EU pozdravlja 'veliki' napredak u realizaciji plana za uspostavljanje specijalnog suda za suđenje Vladimiru Putinu
![](/img/s/1300x800/upload/images/article/9254/0e3816b77dc55366e1499b10101949cd.jpg)
"Niko iz Rusije i niko iz ruskog rukovodstva nije nedodirljiv", rekla je visoka predstavnica Kaja Kallas.
Koalicija od 38 zemalja, uključujući sve članice Evropske unije, objavila je "veliki napredak" u svom zajedničkom radu na uspostavljanju specijalnog tribunala za suđenje ruskom rukovodstvu za zločin agresije počinjen protiv Ukrajine.
Rad stručnjaka i advokata do sada je bio usredsređen na izradu pravnog statuta koji će podržati Tribunal i odrediti njegovu nadležnost. Statut još nije konačan, ali koalicija se nada da bi mogao biti usvojen prije kraja godine.
Detalji teksta nisu objavljeni.
„Dakle, nalazimo se na tački u kojoj je napravljen veoma značajan napredak“, rekao je Michael McGrath, evropski komesar za demokratiju, pravdu i vladavinu prava.
„U ovoj fazi ne predviđamo nikakve nepremostive prepreke”.
Tribunal će krivično goniti ruske političke i vojne lidere, uključujući predsjednika Vladimira Putina i bit će osnovan u okviru Vijeća Evrope, organizacije za ljudska prava. Njen generalni sekretar Alain Berset rekao je da će institucija biti "spremna djelovati" kada mandat dobije zeleno svjetlo na političkom nivou.
"Čekanje nije opcija. Moramo zaista djelovati što je brže moguće. I učinit ćemo to na najbolji način da pokušamo završiti posao ove godine", rekao je Berset, govoreći zajedno sa McCrathom.
"Moramo biti veoma ambiciozni. I mislim da ako postoji volja. Postoji i mogućnost da radimo na tome".
Ideju o uspostavljanju tribunala za zločin agresije vatreno je zagovarao predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kako bi se osigurala odgovornost za invaziju punog razmjera, čije je pokretanje naredio Putin prije skoro tri godine.
Za razliku od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koji se primjenjuju na pojedince koji počine zločine, kao što su vojni oficiri i plaćenici, zločin agresije je zločin rukovodstva koji cilja na osobu koja je u konačnici zadužena za kontrolu države agresora.
Agresija se može sastojati od invazije, okupacije, aneksije, blokade ili bilo kojeg drugog napada koji uključuje upotrebu oružja od strane države protiv druge.
Prema Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), zločin agresije se odnosi na „planiranje, pripremu, pokretanje ili izvršenje od strane osobe koja je u poziciji da efektivno vrši kontrolu nad ili da usmjerava političku ili vojnu akciju države, čin agresije koji po svom karakteru, težini i razmjeru predstavlja očito kršenje Povelje Ujedinjenih naroda".
To Putina čini najvjerovatnijim optuženim u budućem suđenju. Ta mogućnost, međutim, u najboljem slučaju ostaje apstraktna težnja: šefovi država uživaju imunitet od krivičnog gonjenja prema međunarodnom pravu, a za suđenje u odsustvu uvijek postoji rizik da se smatra nelegitimnim.
Iako je MKS uspostavio jurisdikciju nad zločinima agresije prema takozvanim Kampalskim amandmanima, ovo se odnosi samo na zemlje i državljane zemalja koje su potpisnice Rimskog statuta. Rusija, poput SAD i Kine, nije potpisnica.
Zbog toga su Kijev i Brisel istražili mogućnost stvaranja ad-hoc tribunala koji bi bio ovlašten da procesuira konkretan slučaj ruskog rata protiv Ukrajine.
"Bez zločina agresije, ne bi bilo ni ratnih zločina", rekla je visoka predstavnica Kaja Kallas, koja je govorila na konferenciji za novinare.
"Zbog toga je izuzetno važno da postoji i odgovornost za zločin agresije. Niko iz Rusije i niko iz ruskog rukovodstva nije nedodirljiv. Također je veoma važno poslati signal da nekažnjeni zločini samo podstiču dalju agresiju”, dodala je Kallas.
Kallas je ukazala da bi specijalni tribunal trebao biti uspostavljen "prije nego što se rat završi".
Irina Mudra, zamjenica šefa ureda Zelenskog, koja je učestvovala na konferenciji za novinare, pozdravila je aktivnosti u pravnom statutu kao "veliki napredak" i rekla da nijedan drugi državljanin ne smije biti "žrtva još jednog imperijalnog osvajanja".
Posljednji put je ova vrsta zločina procesuirana tokom Nirnberškog procesa nakon Drugog svjetskog rata kada su optužbe bile poznate kao "zločini protiv mira".