Baku izdao naloge za hapšenje trojice ruskih stručnjaka zbog "neprijateljskih akcija protiv Azerbejdžana"

Zvanični Azerbejdžan tvrdi da je izdao međunarodni nalog za hapšenje trojice ruskih novinara zbog poziva na rušenje vlade u Bakuu. Izjave su, također, potaknule Azerbejdžan da pozove ruskog ambasadora, a nekoliko provladinih azerbejdžanskih medija objavilo je duge tekstove protiv trojice novinara i same politike Rusije.

Posljednji sukob dolazi u trenutku kada se čini da su odnosi Azerbejdžana s Rusijom u usponu, a predsjednik Ilham Alijev je u julu izjavio da su odnosi "potpuno normalizirani" nakon skoro godinu dana snažnih tenzija. Nesuglasice su se pojavile nakon što je Rusija 2024. godine greškom gađala avion Azerbejdžanske aviokompanije (AZAL) protivavionskim raketama, što je uzrokovalo pad aviona i smrt 38 putnika i članova posade.

Iz Ureda glavnog tužitelja Azerbejdžana je objavljeno je da je podnio međunarodnu potjernicu za trojicom ruskih državljana - novinarom televizijske stanice Moskva 24, Ivanom Knjazevom, medijskim stručnjakom Semjonom Uralovom i Aleksejem Čadajevom, novinarom i savjetnikom u ruskom Ministarstvu saobraćaja. Optužen je za pozivanje na "nasilnu promjenu ustavnog poretka Azerbejdžana i podrivanje njegovog teritorijalnog integriteta, kao i za podsticanje međuetničke mržnje i neprijateljstva".

Prema navodima Ureda glavnog tužitelja, njih trojica su iznijeli te komentare u YouTube emisiji Čistota Ponimanija (Jasnoća razumijevanja) sredinom jula - koja više nije dostupna online.

Iz Ureda glavnog tužitelja, također, tvrde da su "otvoreno pozivali na terorizam" u drugoj epizodi Čistota Ponimanija 13. augusta, te da su izrazili "stavove koji zagovaraju upotrebu nasilnih metoda protiv Azerbejdžana", uključujući "direktne prijetnje fizičkim uništenjem i ciljanom eliminacijom određenih pojedinaca".

„Budući da su se ove osobe nalazile izvan teritorije Azerbejdžana, za njima je raspisana potjernica i izdati su sudski nalozi za njihovo hapšenje kao preventivna mjera“, navodi se u saopćenju Ureda.

IZ azarbejdžanskog Ministarstva vanjskih poslova pozvan je ruski ambasador u Azerbejdžanu, Mihail Evdakimov, kako bi izrazili svoju „ozbiljnu zabrinutost i snažan protest“ zbog „provokativnih, uvredljivih i prijetećih izjava“ koje su dala trojica novinara, ukazujući na intervju za Čistota Ponimanija, pored dva druga emitiranja - jednog koji je producirao državni Sputnik radio i drugog na TV kanalu Spas - u kojima se pozivalo na uključivanje „azerbejdžanskog rukovodstva na rusku listu terorista i ekstremista“.

 Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izrazila je spremnost svoje zemlje da pruži pravnu zaštitu trojici ruskih državljana.

Zaharova je rekla da izjave koje su dali trojica "ne odražavaju stav Moskve u vezi s Azerbejdžanom".

"Ne možemo, a da ne primijetimo da su narativi neprijateljski prema Rusiji stalno prisutni u azerbejdžanskom informativnom prostoru", rekla je Zaharova, prema RBC-u.

Nezavisni ruski medij Moscow Times izvijestio da je Čadajev podnio ostavku na mjesto savjetnika u ruskom Ministarstvu prometa.

Stručnjaci su uzvratili udarac

Dan prije ostavke, Čadajev je komentirao situaciju za ruski medij RBC, rekavši da se "ne slaže s optužbama za podsticanje etničke mržnje".

"Oduvijek sam visoko cijenio azerbejdžanski narod i nikada nisam loše govorio o njemu. Moj politički komentar odnosio se na postupke azerbejdžanskog rukovodstva - temu otvorenu za diskusiju u bilo kojem formatu - ali podsticanje sukoba među narodima sigurno nije nešto što bih radio", rekao je Čadajev.

Čadajev je, također, izjavio za ruski medij Reporteri da je „nakon eskalacije sukoba s Bakuom i stavljanja na međunarodnu potjernicu, počeo primati prijetnje od azerbejdžanskih građana“.

Tvrdi da je takve prijetnje primao od Ukrajinaca od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu.

„Sada su se predstavnici bratskog azerbejdžanskog naroda pridružili Ukrajincima u značajnom broju“, rekao je Čadajev.

Čadajev je negirao da su direktni pozivi na nasilje upućeni tokom razgovora za Čistota Ponimanija. Rekao je da su učesnici programa „razgovarali o mogućim načinima na koje Moskva može odgovoriti na postupke Bakua - uključujući upotrebu sile - ali nisu pozivali na stvarnu provedbu takvih mjera“.

„Nismo pozivali ni na šta; jednostavno smo razgovarali o opcijama kako tačno Azerbejdžan može biti kažnjen za svu drskost. Bila je to hladna, racionalna diskusija o opcijama - bilo kojim opcijama, uključujući upotrebu sile“, izjavio je Čadajev.

Čadajev je optužio azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva da se ponaša kao mafijaški šef i rekao da „njegova reakcija podsjeća na pokušaj da Kremlju signalizira da je on ovdje glavni“.

Rekao je da je „Bakuovo samopouzdanje ojačano slabljenjem ruskog uticaja u Armeniji i prelaskom Nagorno-Karabaha pod punu kontrolu Azerbejdžana“, te da je Alijev „možda zaključio da su se kapaciteti Moskve na Južnom Kavkazu značajno smanjili“.

Prema ruskom mediju RBC, Uralov je rekao da je Azerbejdžan „republika u kojoj vlada proizvoljno bezakonje“, dodajući da Alijev „daje izjave koje su očigledno pro-Kijevske, a rukovodstvo zemlje je zauzelo neprijateljski stav prema Rusiji“.

Azerbejdžan: kritika provladine medije protiv ruskih stručnjaka

Nekoliko istaknutih provladinih azerbejdžanskih medija objavilo je duge tekstove u kojima analizira intervjue zbog kojih je reagiralo Državno tužiteljstvo.

Caliber je napisao da je medijske stručnjake navela na ove komentare izjava koju je Alijev dao na Globalnom medijskom forumu u Šuši u julu. Tamo se dotakao ruske kolonijalne prošlosti, za koju Caliber kaže da "nije bila po volji svima u Rusiji".

Citirao je jednog od onih koje traži Azerbejdžan, voditelja Ivana Knjazeva, koji je rekao da se izjave svode na "neprijateljske akcije protiv Rusije" i pozvao ruske vlasti da "izvrše pritisak na predstavnike azerbejdžanske dijaspore da daju izjave kojima osuđuju akcije Bakua".

Caliber dalje navodi da je Čadajev "u toj prilici otišao najdalje" tvrdeći da Azerbejdžan treba vratiti "historijski armenske zemlje koje su azerbejdžanski agresori ilegalno osvojili" i da "vrati teritorije" Iranu.

U toj epizodi, Čadajev je pozvao na jačanje ruske Kaspijske flote kako bi se pokrenula "amfibijska operacija u Bakuu".

APA, još jedan provladin medij, primijetio je da Čadajevljev rad u ruskom Ministarstvu saobraćaja „dodaje ozbiljnost stvari“.

„On nije samo novinar ili politički komentator; od januara 2026. godine bio je savjetnik ruskog ministra saobraćaja Andreja Nikitina“, napisala je APA. „Prije toga, bio je savjetnik Vjačeslava Volodina, predsjednika ruske Državne dume“.

APA je objavila da izjave trojice ruskih državljana „pokazuju da Rusija još uvijek nije napustila svoje 'stare igre' i tradicionalne, zastarjele scenarije“.