Ruske snage napreduju sporije od bilo koje vojske u prošlom stoljeću

Ruska vojska napreduje u Ukrajini najsporijim tempom viđenim u više od 100 godina ratovanja, pokazuju nove analize.

Snage Vladimira Putina napredovale su između 15 i 70 metara dnevno od početka 2024. godine, sporije od mnogih kampanja tokom Prvog svjetskog rata, prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Zapadne obavještajne službe vjeruju da je Rusija, također, pretrpjela više od 1,2 miliona žrtava od početka rata prije četiri godine.

Ove informacije su se pojavile u trenutku kada Moskva nastavlja pokušavati steći prednost tokom mirovnih pregovora koje predvode SAD tvrdeći da je pad Ukrajine neizbježan.

Putin pokušava uvjeriti Trumpovu administraciju da prisili Kijev da prepusti ostatak regije Donbas, koji trenutno nije pod ruskom kontrolom.

Međutim, izvještaj pokazuje da je spor tempo ruskog napredovanja najočitiji u istočnoj Ukrajini.

Moskovska ofanziva na Časiv Jar, koja je započela u februaru 2024. godine, pokazala je da Putinove snage napreduju prosječnom brzinom od 15 metara dnevno, što je sporije od puža.

Nakon dvije godine borbi, ruske snage su se pomjerile 10 kilometara i nisu uspjele zauzeti grad Donjeck.

Oko 150 kilometara dalje u Kupijansku, Harkiv, ruske snage su napredovale brzinom od oko 23 metra dnevno od početka ofanzive u novembru 2024. godine. Moskva je tvrdila da je zauzela grad u decembru, ali je to brzo opovrgnuto kada se Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, objavio snimak njegove posjete trupama Ukrajinske vojske u gradu.

Najilustrativnija bitka, međutim, odvija se oko Pokrovska, ključnog logističkog centra nazvanog "kapija Donjecka". Od ljeta 2024. godine vode se intenzivne borbe, ali Ukrajina je uspjela zadržati mali dio teritorije u gradu.

To znači da Rusija napreduje sporije nego u nekim bitkama Prvog svjetskog rata, uključujući Bitku na Somi, gdje su francuske snage napredovale oko 80 metara dnevno.

Ukupno se procjenjuje da su ruske snage zauzele 0,6 posto ukrajinske teritorije u 2024. i 0,8 posto u 2025. godini.

Ruske snage kontroliraju oko 120.000 kvadratnih kilometara – otprilike 20 posto Ukrajine – uključujući Krim i dijelove Donjecke i Luganske regije zauzete prije 2022. godine.

CSIS procjenjuje da je oko 75.000 kvadratnih kilometara zauzeto tokom tekućeg sukoba, koji je započeo prije skoro četiri godine.

„Uprkos tvrdnjama o zamahu na bojnom polju u Ukrajini, podaci pokazuju da Rusija plaća jako visoku cijenu za minimalne dobitke na frontu i da je sve više sila u opadanju“, navodi CSIS u svojoj godišnjoj procjeni.

„Ovi rezultati su značajno manji od krajnjeg cilja Moskve da vojno osvoji Ukrajinu“, nastavlja se u izvještaju.

Godišnji izvještaj je objavljen nakon nove runde mirovnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održane prošle sedmice u Abu Dhabiju.

Američki zvaničnici su rekli da su razgovori bili "produktivni", ali su od tada sugerirali da bi se od Ukrajine moglo tražiti da ustupi teritoriju Rusiji ako želi američke sigurnosne garancije.

Izvori su za Financial Times rekli da su sve sigurnosne garancije uslovljene time da Kijev postigne dogovor sa Moskvom, koja je zahtijevala značajne teritorijalne ustupke.

Međutim, Ukrajina želi da se SAD u potpunosti obavežu na pružanje sigurnosnih garancija prije nego što razmotre odustajanje od bilo koje teritorije.

Washington vjeruje da Ukrajina mora odustati od ostatka Donbasa da bi se rat završio.