Čelična tišina: Dug je put do autoputa
ISKUSTVA SJEVERNE MAKEDONIJE I CRNE GORE IZ UČEŠĆA U KINESKOJ INICIJATIVI POJAS I PUT
Pišu: Bojan Blaževski (Sjeverna Makedonija), Mila Radulović i Zoran Radulović (Crna Gora)
Naslovna fotografija: Bojan Blaževski
Sjeverna Makedonija i Crna Gora spadaju među države koje su sredinom prošle decenije, kroz inicijativu Pojas i put, ugovorile značajne infrastrukturne projekte finasirane kreditima kineske državne Eksport-import banke (Eksim banka) i u realizaciji građevinskih kompanija iz Kine. Riječ je o dva autoputa u Sjevernoj Makedoniji (Kičevo-Ohrid i Miladinovac –Štip) i jednoj dionici autoputa kroz Crnu Goru (Smokovac-Mateševo).
Deceniju kasnije, još se govori o problemima koje su donijeli ti poslovi vrijedni više od 900 miliona (tadašnjih) dolara za svaku od dvije zemlje, ponaosob.
Posao u Sjevernoj Makedoniji još nije u potpunosti završen, a vlasti i dalje kriju ugovore o finansiranju “kineskih” autoputeva.
Dionica u Crnoj Gori koristi se već dvije godine, ali se još ne zna konačna cijena njene izgradnje. Pošto investitor (država) i izvođač (China Road and Bridge Corporation – CRBC) još nijesu riješili međusobna sporenja koja su ih pratila od samog početka posla. Ali ih, još uvijek, nijesu iznijeli ni pred ugovoreni Arbitražni sud Trgovinske komore u Cirihu.
Iako je otvorena za saobraćaj13. jula 2022, sa tri godine i dva mjeseca zakašnjenja u odnosu na prvi ugovoreni rok, dionica Smokovac – Mateševo (autoput Princeza Ksenija) tek ove godine je dobila upotrebnu dozvolu. Tu informaciju dobili smo iz JP Monteput, kome je država povjerila upravljanje autoputem. “To podrazumijeva da nema tehničkih nedostataka koji utiču na sigurnost i funkcionalnost objekta. U toku probnog rada otklonjeni su uočeni nedostaci, a izvršena su funkcionalna ispitivanja od strane izvođača radova u saradnji sa nadzornim organom i investitorom”, ističu u Monteputu. O eventualnim penalima jedne ili druge strane zbog evidentiranih propusta i višegodišnjeg kašnjenja u realizaciji projekta – ni riječi. Ni od njih ni iz Vlade. A govori se o ozbiljnom novcu.
Uoči otvaranja autoputa 2022, Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu, prethodno angažovana u Odjeljenju za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu kapitalnih investicija, saopštila je da CRBC od Crne Gore, u više zahtijeva, potražuje preko 190 miliona eura na ime naknade štete i izgubljene dobiti zbog netačnih geoloških podataka iz Idejnog projekta (Kinezi su na osnovu njih radili Glavni projekat), smanjenog intenziteta radova tokom pandemije korona virusa, kašnjenja Monteputa u nabavci opreme bez koje autoput nije mogao biti otvoren za saobraćaj.
Na drugoj strani, Crna lista Poreske uprave Crne Gore pokazuje da je na kraju prošle godine CRBC bio drugi po veličini poreski dužnik u državi sa neizmirenim obavezama od 11,2 miliona eura. Nezvanično saznajemo da se većina tih potraživanja (oko devet miliona) odnosila na akcize i PDV za naftne derivate – dizel gorivo i mazut za proizvodnju asfalta – za koje izvođač i podizvođači nijesu dokazali da su utrošeni tokom radova na autoputu. Manji dio duga, oko dva miliona, navodno se odnosi na neuplaćene poreze i doprinose za plate dijela angažovanih domaćih i kineskih radnika.
„Nije poznato kakav je epilog odštetnih zahtjeva CRBC. Ni crnogorska, niti kineska strana nijesu o njima javno govorili, tako da nije poznato da li su povučena, međusobno sravnjenja, zatvorena“, kaže Ines Mrdović. „U ovom mjesecu, a imajući u vidu da ističe dvogodišnji rok u kojem je CRBC bio dužan da koriguje propuste, kineska kompanija bi trebalo da izda finalnu fakturu za projektovanje i gradnju autoputa. To bi trebalo da konačno pokaže koliko su koštali građevinski radovi, pa ukoliko je bilo priznatih potraživanja onda bi se to moralo reflektovati kroz fakturu. U svakom slučaju, građani bi konačno morali da znaju koliko je koštao ovaj dio autoputa, makar kada je građevinski dio u pitanju.“
Slična priča i u Skoplju: U skladu sa članom 18. usvojenog zakona iz 2013. godine o izgradnji autoputa Kičevo-Ohrid, predviđeno je da, ukoliko izvođač Sinohidro ne završi građevinske radove u ugovorenom roku, dužan je da po danu kašnjenja plaća kazne u iznosu od 0,03 od ukupne cijene ugovora o građenju, a najviše do 10 odsto od ukupne vrijednosti ugovora. Međutim, JP za državne puteve nije pokrenulo naplatu penala, ne obrazlažući razloge za ovaj korak.
„Prema ugovoru o izgradnji zaključenim sa izvođačem radova u vezi sa ovim pitanjem u svim aneksima osnovnog ugovora, investitor i izvođač su se sporazumno odricali svojih potraživanja u skladu sa tačkom 20.1. i 2.5. Opštih uslova ugovora“, kratko je saopšteno iz makedonskog Javnog preduzeća za državne puteve.
NI “T” OD TRANSPARENTNOSTI
Vratimo se na početak. Javno preduzeće za državne puteve (JPDP) više od tri mjeseca ignoriše makedonski Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (Zakon o SPI), koji garantuje pravo novinara i javnosti da saznaju pod kojim uslovima su vlasti uzele sredstva od Kine za izgradnju autoputeva Kičevo-Ohrid i Miladinovci-Štip. Zahtjev za pristup (uvid) ugovorima o zajmu između Državnog preduzeća za puteve i Eksim banke poslali smo 13. marta 2024. godine, ali nismo dobili pozitivan odgovor do trenutka objavljivanja ovog teksta.
Uputili smo dvije žalbe Agenciji za zaštitu prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Ona je u oba navrata donijela rješenje kojim uvažava podnijete pritužbe i obavezuje JPDP da dostavi tražene ugovore. Umjesto da objavi Ugovor, JPDP nas je u odgovoru od 1. aprila obavijestilo da su ugovori o kreditu sa Eskim bankom zaključeni na osnovu Zakona o realizacija infrastrukturnih projekata za izgradnju puteva Miladinovci-Štip i Kičevo-Ohrid i Zakona o garancijama koje je država dala po obavezama iz Ugovora o kreditu za realizaciju tih projekata. Ove zakone usvojila je Skupština RSM oktobra 2013. godine i novembra 2019. godine.
“Ugovori su javno dostupni“, glasi odgovor koji smo 1. aprila dobili od JP za državne puteve. Provjerom u izdanjima Službenog glasnika, vidi se da su objavljeni samo ugovori sa izvođačem radova, kineskom državnom kompanijom Sinohidro, ali ne i oni sa Eksim bankom.
„Uvidom u Pritužbu i raspoloživu dokumentaciju, Agencija je utvrdila da Nosilac informacija nije postupio u skladu sa odredbama Zakona… U konkretnom slučaju, Nosilac informacije donio je Rješenje kojim odobrava Zahtjev podnosiocu, ali mu nije omogućio pristup traženoj informaciji“, navodi se u rješenju Agencije od 29. aprila nakon što smo podnijeli prvu tužbu protiv Javnog preduzeća za državne puteve.
I pored ove odluke Agencije, JPDP u svom odgovoru od 20. maja navodi da su ugovori o kreditu zaključenim sa kineskom Eksim bankom tajna. „Prema članu 8. tač. 8.4. i 8.7. Ugovora o zajmu treća lica ne mogu imati pristup Ugovorima o zajmu.“
To, praktično, znači da se Javno preduzeće za državne puteve obavezalo da neće objelodaniti ugovore bez prethodne saglasnosti zajmodavca, kineske državne banke. Tako je javnost spriječena da se upozna sa detaljima kreditnog aranžmana, iako će novac biti vraćen sredstvima iz makedonskog državnog budžeta.
Nakon ovakvog odgovora, uputili smo drugu žalbu Agenciji, koja je ponovo donijela rješenje kojim se obavezuje JPDP da dostavi ugovore sa Eksim bankom. U Odluci Agencije od 3. juna otkrivaju se novi detalji potpisanih ugovora o kreditu.
Naime, u odgovoru koji je JPDP dostavilo Agenciji navodi se da se makedonski zakoni, pa i Zakon o SPI, ne primjenjuju u slučaju ugovora za kredite kojima se grade autoputevi Kičevo-Ohrid i Miladinovci-Štip. „Prava i obaveze ugovornih strana se uređuju i tumače u skladu sa zakonima Kine, a ne u skladu sa važećim zakonima naše zemlje“, stoji u odgovoru JPDP.
Suprotno ovom obrazloženju, Agencija ukazuje da opšte odredbe ugovora o kreditu sa stranom bankom ne mogu biti izuzetak od slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja.
„U ovom slučaju ne govorimo o izuzetku od slobodnog pristupa informacijama javnog karaktera, već o obavezi informisanja javnosti o poslovanju nosioca informacija, odnosno o traženim dokumentima koji proizilaze iz organizacije, troškova poslovanja i načina korišćenja javnih dobara. Takođe, javni karakter tražene informacije se ogleda u činjenici da se tražena informacija odnosi na uzimanje kredita koji se vraća iz sredstava budžeta RSM, koji se finansira sredstvima građana, poreskih obveznika”, navodi se u Odluci Agencije.
I pored toga što Agencija jasno navodi da traženi ugovori o kreditu potpisani sa Eksim bankom spadaju u kategoriju informacija od javnog interesa, JPDP nije dostavila tražena dokumenta.
ŠTA KRIJU UGOVORI O KREDITU SA KINEZIMA?
Kada smo od ranije poznate djelove ugovora o makedonskim kreditima za gradnju autoputeva dobijenim od Eksim banke (objavljeni u Službenom glasniku) i ono što smo saznali iz gore navedene prepiske sa JPDP uporedili sa Ugovorom koji je Crna Gora potpisala sa istom bankom, u istu svrhu i približno u isto vrijeme, došli smo do zaključka da bi oni mogli biti veoma slični. Ako ne i identični. (Ugovor je dostupan na linku).
Crnogorski i makedonski sporazumi o kreditima iz Kine gotovo su identični u pogledu iznosa, kamatnih stopa i uslova otplate. Iznos kreditnog aranžmana za autoput u Crnoj Gori bio je 944 miliona dolara. Makedonske vlasti pozajmile su ukupno 963 milona američkih dolara, u dva navrata. To je kao ukupan iznos navedeno u zakonima kojima država Sjeverna Makedonija garantuje izvršenje obaveza po ugovorima o kreditu Eksim banke.
Treba napomenuti da nisu povučena i utrošena sva sredstva predviđena kreditima. Najviše zbog toga što se stalno odlaže rok za završetak autoputa Kičevo-Ohrid. Umjesto da bude završen 2018. godine, posle šest aneksa sporazuma izglasanih u Skupštini RSM, rok za završetak građevinskih radova je produžen do 31. decembra 2026. godine.
U Službenom glasniku RSM (brojevi 149 od 2013. i 244 od 2019.) navedeno je da je rok otplate kredita 20 godina, sa grejs periodom od pet godina, a kamatna stopa je fiksna i iznosi dva odsto godišnje. Kredit će se otplaćivati u 30 jednakih polugodišnjih rata – 21. januara i 21. jula (za vraćanje početnog kredita iz 2013. godine), odnosno, do 20. aprila i 20. oktobra (za dodatna sredstva pozajmljena za autoput Kičevo-Ohrid 2019. godine).
Datumi 21. januar i 21. jul za otplatu rata su identični u crnogorskom ugovoru o kreditu potpisanom 2014. godine. Baš kao i kamata, rok otplate i provizije: jednokratna nakon zaključenja kredita (0,25 odsto) i ona koja se godišnje plaćala na neiskorišćena sredstva (takođe 0,25 odsto). Jedina poznata razlika između ovih kredita je u ugovorenom grejs periodu. U Sjevernoj Makedoniji to je bilo 60 mjeseci (pet godina) a u Crnoj Gori 72 mjeseca (šest godina). I pored toga, vraćanje kredita započelo je prije završetka finansiranih radova. I u jednoj i u drugoj zemlji.
“Bilo koji spor koji nastane iz ili u vezi sa ovim Ugovorom biće razriješen putem prijateljskih konsultacija”, piše u članu 8.5 Ugovora o kreditu koji su potpisale Vlada Crne Gore (Ministarstvo finansija) i Eksport-import banka Kine. “Ukoliko se rješenje ne može postići putem tih konsultacija, svaka strana će imati pravo da preda taj spor na arbitražu Međunarodnoj privrednoj i trgovinskoj arbitražnoj komisiji Kine (CIETAC). Arbitraža će se sprovesti u skladu sa arbitražnim pravilima CIETAC-a koja su na snazi u vrijeme predaje na arbitražu. Arbitražna odluka će biti konačna i obavezujuća za obije strane. Mjesto arbitraže biće Peking.”
Na upit o arbitraži u slučaju spora oko kredita iz Eksim banke, iz makedonskog JP za državne puteve dobili smo, 30. aprila, kratak odgovor: „U slučaju spora, postupak će se voditi u Pekingu.“
Podudarnosti ima još. U obimnoj prepisci oko zahtjeva za slobodan pristup informacijama javne prirode, makedonsko JPDP otkrilo je da se tačkama 8.4 i 8.7 ugovora o kreditu sa Eksim bankom propisuje da treća lica možda neće imati pristup ovim dokumenti.
Provjerili smo iste članove u Ugovoru o crnogorskom kreditu. U tački 8.4 piše: „Ovaj ugovor, kao i prava i obaveze iz ovog Ugovora, regulišu se i tumače u skladu sa zakonima Kine“. Pored toga, tačka 8.7 kaže: “Zajmoprimac će sve rokove, uslove i standard naknada po ovom Ugovoru ili u vezi sa ovim Ugovorom držati u strogoj povjerljivosti. Bez prethodne pismene saglasnosti Zajmodavca, Zajmoprimac neće objelodanjivati bilo koju informaciju po ovom Ugovoru ili u vezi sa ovim Ugovorom bilo kojoj trećoj strani ukoliko to nije predviđeno primjenjivim zakonom.”
Za makedonsku javnost bilo bi jako važno da sazna da li uočena podudarnost postoji i kod stavke koja predviđa da će se “…robe, tehnologije i usluge…” neophodne za realizaciju finansiranog projekta nabavljati u Kini (član 2.5 crnogorskog Ugovora o kreditu). Baš kao i u poglavljima koje se tiču Garancija zajmoprimca, Specijalnih obaveza ugovornih strana i slučajeva neizvršenja obaveza. Ukratko, tu se navodi načini na koje zajmodavac može prinudno naplatiti svoja potraživanja ali i razlozi za obustavi isplate (preostalog dijela) kredita i prijevremenu naplatu iskorišćenog novca.
“Izvršavanje obaveza Zajmoprimca po ovom Ugovoru će činiti komercijalne radnje”, navodi se u članu 5.5 Ugovora. “Ni Zajmoprimac niti bilo koja njegova imovina, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, nemaju pravo na imunitet po osnovu suvereniteta ili na drugi način od arbitraže, tužbe, izvršenja ili drugih pravnih procesa po osnovu njegovih obaveza po ovom Ugovoru, u zavisnosti od slučaja, u bilo kojoj jurisdikciji”.
To znači da, ukoliko crnogorska država u nekom trenutku ne bude u mogućnosti da u ugovorenom roku servisira kredit Eksim banke, Kina može pravnim putem da preuzme u posjed, po svom izboru, ključni energetski objekat, luku, željezničku ili putnu infrastrukturu, rudno bogatstvo… Vjerovatno je da isto važi i za Sjevernu Makedoniju. A situacije da Kina preuzima ključnu infrastrukturu država koje je finansirala kroz Pojas i put već su se dešavale.
U crnogorskom ugovoru o zajmu navodi se da kada dođe do promjene zakona ili državne politike u zemlji koja uzima kredit ili zemlji koja daje zajam, “što onemogućava ispunjavanje obaveza iz ugovora”, kineska banka može pismeno obavijestiti da raskida plaćanje aranžmana i/ili da proglasi trenutno dospjelim cjelokupnu glavnicu i obračunate kamate po osnovu ugovora. Bez dodatnih zahtjeva, obavještenja ili drugih formalnosti.
To su samo neke od potencijalnih “mina” Ugovora. Polazeći od ovakvih alarmantnih članova crnogorskog Ugovora, pitali smo JP za državne puteve da li u potpisanim ugovorima o zajmu za izgradnju autoputa Kičevo-Ohrid i Miladinovci-Štip postoje isti ili slični članovi. Odgovor nijesmo dobili, iako smo pitanja postavljali više od mjesec i po dana prije pisanja novinarske priče.