Moldavija: oporezivanje kao alat u reintegraciji Pridnjestrovlja

1. septembra, prvi put, Kišinjev je obavezao preduzeća koja posluju u separatističkom Pridnjestrovlja da plaćaju PDV i akcize u moldavski budžet na određenu robu koju uvoze. Novi propisi se primjenjuju, između ostalog, na alkohol, duhanske proizvode, određena vozila, računare i mobilne telefone, kao i luksuzne predmete poput kavijara, parfema, krzna i nakita. Od 2027. godine bit će uključene i druge kategorije proizvoda, s ciljem da se osigura da do 2030. godine sva roba koja ulazi na lijevu obalu Dnjestra podliježe istom oporezivanju, kao i ona koju uvoze preduzeća na desnoj obali (tzv. sama Moldavija). Vlada ove mjere predstavlja kao korak ka ekonomskoj integraciji regije s ostatkom zemlje i kao strategiju za rješavanje dugotrajnog problema nelojalne konkurencije preduzeća u separatističkom regionu.

Mjere Kišinjeva predstavljaju dalju fazu u postepenom uključivanju Pridnjestrovlja u pravni i ekonomski okvir Moldavije, proces koji se de facto odvija posljednje dvije godine. Moldavske vlasti iskorištavaju ranjivost separatističke regije, koja je i dalje zaglavljena u najdubljoj ekonomskoj krizi od rata 1992. godine. Kako bi se spriječio ekonomski kolaps u Pridnjestrovlju, provedba reformi je podijeljena na faze tokom nekoliko godina.

Uvođenje PDV-a i akciza na određeni uvoz u Pridnjestrovlja dio je tekućeg procesa ekonomske reintegracije regije s ostatkom zemlje. U januaru 2024. godine, preduzeća u Pridnjestrovlja su prvi put bila obavezna plaćati carine na uvoznu robu. Istovremeno, Moldavija je ukinula njihova izuzeća od naknada za zagađenje i zahtijevala od njih da dobiju ekološke dozvole, a nepoštivanje tih dozvola potencijalno može rezultirati gubitkom prava na uvoz komponenti i izvoz gotovih proizvoda. Od 1. januara 2027. godine, nacionalni poreski režim će se proširiti i obuhvatiti proizvode poput zaslađenih pića, metala i naftnih derivata, a od 1. aprila 2027. godine slijede plin i električna energija. Kišinjev predviđa da će, nakon što se poreska harmonizacija završi do 2030. godine, moldavski budžet godišnje primati oko 164 miliona eura (približno 8,6 posto ukupnih prihoda od PDV-a i akciza od uvozne robe). Novoosnovani Fond za konvergenciju će dodijeliti ova sredstva infrastrukturnim projektima osmišljenim da smanje razvojne razlike između Pridnjestrovlja i Moldavije.

Očekuje se da će mjere Kišinjeva intenzivirati najtežu ekonomsku i finansijsku krizu u historiji ove paradržave. Međutim, cilj nije izazvati potpuni kolaps, koji bi mogao izazvati humanitarnu krizu i time predstavljati značajne izazove za Moldaviju, već iskoristiti tešku situaciju u regiji kako bi se povećala kontrola nad njom. Od 2025. godine, Pridnjestrovlje, čiji se ekonomski model decenijama oslanjao na besplatni ruski plin isporučen preko Ukrajine, primala je samo približno 30 od 60 posto svoje prethodne opskrbe ovim esencijalnim gorivom, s povremenim prekidima koji su trajali nekoliko dana. Veliki izvoznici, čija je konkurentnost već bila narušena uvođenjem carina na uvozna goriva i poluproizvode početkom 2024. godine, smanjili su proizvodnju, što je dovelo do značajnog pada budžetskih prihoda (planirani budžetski deficit iznosio je približno 45 posto rashoda u 2025. i oko 40 posto u 2026. godini). Daljnji finansijski pritisak rezultat je odluke Kišinjeva, koja je stupila na snagu 1. januara 2025. godine, da prestane kupovati električnu energiju iz elektrane Moldavskaya GRES na lijevoj obali. Elektrana je prethodno isporučivala do 80 posto električne energije koja se trošila na desnoj obali, a prihodi od ove prodaje podržavali su budžet regije. Posljedično, kumulativni pad BDP-a Pridnjestrovlja u periodu 2023–2025. dostigao je približno 25 posto.

Brzo pogoršanje ekonomskih i socijalnih uslova, također, olakšava procese integracije odozdo prema gore. Prosječna bruto plata u desnoj obali Moldavije trenutno iznosi skoro 16.900 leja (približno 840 eura), u poređenju sa oko 7.000 leja (približno 350 eura) u Pridnjestrovlja 2025. godine. To uzrokuje da sve veći broj stanovnika lijeve obale traži legalno zaposlenje s druge strane Dnjestra: njihov broj porastao je sa nešto manje od 14.000 u 2025. na više od 23.000 u prvoj polovini 2026. godine. Istovremeno, porastao je interes za javni zdravstveni sistem Moldavije. Broj stanovnika iz Pridnjestrovlja registrovanih u sistemu više se nego utrostručio u protekloj godini i sada prelazi 82.000. Moldavski penzijski sistem, također, je postao znatno atraktivniji. U 2024. godini, prosječna mjesečna penzija u desnoj obali Moldavije iznosila je 3.800 leja (približno 189 eura), što je dvostruko više nego u separatističkoj regiji (približno 93 eura). Posljedično, razlika u životnom standardu