Proširenje saradnje sa civilnim društvom u zemljama Istočnog partnerstva i Rusiji (Program Istočnog partnerstva)

Od 2014. godine, kroz program „Proširenje saradnje sa civilnim društvom u zemljama Istočnog partnerstva i Rusiji“ (Program Istočnog partnerstva), njemačka vlada osigurava finansiranje za mjere podrške i saradnje strukturama civilnog društva između demokratskih, nevladinih aktera u Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Republici Moldaviji, Ukrajini i Rusiji, kao i jačanje njihovih veza sa njemačkim civilnim društvom.

Cilj je ojačati civilna društva u zemljama Programa u njihovoj ulozi ključnih aktera za demokratski razvoj i tekuće procese transformacije u tim zemljama.

Cijeli spektar projekata kulturne i obrazovne politike može dobiti podršku kroz Program: posebno mediji, nauka, obrazovanje i stručno osposobljavanje, kultura, sport, jezici i rad sa mladima.

Ciljne zemlje i fokusi projekata

Programom, njemačka vlada, putem Saveznog ministarstva vanjskih poslova, finansira demokratske inicijative civilnog društva koje pružaju sveobuhvatnu podršku procesima demokratske transformacije u zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Republika Moldavija, Ukrajina) i Rusiji.

Ciljevi saradnje sa civilnim društvom

Mjere koje uspostavljaju ili proširuju trajne strukture saradnje civilnog društva između zainteresovanih strana iz Njemačke i zemalja Istočnog partnerstva ili Rusije ispunjavaju uslove za podršku. Iz tog razloga, svaki prijedlog projekta mora zajednički razviti tandem koji se sastoji od jedne njemačke organizacije civilnog društva i najmanje jedne organizacije civilnog društva iz najmanje jedne zemlje Programa. Pored toga, mogu biti uključene i poljske i francuske organizacije civilnog društva, u duhu Vajmarskog trougla.

Projekti, također, moraju težiti jednom od sljedeća četiri cilja:

1. Jačanje pluralizma i otpornosti – kako bi se promovirao pluralizam mišljenja i medija i borba protiv dezinformacija.

Pluralizam je ključni element modernih demokratija, čija legitimnost prvenstveno leži u prepoznavanju i poštovanju širokog spektra mišljenja, interesa i ciljeva koji se nalaze u društvu.

Savezno ministarstvo vanjskih poslova podržava projekte koji olakšavaju uspostavljanje i unapređenje pluralizma informacija, mišljenja i medija te koji se bore protiv dezinformacija i povećavaju otpornost. Posebna pažnja bit će posvećena projektima koji nastoje izgraditi otpornost društva na nepouzdane i lažne informacije jačanjem i obukom medijskih aktera i poboljšanjem pristupa visokokvalitetnim, pluralističkim (lokalnim) medijima. Štaviše, novinari i medijski profesionalci trebaju biti podržani i u privremenom egzilu kako bi im se omogućilo da nastave obavljati svoj posao, dok im ne bude moguće vratiti se u svoje matične zemlje.

2. Promocija diskusije o vrijednostima i ljudskim pravima – sa ciljem produbljivanja međusobnog razumijevanja.

Ovaj cilj prvenstveno olakšava finansiranje razmjena i kulturnih projekata. Organizirani susreti imaju za cilj omogućiti ljudima da razmjenjuju mišljenja o temeljnim vrijednostima kao što su poštovanje ljudskih prava, zakonitost administrativnih postupaka, nezavisnost pravosuđa, pravo na život i samoopredjeljenje i princip većinskog odlučivanja. Zajedničko zalaganje za ove vrijednosti, također, unapređuje međusobno razumijevanje unutar regije Istočnog partnerstva, kao i unapređenje znanja o tim zemljama u Njemačkoj.

Finansiranje se može osigurati za projekte koji prenose i jačaju gore navedene temeljne vrijednosti putem razmjena civilnog društva ili mjera kulturne politike i koji promoviraju izgradnju mreža unutar civilnog društva u partnerskim zemljama. Podrška se može pružiti i inicijativama koje čine različite identitete partnerskih zemalja transparentnim njemačkoj javnosti.

3. Stvaranje budućih perspektiva i demokratske transformacije – jačanje demokratija, borba protiv korupcije, podrška bližim odnosima s EU i olakšavanje individualnih obrazovnih mogućnosti.

U okviru ovog cilja, mogu se podržati inicijative koje jačaju demokratske napore, ključne su u borbi protiv korupcije i pomažu zemljama Istočnog partnerstva da se približe EU. Posebno u Ukrajini, prioritet je podrška procesima transformacije i očuvanju i rekonstrukciji struktura civilnog društva.

Projekti koji ispunjavaju uslove za finansiranje, također, uključuju akademske, profesionalne i društveno-političke mjere početne i daljnje obuke koje potiču veći društveni angažman i olakšavaju političko i društveno učešće.

4. Podrška dijalogu i zbližavanju – mjere izgradnje povjerenja za prevazilaženje regionalnih sukoba u budućnosti.

Finansiranje se može osigurati za projekte koji primjenjuju instrumente iz oblasti kulture i obrazovanja u neriješenim regionalnim sukobima kako bi se pomoglo u sprečavanju ili prevazilaženju kriza, čime se postavljaju temelji za buduće razumijevanje. U 2025. godini, ovaj cilj finansiranja bit će posebno usmjeren na zemlje Južnog Kavkaza (Armenija, Azerbejdžan i Gruzija) i Republiku Moldaviju. S obzirom na trenutni razvoj događaja na Južnom Kavkazu, podsticanje dijaloga i zbližavanja u regiji posebno je važno u ovom trenutku i ostaje relevantno.

Tokom ruskog agresijskog rata, ljudi iz Ukrajine, Rusije i Bjelorusije napustili su svoje matične zemlje i naselili se u drugim zemljama Istočnog partnerstva, jer im je bilo prijećeno i bili su zastrašivani zbog svojih političkih uvjerenja. Projekti koji okupljaju ljude sa (civilnim) društvom u njihovom novom domu, također, mogu dobiti finansiranje.

U četvrtoj godini ruskog ilegalnog agresijskog rata protiv Ukrajine i s obzirom na kontinuirano smanjenje prostora za aktere civilnog društva u programskoj regiji, podrška civilnom društvu ostaje izuzetno relevantan poduhvat u svim zemljama Istočnog partnerstva.

Imajući to u vidu, program Istočnog partnerstva za 2026. godinu postavlja sljedeće prioritete:

Jačanje mreža civilnog društva u kontekstu evropskih integracija i saradnje, posebno u zemljama kandidatima Ukrajini, Republici Moldaviji i Gruziji, kao i u Armeniji.

Promocija nezavisnog, neutralnog i inkluzivnog izvještavanja i struktura civilnog društva ima za cilj jačanje otpornosti na autoritarne represije i kampanje dezinformisanja, naprimjer kroz profesionalizaciju, podizanje svijesti i umrežavanje među novinarima, medijskim profesionalcima i akterima civilnog društva kao što su advokati za ljudska prava – uključujući i one u privremenom egzilu.

Projekti koji jačaju političko i društveno učešće marginaliziranih i ranjivih grupa imaju širok uticaj na društvo. Projekti ove prirode podržavaju žene, etničke i vjerske manjine, politički progonjene grupe, osobe sa invaliditetom, mlade, LGBTIQ osobe i ljude u ruralnim područjima.