12 europskih zemalja poziva EU da ojača prisutnost na Arktiku suočenu s Rusijom i Kinom

Rusija širi svoju vojnu prisutnost na Arktiku, a zainteresirana je i Kina. Zato je dvanaest europskih zemalja pozvalo Europsku uniju da poveća svoju stratešku i sigurnosnu prisutnost na Arktiku, jer regija sve više postaje geopolitičko žarište. Poziv je uslijedio na Europskom arktičkom summitu u Rovaniemiju u Finskoj, gdje su zemlje sudionice pozvale EU da preuzme „strateškiju i proaktivniju ulogu na europskom Arktiku“, piše euronews, izvještava The Geopost. 

Na summitu su, među ostalima, bili prisutni njemački kancelar Friedrich Merz, danska premijerka Mette Frederiksen i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je da događaji u regiji zahtijevaju povećanu budnost Europe.

Prema Kallasu, EU bi trebala biti pozorna na povećanu vojnu aktivnost Rusije na Arktiku, ali i na rastući interes Kine za regiju.

Najavila je da se očekuje da će EU u listopadu predstaviti novu strategiju za Arktik, u čijem će središtu biti sigurnost.

„Jasno je da je ovo dio europske sigurnosne arhitekture“, rekao je Kallas.

Arktik je od posebne strateške važnosti, jer povezuje Europu sa Sjevernom Amerikom i obuhvaća važne prometne, komunikacijske i trgovačke rute. Otapanje leda i lakši pristup prethodno nepristupačnim područjima također povećavaju važnost prirodnih resursa i novih morskih ruta.

Prema NATO-u, Rusija je značajno povećala svoju vojnu aktivnost na Arktiku. Moskva je stvorila novo Arktičko zapovjedništvo, otvorila vojne objekte i testirala nove sustave naoružanja.

Kina, u međuvremenu, ima značajne ekonomske i strateške interese u regiji, posebno u pristupu ključnim mineralima, energetskim resursima i novim komunikacijskim linijama.

To je Arktik pretvorilo u jedno od područja gdje je konkurencija između velikih sila sve očitija.

Grenland u središtu geopolitičke utrke

U tom kontekstu, Grenland, autonomni teritorij Kraljevine Danske, također je od posebne važnosti.

Sastanak na vrhu u Rovaniemiju održan je ubrzo nakon posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Grenlandu, gdje je EU signalizirao veću političku i ekonomsku podršku otoku.

Tijekom posjeta, von der Leyen je najavila partnerstvo s Grenlandom vrijedno 200 milijuna eura, a očekuje se da će se investicije realizirati tijekom ove i sljedeće godine.

To se događa u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump ponavlja zahtjeve da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom, opravdavajući to razlozima "nacionalne sigurnosti".

Trump je tvrdio da bi, ako SAD ne pojača kontrolu nad otokom, on mogao postati meta Rusije ili Kine.

Washingtonski pristup izazvao je protivljenje u Europi, jer Bruxelles nastoji povećati svoju političku i ekonomsku prisutnost na teritoriju koji se smatra sve važnijim za europsku sigurnost.

Grenland je desetljećima važan dio sigurnosne arhitekture Sjeverne Amerike.

Na vrhuncu Hladnog rata, SAD su imale 17 vojnih objekata i više od 10 vojnika na otoku.

Danas SAD upravlja samo svemirskom bazom Pituffik, najsjevernijom instalacijom američkog Ministarstva obrane.

Prema američkim svemirskim snagama, baza se koristi za upozoravanje na rakete i obranu od raketa, kao i za nadzor svemira.

Za Europu, događaji na Arktiku tako dobivaju novu sigurnosnu dimenziju. Rastuća ruska vojna prisutnost, strateški interesi Kine i konkurencija oko Grenlanda prisiljavaju EU da Arktik više ne tretira samo kao ekološko i ekonomsko pitanje, već kao važan dio sigurnosne arhitekture kontinenta./TheGeopost