ANALIZA: Pravni štit za strane borce: Rusija utočište za međunarodne kriminalce?

Rusija poduzima korake kako bi pravno zaštitila strane državljane koji su se pridružili njenoj vojsci od ekstradicije ili protjerivanja – korak koji bi, ako bude usvojen, omogućio hiljadama stranaca koji se bore za Moskvu da izbjegnu krivično gonjenje u svojim matičnim zemljama.

Komisija ruske vlade za zakonodavnu aktivnost odobrila je paket amandmana kojima se zabranjuje ekstradicija stranih državljana i osoba bez državljanstva, koje služe ili su služile na osnovu ugovora u ruskim Oružanim snagama ili drugim vojnim formacijama, uključujući i one koji učestvuju u neprijateljstvima u Ukrajini. Amanadmani, također, podrazumijevaju i  zaštitu osoba traženih ili osuđenih u inozemstvu, zabranjujući njihovo isporučivanje "radi krivičnog gonjenja i izvršenja kazni" koji su zatražile druge države.

 

 

Umjesto administrativnog protjerivanja, prijedlozi zakona predlažu da ti strani državljani dobiju novčane kazne u rasponu od 1.000 do 50.000 rubalja (12,29 do 614,43 dolara) ili obavezni rad do 200 sati. Igor Čerepanov, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Udruženja advokata Rusije, rekao je za TASS da nova pravila uključuju i zabranu posjećivanja službenih sportskih objekata do sedam godina za određene administrativne prekršaje.

„Novina predviđa odbijanje izručenja osobe stranoj državi, ako je navedena osoba strani državljanin ili osoba bez državljanstva, koja služi vojnu službu prema ugovoru... i koja je učestvovala u borbenim operacijama“, rekao je Čerepanov.

Nacrt zakona, također, mijenja Član 464. Zakona o krivičnom postupku i dva savezna zakona – O postupku izlaska i ulaska u Rusku Federaciju i O pravnom statusu stranih državljana u Ruskoj Federaciji – kako bi se proširila široka zaštita na strance i osobe bez državljanstva, koje su angažovane u ruskom ratu.

Ruski poslovni list „Vedomosti“ izvijestio je da će oni koji su se borili za Rusiju biti izuzeti od deportacije, readmisije, zabrane ulaska ili otkazivanja dozvola za boravak i rad. Sve takve odluke donesene nakon 24. februara 2022. „prestaju važiti i ne podliježu izvršenju“, navodi se u tekstu „Vedomosti“.

Čerepanov je za „Vedomosti“ rekao da je svrha ovih mjera očuvanje vojne tajne i osiguranje da osjetljive informacije o ruskim operacijama "ne dospiju u treće zemlje putem međunarodnih zahtjeva". Dodao je da stranci koji su služili po ugovoru za "obavljanje borbenih misija" ne bi trebali biti predati stranim jurisdikcijama.

 

Osim što štite one koji su već služili u ruskoj vojsci, očekuje se da će amandmani ohrabriti nove regrute iz inozemstva. Ruski lider Vladimir Putin je u julu 2025. godine potpisao zakon kojim se osobama bez državljanstva dozvoljava da potpisuju ugovore sa ruskim oružanim snagama do kraja mobilizacije ili ukidanja ratnog stanja. Oni koji se prijave prije kraja rata mogu dobiti državljanstvo bez zahtjeva za poznavanje ruskog jezika ili prebivališta na tlu Rusije.

Prema ukrajinskom novinskom izdanju „Mezha“, poslanik ruske Državne dume Aleksij Kurini opisao je zakonodavni paket kao "obnavljanje zdravog razuma", rekavši da takvi migranti "imaju primarno pravo da dobiju državljanstvo Ruske Federacije".

Nacrt se nadovezuje na novembarski predsjednički dekret kojim se stranim osobama i osobama bez državljanstva koje su služile u takozvanoj "specijalnoj vojnoj operaciji" omogućava da podnesu zahtjev za državljanstvo putem pojednostavljenog postupka.

 

 

Prema „Vedomostima“, predsjednički Savjet za ljudska prava prati slučajeve u Centralnoj Aziji u kojima su sudovi osudili građane zbog pridruživanja ruskim snagama u inozemstvu – Što je argument koji ruski zvaničnici navode kako bi opravdali novi nivo zaštite za strane državljane koji služe u Oružanim snagama Rusije. Sudovi u Uzbekistanu, Kirgistanu i Kazahstanu izrekli su zatvorske kazne svojim državljanima do pet godina za borbe u Ukrajini.

Ukrajinska inicijativa "Želim živjeti", također, je objavila podatke o više od 1.100 uzbekistanskih građana i stotinama tadžikistanskih i kazahstanskih državljana koji su potpisali ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane.

Advokatica Natalija Malinovskaja, savjetnica predsjednika Advokatske komore Voronježa, kazala je da politika odražava princip "socijalne pravde", tvrdeći da doprinos svake osobe "odbrani i održavanju zakona i reda na novim teritorijama" treba dobiti odgovarajući državni odgovor. Rekla je da su blaži oblici pravne odgovornosti za strane borce koji služe u Oružanim snagama Rusijje po ugovoru "primjereni i opravdani".

Mezha zaključuje da će predloženi zakoni „značajno uticati na pravni status stranaca koji služe ili su služili u ruskim oružanim formacijama, kao i na mogućnost međunarodnih zahtjeva u budućnosti“.

Ako budu usvojeni, amandmani bi učvrstili ulogu Rusije kao odredišta za strane borce i zaštitili ih od stranih jurisdikcija koje ih pokušavaju pozvati na odgovornost za njihove postupke u Ukrajini.