U strahu od posljedica Putinovog rata Rusi bježe u inostranstvo
Piše: Farangis Najibullah RSE
Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je desetine hiljada Rusa srednje klase da naglo pobjegnu u inostranstvo dok gledaju u sumornu budućnost svoje sve izolovanije domovine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa.
Mnogi kažu da su strah od ekonomskih i političkih posljedica rata i mogućnost da se ljudi pošalju u borbu u Ukrajini, bili glavni razlozi zašto su odlučili da ostave sve iza sebe i odlete u strane zemlje.
Međutim, zbog sve većeg broja štetnih sankcija koje su nagomilane Rusiji, oni nemaju mnogo destinacija za izbor, a mnoge zapadne zemlje ograničavaju vize za ruske građane. U međuvremenu, hiljade međunarodnih letova je otkazano jer je ruskim aviokompanijama zabranjeno da lete iznad mnogih zapadnih zemalja.
"Kupili smo karte za Taškent jer su odmah bile dostupne po razumnoj cijeni", rekla je Marina, koja je sa suprugom i njihovo troje male djece pobjegla u Uzbekistan 3. marta.
Rusi idu u zemlje za koje im nije potrebna viza, kao što su bivše sovjetske zemlje - Armenija, Gruzija i Kirgistan.
Turska je top destinacija zbog svojih direktnih letova, bezviznog režima i velike zajednice koja govori ruski jezik. Oni koji imaju više finansijskih sredstava otišli su u Ujedinjene Arapske Emirate.
Mnogi novi ruski emigranti rekli su za RSE da imaju samo nekoliko dana, ako ne i sati, da donesu takvu "odluku koja će im promijeniti život" i odu.
"Kupili smo karte 2. marta u 19 sati za let u 2.30 ujutro", rekla je Marina. "Za dva sata smo se spakovali i krenuli na aerodrome s dva kofera."
Postojao je neodoljiv osjećaj da će se situacija u Rusiji - sa zatvaranjem prodavnica, otpuštanjem ljudi i stranom robom koja nestaje sa polica - dodatno pogoršavati i da "neće biti bolje ili lakše" uskoro, objasnila je Marina.
Glasine o vanrednom stanju koje je početkom marta uveo predsjednik Vladimir Putin izazvale su još veću paniku. Vanredno stanje značilo bi vojnu mobilizaciju muškaraca, zatvaranje granica i razna ograničenja u svakodnevnom životu i aktivnostima ljudi.
"Plašili smo se da će granice biti zatvorene već sljedećeg dana. Tako da smo ostavili sve - stan i automobile - i uskočili u avion", rekla je Marina.
Julija, ruska državljanka koja je pobjegla u Kirgistan, priča sličnu priču.
"Čak smo zaboravili spakovati neke od najosnovnijih stvari - poput četkica za zube i sapuna - jer smo bili u velikoj žurbi", rekla je Julia za RSE.
Julia i njena kćerka sada su u hotelu u južnom gradu Ošu. Rekla je da u Ošu privremeno živi još nekoliko ruskih državljana dok razmatraju svoje sljedeće korake.
Jedan od njih je Jakov, koji je napustio Rusiju nakon što je učestvovao u antiratnim protestima. Bio je među hiljadama demonstranata koje je nedavno privela ruska policija. Jakov je pušten nakon što je platio kaznu od 10.000 rubalja (oko 105 dolara).
Jakov ne želi živjeti u Rusiji pod svojom sadašnjom vladom. Rekao je: "Zakoni postaju sve stroži od početka rata", a vlasti su dodatno pooštrile slobode ljudi koje su već bile ograničene.
"Sada se može završiti s 15-godišnjom zatvorskom kaznom zbog učestvovanja u antivladinim protestima", rekao je Jakov, misleći na zakon donesen 4. marta koji predviđa zatvorsku kaznu do 15 godina za širenje "lažnih vijesti "o ruskoj vojsci. Jakov je sebe opisao kao političkog aktivistu.
Hiljade drugih običnih Rusa, od kojih su mnogi nezainteresovani za politiku, također napuštaju Rusiju.
Nove realnosti
Rusi su se probudili u novoj realnosti koja ih lišava načina života na koji su navikli posljednjih godina.
Nove sankcije znače ograničenja putovanja, egzodus zapadnih kompanija iz Rusije i, između ostalog, suspenziju velikih debitnih i kreditnih kartica.
Vrijednost rublje je odmah pala, a desetine hiljada ljudi su preko noći izgubili posao nakon zatvaranja zapadnih trgovina.
Strah da neće biti ostavljen na pogrešnoj strani nove željezne zavjese jer više neće moći da putuje bio je razlog zašto je 40-godišnji biznismen Aleksej Medvedev odlučio otići.
Medvedev je pobjegao u Tursku zajedno sa suprugom i njihovo troje djece, sva mlađa od pet godina.
"Otišli smo ne samo zbog naše djece, već i zbog sebe, samo da bismo bili slobodni da radimo ono što možemo i želimo", rekao je Medvedev.
"Osim toga, ne želim se boriti u ovom besmislenom [ratu] i umrijeti za njega", rekao je za RSE.
Točan broj novih ruskih emigranata nije poznat, ali prema nekim procjenama više od 200.000 ih je napustilo zemlju do 12. marta.
Početkom marta ruska publikacija Kommersant prenijela je izjavu šefa popularne onlajn turističke agencije Posošok da su cijene karata za određene destinacije naglo porasle jer su Rusi požurili da kupe karte u jednom smjeru.
"Primijetio sam kako ljudi masovno kupuju karte, karte se rasprodaju", rekao je Kiril Faminskij.
Cijena karte u jednom smjeru za Dubai porasla je sa oko 40.000 rubalja (360 dolara) na 200.000 rubalja (1.800 dolara), zbog velike potražnje.
Karte za Istanbul "postale su pet puta skuplje", rekao je.
"Mnogi ljudi koje poznajem emigriraju", rekla je Elena Hanpira, koja je 3. marta sa suprugom i djetetom odletjela u Tursku. "Nekih dvadesetak mojih prijatelja i poznanika odlazi."
Hanpira i njen suprug planiraju ostati u Turskoj "par mjeseci i tražiti posao". Par još nije odlučio želi li Tursku nazvati svojim novim domom ili će se preseliti u treću zemlju.
Marina i njen suprug u Taškentu se suočavaju sa sličnom dilemom. Mladi roditelji ne isključuju da će njihovo najstarije dijete iduće godine krenuti u školu u Taškentu. Za sada drže sve opcije otvorenim.
"Jedino u šta smo sigurni je da se nećemo vratiti u Rusiju dok Putin ne ode s vlasti", rekla je Marina. "On uništava našu zemlju. Donijeli smo ispravnu odluku da odemo."