Borci za ljudska prava dokumentiraju prisilnu mobilizaciju srednjoazijskih migranata u rusku vojsku

 

Migranti iz Centralne Azije koji su došli u Rusiju u potrazi za poslom dugo su bili izloženi maltretiranju i zlostavljanju od strane vlasti i ultranacionalističkih grupa. Ali tokom protekle godine, organi za zaštitu prava su identifikcirali novi fenomen koji su iskusili radni migranti, prisilnu mobilizaciju za učestvovanje u borbama u Ukrajini.

Vrlo prisutno uvođenje u rusku vojsku je među mnogim zloupotrebama dokumentiranim u izvještaju koji je objavio Human Rights Watch, pod naslovom Živjeti u strahu i poniženju. Izvještaj je sastavljen uz pomoć stručnjaka, lokalnih medija i aktivista za ljudska prava, dopunjen intervjuima sa radnim migrantima iz Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana.

“Ono što danas vidimo je kontinuitet u instrumentalizaciji migranata kao ljudskog resursa koji bi se mogao upotrijebiti ne samo u radne svrhe, već i za područja koja su potrebna ruskoj vladi, uključujući prisilnu mobilizaciju u rat protiv Ukrajine”, citira se u izvještaju Nodira Holmatova, sociologinja i stručnjakinja za historiju migracija radne snage.

U izvještaju se navodi da je teroristički napad Crocus City Hall u Moskvi prije skoro godinu dana, u kojem su tadžikistanski islamski militanti ubili 144 osobe i ranili stotine drugih, “ubrzao eskalaciju ksenofobije i nasilja nad migrantima iz centralne Azije i drugim pojedincima neslavenskog izgleda u Rusiji”.

Državljanstvo je instrument kojim ruska vlada manipuliše kako bi pomogla popuniti redove vojske u Ukrajini. Zakon koji je stupio na snagu u augustu 2024. godine omogućava ruskim vlastima da oduzmu državljanstvo naturaliziranim građanima, jer se nisu prijavili za vojnu službu. Nakon toga, oko jedne trećine od 30.000 državljana zemalja Centralne Azije koji su postali ruski državljani i koji su se prijavili za službu našlo se u vojsci i poslano je u Ukrajinu, navodi se u izvještaju.  

„Službe za provođenje zakona su provodile masovne racije tokom cijele godine kako bi prisilile na regrutaciju nedavno naturalizirane građane“, dodaje se u izvještaju.

 

Samo nekoliko mjeseci nakon ruske ničim izazvane invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ruski zakonodavci su odobrili pojednostavljeni proces naturalizacije stranih državljana, prvenstveno usmjeren na ljude iz Centralne Azije, koji su služili vojsku najmanje godinu dana. U nekim slučajevima, prema izvještaju HRW-a, pojedinci koji su se željeli naturalizirati bili su pod pritiskom da potpišu vojne ugovore prije nego što su mogli podnijeti zahtjev za državljanstvo.

 

Državljani zemalja Centralne Azije koji su bili zatvoreni ili su bili na uslovnoj slobodi zbog krivičnih djela počinjenih u Rusiji, također su natjerani u vojnu službu; dokj je druge osuđenike navela na takvu odluku privukla mogućnost da im se očisti krivični dosije.  

"Jednom prisilno ili dobrovoljno regrutirani, bivši zatvorenici se često raspoređuju na prve linije fronta uz minimalnu obuku. Migranti iz Centralne Azije koji su se našli u ovoj situaciji prijavili su da se tretiraju kao potrošni materijal i šalju u najopasnije borbene zone", navodi se u izvještaju.

U međuvremenu, neki migranti koji nisu dobili rusko dravljanstvo prijavili su da su prevareni, da su potpisali ugovore o radu na građevinskim poslovima ili drugim poslovima u Rusiji, u zonama za koje su vjerovali da su sigurni, da bi u konačnici bili poslani u borbene zone.  

„Bilo je slučajeva da su regruteri govorili budućim migrantima o građevinskim poslovima i da će biti veoma visoke plaće, ali bi ih onda odveli u Mariupolj i druga okupirana područja – a onda bi oni [radni migranti] bili poslani da kopaju rovove na liniji fronta“, navodi se u izveštaju jednog kirgistanskog advokata.