Američko-izraelski rat protiv Irana: Koje su posljedice za Ukrajinu?

Američko-izraelska vojna operacija protiv Irana i iranski uzvratni udari uticali su na gotovo cijeli Bliski istok i na cijene nafte. Kako će ova konfrontacija uticati na ruski rat protiv Ukrajine?
Izraelsko-američki rat protiv Irana dominira političkom i medijskom agendom četvrti dan zaredom. Dalji razvoj i konkretne posljedice sukoba, koji je već pogodio značajan dio Bliskog istoka, ostaju nepoznati. Međutim, već je jasno da će se te posljedice, kakve god bile, osjetiti daleko izvan granica regije. A Ukrajina, koja se aktivno opire Rusiji u njenom agresivnom ratu više od četiri godine, vjerovatno neće biti izuzetak.
Manje oružja za Ukrajinu?
"Strateški poklon za Rusiju i Kinu", kaže Markus Reisner, austrijski vojni historičar i profesor na Bečkoj vojnoj akademiji. Prema njegovim riječima, Rusija može iskoristiti činjenicu da je pažnja Zapada usmjerena na novi sukob u svoju korist. „Ukrajina bi mogla biti prebačena na sekundarni front. U najgorem slučaju, to bi značilo još manje resursa (za Kijev sa Zapada. - Ured.), konkretno, naprimjer, raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot“, rekao je stručnjak kao odgovor na pitanje DW-a, naglašavajući da Sjedinjenim Američkim Državama sada treba oružje za novi rat.
Igor Semivolos, direktor Centra za bliskoistočne studije u Kijevu, također, vidi opasnost od iscrpljivanja vojnih resursa potrebnih Ukrajini. Stoga je, prema njegovim riječima, u interesu Ukrajine da rat u Iranu traje što kraće. 
„Postoje dvije važne opcije za Ukrajinu. Prva opcija je da ovaj sukob bude kratak. A druga opcija je da režim (u Iranu) padne. - Ured. To su dvije opcije koje će nas zadovoljiti 100 posto“, kaže on u razgovoru za DW. 
S druge strane, produžavanje rata, prema mišljenju stručnjaka, moglo bi učiniti Zapad "popustljivijim u njegovim naporima da okonča rat" u Ukrajini, što bi značilo jačanje pozicija Rusije. 
„Za Ukrajinu je svaki brzi kraj rata bolji od njegovog nastavka“, slaže se ukrajinski publicista Vitalij Portnikov. Štaviše, idealna opcija, prema njegovom mišljenju, bio bi uspjeh SAD-a i Izraela i kolaps sadašnjeg iranskog režima. Uostalom, čim Iran postane predvidljiv i prestane prijetiti svojim susjedima, to će značiti „stabilnost na Bliskom istoku i smanjenje mogućnosti Kine i Rusije u ovom području - i političkih i ekonomskih“, rekao je Portnikov u razgovoru za DW.

Skupa nafta i plin - plus za Rusiju
Jedna od najvećih globalnih posljedica dugotrajnog rata u Iranu već se može predvidjeti - dugoročni porast cijena nafte i plina. 
„To je u interesu Moskve. To prilično ozbiljno povećava njenu sposobnost da nastavi ovaj rat (u Ukrajini. - Ured.)“, napominje Portnikov. U ovom slučaju, Rusija će, prema njegovim riječima, posebno pokušati ponuditi Evropi jeftine energetske resurse u zamjenu za ustupke u podršci Ukrajini.
Novi rat na Bliskom istoku već je imao značajan uticaj na svjetske cijene nafte. Cijena barela sirove nafte Brent u utorak, 3. marta, prešla je granicu od 80 američkih dolara, dok je sredinom prošle sedmice ta cijena bila oko 71 dolar. Razlog je de facto zatvaranje prolaza tankera kroz Hormuški moreuz od strane Irana. Ovo je ruta kojom nafta iz Perzijskog zaliva ulazi u Indijski okean, a zatim u druge regije svijeta.
Međutim, još nije jasno koliko će trajati rast cijena nafte i koliko će Rusija imati koristi od njega. Wilfried Jilge, stručnjak za Rusiju i Ukrajinu u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP), nije siguran da će učinak visokih cijena nafte dugoročno moći nadoknaditi gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog velikih sankcija koje joj je Zapad nametnuo zbog rata u Ukrajini. 
„Iako se Rusija neće slomiti zbog sankcija i ekonomske krize ove godine, vidimo postepeni pad (ekonomskog rasta. - Ured.) i krizu u ruskoj ekonomiji koja se više ne može poreći“, rekao je za DW.
Još jedan gubitak ugleda za Rusiju
Osim toga, rat u Iranu, uprkos svim mogućim prednostima za Rusiju, jasno pokazuje jedan veliki nedostatak - gubitak ugleda Moskve zbog nemogućnosti da pruži podršku Iranu, jednom od svojih glavnih saveznika. A to je, prema Wilfriedu Jilgeu, korisno za Ukrajinu. 
"Zbog rata u Ukrajini, Rusija više ne može održati dominaciju u drugim regijama", smatra stručnjak. Stoga je, prema njegovom mišljenju, sasvim moguće da će oni oko Putina sve više postavljati sebi pitanje: "Koja je svrha iscrpljivanja u Ukrajini ako to znači opće pogoršanje položaja Rusije." 
U tom kontekstu, može se prisjetiti i svrgavanja režima ruskog saveznika Bashara al-Assada u Siriji krajem 2024. godine i američkog hapšenja venecuelanskog vladara Nicolasa Madura početkom januara. Oba ova događaja ostala su bez odgovora Moskve.
Ukrajinsko iskustvo za Bliski istok
Poziciju Ukrajine potencijalno može ojačati njeno iskustvo u obaranju iranskih dronova, koje je Rusija aktivno koristila posebno na početku rata i na osnovu čega je na kraju počela proizvoditi vlastite bespilotne letjelice. Iran je posljednjih dana svojim dronovima napadao američke vojne objekte u zemljama Perzijskog zaljeva, kao i druge objekte u regiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev mogao poslati svoje stručnjake na Bliski istok da presretnu dronove, kao i da podijele svoje sposobnosti i iskustvo u njihovom obaranju. Zauzvrat, lideri zemalja regije, prema njegovim riječima, trebali bi uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine.
„Zemlje Perzijskog zaliva mogle bi imati koristi od vještina ukrajinske vojske, a zauzvrat će to povećati spremnost u regionu da podrži Ukrajinu“, komentira austrijski stručnjak Markus Reisner. Prema njegovom mišljenju, takva podrška se može izraziti i u uvođenju sankcija protiv Rusije i u finansijskoj podršci Ukrajini.
Evropa bi trebala ojačati svoju podršku Ukrajini sada, ne čekajući kraj rata u Iranu, uvjeren je Wilfried Jilge iz DGAP-a.
„Trebali bismo iskoristiti vrijeme upravo sada, dok su SAD tamo zauzete, da samostalno proširimo našu pomoć Ukrajini“, smatra stručnjak. 
Konkretno, on savjetuje Evropi da pojača borbu protiv ruske flote u sjeni, koju koristi i za ilegalni izvoz nafte i u vojne svrhe. 
„A također moramo sada krenuti naprijed po pitanju naoružavanja Ukrajine i poduzeti nove inicijative“, kaže Jilge.