam uvjeren da će svi ovi evropski pravni instrumenti – od procjena uticaja na okoliš osmišljenih za zaštitu prirodnih staništa do zakonodavstva kojim se štite ptice i druge divlje životinje – biti u potpunosti poštovani“, rekao je Schieder. 

Izvjestitelj za Sjevernu Makedoniju Thomas Waitz rekao je da bi cilj EU trebao biti da ponudi punopravno članstvo svim šest državama Zapadnog Balkana. 

„Prvo Crna Gora, zatim Albanija i mislim da bi sljedeća na listi trebala biti Sjeverna Makedonija“, rekao je Waitz. 

Prema Waitzu, mora se priznati da su mnoge zemlje u regiji, ali očito i Sjeverna Makedonija, pokazale napredak, koji treba nagraditi. 

„Moramo nagraditi napredak u regiji kako bismo održali motivaciju i kako bismo održali motivaciju u Sjevernoj Makedoniji“, rekao je Waitz, dodajući da u zemlji mora postojati savez između pozicije i opozicije kako bi se potrebne reforme unaprijedile. 

Ondřej Kolář, izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu, s druge strane, istakao je višestruke probleme s kojima se zemlja suočava. 

„Kada sam govorio o sporom pristupu reformama, kada sam govorio možda čak i o nedostatku volje nekih zvaničnika da ispune ono što je potrebno, to je nešto što mi ne možemo učiniti za njih. Možemo im ponuditi pomoć, možemo im ponuditi smjernice, možda im možemo pokazati put, ali oni su ti koji trebaju ispuniti“, rekao je tokom debate u utorak. 

„Iskreno govoreći, pravosudni sistem je vrlo slab, reforme su spore, sloboda medija je na vrlo niskom nivou, a civilno društvo vegetira“, rekao je Kolář. 

Dodao je da je uznemirujuće što građani BiH koji žele živjeti u EU to čine napuštajući zemlju, jer u njoj ne vide svoju budućnost. 

Riho Terras, izvjestitelj za Kosovo, rekao je da mu je vrlo važno da Kosovo dobije status kandidata za EU. 

„Posljednje godine su bile politički izuzetno teške za Kosovo: za nešto više od godinu dana održana su tri puta parlamentarni izbori i lokalni izbori. Zemlja je u stalnom režimu izborne kampanje. Iako je ovo jasan znak žive demokratije koja djeluje na Kosovu, očigledno je teško vršiti zakonodavnu i izvršnu vlast u takvom stalnom režimu kampanje“, rekao je Terras. 

Dodao je da je postignut napredak u nekoliko važnih pitanja, uključujući Instrument za reforme i rast, ali da u drugim oblastima reforme nisu bile dovoljne. To uključuje dijalog između Beograda i Prištine, koji je dugo vremena u zastoju zbog političkog zastoja.