Rusko upumpavanje novca u BiH: Finansiranje sumnjivih aktivnosti, uticaj na izbore, korupcija, propaganda…

Rusija zadnjih godina širi svoj maligni utjecaj u nestabilnim državama Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina (BiH), te pritom podržava aktere koji ciljano podrivaju procese demokratizacije. Cilj je da se spriječi integracija ove regije u EU i NATO.

Da bi ostvarila taj cilj značajna novčana sredstva iz Rusije se na razne načine „upumpavaju“ u ruske firme u BiH kako bi se poslije iskoristila za finasiranje sumnjivih aktivnosti, propagandu, uticaj na izborne procese, “meku moć“, bogaćenje pojedinaca i još mnogo toga. U kontekstu te “remetilačke moći” posebno je indikativno pitanje kretanja novca.

Rusija nema nikakvih ekonomskih interesa u BiH. Međutim, postoji snažan politički interes i zato su investicije jedno od sredstava za ostvarenje političkih ciljeva, što praktično znači da postoje ciljevi koji su izvan zdrave ekonomske logike koja nalaže da se kapital ulaže na realnim osnovama, u uvjerenju da će on biti oplemenjen. U prilog tome govori i činjenica da većina ruskih firmi u BH, unatoč „finansijskim injekcijama“, posluje sa gubitcima.

„Optima grupa“ i rafinerije

Tu se prije svega misli na „Rafineriju nafte Brod“, „Rafineriju ulja Modriča“ i „Optima grupu“, o čemu su mediji više puta izvještavali. “Optima grupa” posluje u sklopu „Nestro“ grupacije zajedno sa „Rafinerijom nafte Brod“, „Rafinerijom ulja Modriča“ i benzinskim crpkama „Nestro petrol“. „Optima grupa“ se bavi veleprodajom naftnih derivata proizvedenih u brodskoj rafineriji, kao i ulja i maziva proizvedenih u Modriči, dok maloprodaju realizuju preko „Nestro petrola“.

Međutim, ono što je indikativno jeste da je posljednjih par godina došlo do „upumpavanja“ novca u te firme kroz njihovu dokapitalizaciju. Tako su npr.vlasnici „Optima grupe“ Banja Luka – investitori iz Rusije, za nepune tri godine upumpali u to poduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju. Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u entitet Republika Srpska (RS) od njezinog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvijalo pod velom tajne i daleko od očiju javnosti. 

Pasivnost nadležnih institucija

Ono što je čudno, ali i veoma zabrinjavajuće, je da nadležne institucije nisu previše upućene u te transfere niti su im poznate namjere zbog kojih Rusi sve to rade. I pored toga što se radi o ogromnoj količini novca uloženog u jedno poduzeće, malo ko u RS ima predstavu što je krajnji cilj investitora, pa ni Republički devizni inspektorat, u čijem je opisu posla „da obavljaju nadzor deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, sarađuju sa nadležnim tužiteljstvima i drugim nadležnim organima u slučaju sumnje na krivična djela, vode prekršajne postupke i slično“.

Preko koje banke su se odvijali transferi još se ne zna, ali je u martu i aprilu ove godine zabilježeno povećanje deviznog platnog prometa banaka RS, što je najvećim dijelom posljedica značajnijeg povećanja deviznog platnog prometa ostvarenog kod jedne banke u poslovanju sa jednim klijentom. Pretpostavlja se da se upravo radi o „Optima grupi“. Inače, u prvom kvartalu 2021. godine, prema dostavljenim izvještajima, devizni platni promet (bezgotovinski) ostvaren u bankama sa sjedištem u RS iznosio je ukupno 2,7 milijardi KM.

Podaci iz sudskih registara, u posjedu portala CAPITAL koji prati ekonomska zbivanja u BiH, pokazuju kako je do decembra 2018. godine uplaćeni osnivački kapital „Optima grupe“ iznosio svega 50.000 maraka. Međutim, tada dolazi do drastičnih promjena u osnivačkom kapitalu, koje prema svemu sudeći traju i danas. Naime, od 21. decembra 2018. godine do 27. aprila ove godine izvršeno je šest dokapitalizacija u novcu nakon kojih se, od prvobitno uplaćenih 50.000 maraka, došlo do sume od nevjerovatnih 1.777.618.089 KM. Samo u ovoj godini, u četiri tranše, uplaćeno je preko 900 miliona maraka.

Loša situacija uprkos novčanim prilivima

U plusu je i sestrinska „Rafinerija nafte Brod“ koja je u prošloj godini prijavila dobit od 71,7 miliona KM, iako dvije godine nije preradila niti jednu litru nafte. Koliko je teško upratiti šta se u ovim povezanim preduzećima dešava najbolje govori to da su i sami revizori zbunjeni. Revizorska kuća „Deloitte“ se uzdržala od davanja mišljenja na finansijski izvještaj „Rafinerije“ za 2020. godinu jer nisu mogli da pribave dovoljno dokaza na temelju kojih bi mogli formirati mišljenje.

Pomenuti Portal CAPITAL je analizirao finansijske izvještaje “Optima grupe” i došao do pokazatelja „da je i pored prikazane dokapitalizacije ova kompanija u izuzetno lošoj situaciji, a njezin finansijski status je dobio najnižu ocjenu“. Međutim, uprkos svim tim gubicima, institucije bh. entiteta RS donose odluke kojima dodatno privilegiraju ovu i druge ruske firme. Prema analitičarima, kada se tako „upumpavaju“ pare to može značiti pranje novca i iznošenje para iz Rusije ili bilo koje zemlje, pod nekim izgovorom. U ovom slučaju, može se smatrati da je to legalizacija novca kroz „Rafineriju“, a poslije toga će taj novac nestati i upotrijebit će se u neke druge svrhe.

U BiH postoji mnoge firme koje su povezana sa firmama, obično iz Rusije, i koja posluju u gubicima ili na ivici rentabilnosti, tako da je očigledno da su prikazani milioni morali doći izvana. Iako su banke morale taj priliv da prijave, one to nisu učinile jer je to vjerovatno išlo pod izgovorom da oni taj novac šalju „Rafineriji“ da bi se proširilo poslovanje, kupila mašina itd. Međutim ostaje otvoreno pitanje šta će biti dalje s tim parama i u koje svrhe će se upotrijebiti.

„Gubljenje“ novca zarad širenja interesa?!

Ono što iznenađuje je da ruske diplomate u BiH, nikada nisu bili mnogo zabrinute zbog silnih gubitaka pomenutih firmi, za razliku od diplomatske „galame“ koju su podigli zbog imenovanja novog Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita. To nameće pitanje zašto bi neko svjesno gubio novac, osim ukoliko u tome ne vidi “širi” interes?

Od ranije je poznato da Rusija ostvaruje svoj maligni uticaj u BiH uglavnom preko entiteta RS i najviše eksponiranog Milorada Dodika, ali i preko Srbije i Hrvatske. Obje zemlje su na neki način Putinovi dužnici. Srbija poslušnost plaća za veto u Savjetu bezbjednosti UN-a, a Hrvatska zbog novca „upumpanog“ u Agrokor. Dodik i Čović, odnosno njihove stranke HDZ i SNSD, su proxy entiteti preko kojih se ostvaruje uticaj obje zemlje.

Ruski utjecaj je rafiniran i u ovim odnosima se svodi na vraćanje usluga, „upumpavanje“ novca, te naglašavanje imidža Rusije kao „velike sile“ i „bratske države“. U suštini se radi o korupciji i ta se pokvarenost prikriva patriotskim tekstovima, pozivanjem na slavnu prošlost, jedinstvene tradicije i svime onim što ne morate ničim dokazivati, nego samo prihvatiti kao istinu.

Sumnjivi finansijski tokovi

Rusi su koruptivnu djelatnost, kao jedan od metoda ostvarivanja ruskog uticaja, razvili do te mjere da oni to rade vrlo vješto – trgovinom uticaja, potkupljivanjem raznih nosilaca političkih funkcija u zemljama regije, širenjem svog uticaja i preko nekih vjerskih instrumenata. To uključuje i bankarsko finansiranje, finansiranje velikih projekata u pojedinim zemljama regije, pa čak i energetsko ucjenjivanje, s obzirom da su najveći izvoznici plina i nafte.

Sumnjivi finansijski tokovi povezani sa Rusijom, a koji kolaju zemljama regiona, često služe i kao logistička osnova za finansiranje mutnih političkih interesa Rusije na Zapadu. Često je vrlo vidljivo da tok novca za te mutne projekte ide preko Banja Luke, ili nekih drugih gradova u RS. Najtransparantnije je bilo mutno finansiranje sadašnje vladajuće stranke Janeza Janše u Sloveniji prije nekoliko godina, a i sada, kada je Janša vlast, imamo vrlo otvorene kanale pranja novca u RS iz Slovenije što je veoma važno za funkcionisanje Janšine administracije.

Pored već poznate uloge Srbije, koja transmitira ruski uticaj u BiH, sve je vidljivija i uloga Hrvatske na koju snažan uticaj ima Rusija. On je već sada jako vidljiv na Balkanu i to ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj, koja postaje “posebni” proxy borac za rusku nacionalističku politiku i agendu ugroženosti svega i svih. Hrvatska je ljuta na EU jer su evropske instuticije odbile zahtjeve Hrvatske za „prepravljanje“ BiH (podjela na tri entiteta).

Stoga je Hrvatska, zajedno sa Janšom, Orbanom, i drugim ruskim igračima, snažno opredijeljenja za projekat jačanja „Višegradske grupe“, regionalne integracije nekoliko srednjoevropskih zemalja, kao malignog tkiva na tijelu Evropske unije, kako bi se i na taj način suprostavili EU. U tom kontekstu treba promatrati i nedavne oštre izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prema BiH i podržavanje ruskih i proruskih igrača u BiH.

Uticaj na izbore

Ne treba zaboraviti ni to da u BiH predstoje Opšti izbori 2022. godine, te da Rusija ima svoje favorite koje želi održati, zbog čega će iskoristiti sva dostupna finansijska i druga sredstva. Ti favoriti su korumpirani proruski političari koji su Rusiji omogućili sumnjive finsijske tokova za pranje novca kroz ruske firme. Tu je prije svih čelnik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji će biti nagrađen finasijskom i svakom drugom podrškom na predstojećim izborima, tako da će ruski finansijski tokovi bit sve važniji u političkom smislu, a sve manje u ekonomskom, što se vidi i kroz netransparentnu dokapitalizaciju i „upumpavanje „ novca nepoznatog porijekla u propale ruske firme u RS.

Tako BiH opet postaje idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno kada nije jasno „govori li Zapad jednim jezikom”, a što se vidjelo u kontekstu neslaganja Moskve s izborom novog šefa OHR Kristijana Šmita.

Kada se uzme u obzir i činjenica da je Rusija preuzela potpunu kontrolu nad uvozom, preradom nafte i njenom distribucijom na tržištu BiH putem privatizacije „Rafinerije Brod“ uz prisutni monopol na uvoz u BiH, to će biti glavni aduti ruske politike i moćno sredstvo uticaja na BiH, barem do trenutka kada BiH bude obezbijedila plin putem alternativne trase.