EU dobija 1,4 milijarde eura prihoda od zamrznute ruske imovine koja će biti iskorištena za podršku Ukrajini

Dana 3. augusta, Evropska unija je primila 1,4 milijarde eura vanredne dobiti ostvarene kamatama na gotovinska stanja koja potiču od zamrznute imovine Centralne banke Rusije (CBR) koju drže Centralni depozitari vrijednosnih papira (CSD). Prijem ovog iznosa označava peti transfer te vrste, nakon četvrte tranše isplaćene u martu 2026. godine. Pokriva prihode akumulirane tokom prve polovine 2026. godine. Od zamrzavanja, ruska imovina je generirala ukupno osam milijardi eura vanredne dobiti.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je: „Rusija mora platiti za uništenje koje je prouzrokovala. A mi koristimo prihod od zamrznute ruske imovine da bismo to osigurali. Dodatnih 1,4 milijarde eura stavljamo na raspolaganje Ukrajini. Ovo će podržati kontinuirani otpor Ukrajine protiv ilegalnog rata Rusije“.

Ova sredstva dolaze od imovine Centralne banke Rusije (CBR) zamrznute u okviru sankcija EU, uvedenih kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine. Dok sama imovina ostaje zamrznuta, kamate na gotovinska stanja ne pripadaju Rusiji i, na prijedlog Komisije i visokog predstavnika, Vijeće je odlučilo da se ova neto dobit koristi za podršku Ukrajini. Ova mjera je dio kontinuirane posvećenosti EU da bude uz Ukrajinu koliko god je potrebno.

95 posto prihoda bit će iskorišteno za podršku Ukrajini putem Mehanizma za saradnju u kreditiranju Ukrajine (ULCM), a pet posto putem Evropskog mirovnog fonda (EPF). ULCM pruža nepovratnu podršku kako bi se pomoglo Ukrajini u otplati makrofinansijskog kredita EU isplaćenog tokom 2025. godine, kao i kredita koje su osigurali bilateralni kreditori G7 u okviru inicijative G7 „Krediti za ubrzanje vanrednih prihoda (ERA)“. Ukupna podrška u okviru kredita ERA iznosi 45 milijardi eura. S druge strane, EPF pomaže Ukrajini da riješi svoje hitne vojne i odbrambene potrebe.

Kao odgovor na brutalnu i neopravdanu rusku invaziju na Ukrajinu, Evropska unija i njene države članice usvojile su nekoliko paketa restriktivnih mjera (sankcija) protiv Rusije.

Kao dio ovih sankcija, imovina Centralne banke Rusije (CBR) koja se drži u EU je zamrznuta. Zabrana transakcija koje uključuju imovinu i rezerve CBR-a i njenih povezanih subjekata rezultirala je akumulacijom gotovine i depozita na bilansima stanja CSD-ova od dospjelih finansijskih instrumenata, što je generiralo vanredne prihode.

Nakon prijedloga Komisije i Visokog predstavnika, Vijeće je u februaru 2024. godine odlučilo da centralni depozitari vrijednosnih papira koji drže više od milion eura imovine i rezervi Centralne banke Rusije, zamrznutih kao rezultat sankcija EU, moraju izdvojiti vanredne saldo gotovine koji se akumulira zbog tih sankcija i ne smiju raspolagati rezultirajućim neto prihodima ostvarenim tom imovinom.

Nadovezujući se na daljnje prijedloge koje su Komisija i Visoki predstavnik iznijeli u martu, Vijeće je 21. maja 2024. godine usvojilo skup pravnih akata koji omogućavaju korištenje ove neto dobiti u korist Ukrajine.

U decembru 2025. godine, Vijeće je odlučilo zabraniti transfer zamrznute imovine CBR-a nazad u Rusiju na trajniji način, na osnovu Uredbe 2025/2600, koja koristi Član 122 UFEU-a kao pravnu osnovu.