„Život u pozajmljenom vremenu“: Rusija manipulira podacima kako bi njena ekonomija izgledala bolje 

Moskva sistematski manipulira podacima kako bi prevarila zapadne saveznike Ukrajine i uvjerila ih da je njena ekonomija izdržala teret četiri godine rata i ciljanih sankcija, prema riječima šefa švedske vojne obavještajne službe. 

Vladimir Putin je priznao da ruska ekonomija posluje ispod njegovih očekivanja, napominjući sredinom aprila da je BDP zemlje smanjen za 1,8 posto u januaru i februaru. 

Ali Thomas Nilsson, šef švedske Vojne obavještajne i sigurnosne službe, rekao je za Financial Times da je stvarna situacija još gora i da Centralna banka Rusije potcjenjuje inflaciju, za koju vjeruje da je bliža 15 posto nego zvaničnih 5,86 posto. 

Nilsson je rekao da se Stockholm slaže sa BND-om, njemačkom obavještajnom agencijom za inozemstvo, da Rusija potcjenjuje svoj budžetski deficit za 30 milijardi dolara i da je primijetio neke finansijske pokazatelje koji bi mogli ukazivati ​​na buduću bankarsku krizu. 

Rusija „živi na pozajmljeno vrijeme“, rekao je Nilsson. 

„Ruska ekonomija može ući samo u jedan od dva scenarija: dugoročni pad ili šok. U svakom slučaju, nastavit će silazni put ka finansijskoj katastrofi“, rekao je šef Vojne i sigurnosne službe Švedske.  

Sistemski problemi gase neočekivani profit od rata u Iranu 

 Šef švedske obavještajne službe procijenio je da se ruska ekonomija, koja je u teškoj situaciji, nije oporavila uprkos skoku prihoda od nafte što je rezultat rata na Bliskom istoku, koji bi mogli iznositi i do dodatnih 150 miliona dolara dnevno. 

On je za Financial Times rekao da će Moskvi biti potrebno da cijene sirove nafte Ural, njene glavne mješavine nafte, ostanu iznad 100 dolara po barelu godinu dana kako bi zatvorila svoj budžetski deficit, i znatno duže od toga kako bi ublažila svoje druge ekonomske probleme. 

„Oni i dalje imaju sistemski problem“, rekao je Nilsson, dodajući: „Nije održivi model rasta proizvoditi materijal za rat koji se zatim uništava na bojnom polju“.  

Ruski odbrambeni sektor činio je većinu rasta zemlje dok se civilni sektor nalazi u problemima i bori za opstanak. Moskva je preusmjerila finansiranje u područja u kojima se priroda rata mijenja, posebno u bespilotne sisteme i oružje dugog dometa. 

Ali Nilsson je rekao da, osim industrije dronova, ruski vojno-industrijski kompleks posluje s gubitkom, prepun je korupcije i pronevjere, te ovisi o kreditima državnih banaka. 

Iskorištavanje slabosti Rusije 

Nilsson je pozvao evropske saveznike da usvoje zaustavljeni 20. paket sankcija bloka i pojačaju svoju podršku Ukrajini kako bi dodatno iskoristila slabosti Rusije. 

Njegov poziv ponovila je i švedska ministrica vanjskih poslova, Maria Malmer Stenergard, koja je za FT rekla da „Evropa još ne čini sve što može da našteti ruskoj ekonomiji“. 

Dodala je da je „izuzetno frustrirajuće“ što nisu sve zemlje EU bile spremne promijeniti svoj energetski model, misleći na zemlje poput Slovačke i Mađarske, koje su i dalje ovisne o uvozu ruske nafte. 

raniji pokušaj odobravanja najnovijeg seta sankcija omeo je mađarski veto. 

Iako je Viktor Orbán, proruski premijer zemlje, u međuvremenu poražen na izborima, Slovačka se obavezala da će blokirati sve daljnje sankcije dok Ukrajina ne obnovi oštećeni naftovod Družba, koji dovodi rusku sirovu naftu u Centralnu Evropu.