Pola godine rata Rusije protiv Ukrajine u 10 brojki
Na 31. Dan nezavisnosti Ukrajine, navršilo se pola godine od početka invazije ruske vojske na ukrajinsku teritoriju. Desetine hiljada mrtvih i ranjenih civila i vojnika, uništeni gradovi i sela, neviđena migracijska kriza, ekonomski gubici pricijenjeni na stotine milijardi dolara. To je slika današnje Ukrajine, koja se odupire ruskoj agresiji.
BBC News Ukrajina prikupio je najvažnije brojke rata - o žrtvama, gubicima, okupiranim teritorijama, izbjeglicama, ekonomskim gubicima.
Osvojene i oslobođene teritorije
Početkom juna predsednik Ukrajine Volodimir Zelensky je izjavio da su Rusi zauzeli oko 20 posto teritorije Ukrajine. Ova brojka uključuje i sedam posto teritorije koju je Ruska Federacija okupirala prije invazije na Ukrajinu, anektirajući Krim i uspostavljajući kontrolu nad samoproglašenim "DPR" i "LNR".
Prema riječima ukrajinskog predsjednika, "ruske trupe ušle su u 3.620 naselja u Ukrajini". Njih 1.017 je već oslobođeno. Još 2.603 će biti oslobođeno."
Od tada, nijedna strana nije ostvarila značajnije teritorijalne dobitke. Borbe se nastavljaju od Harkova na sjeveroistoku do Nikolajeva na jugozapadu.
“Udaljenost između poprišta borbi je 454 kilometra, ali je cijela linija fronta duga više od hiljadu kilometara“, kaže predsjednik Zelensky.
Prema informacijama sa satelitskih snimaka NASA Harvest koje je objavio SciTechDaily, ruske trupe trenutno kontroliraju oko 22 posto ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta.
Prema kanadskoj kompaniji za procjenu geopolitičkog rizika SecDev, koju citira Washington Post, Rusija je zauzela 63 posto nalazišta uglja, 11 posto nalazišta nafte, 20 posto nalazišta plina, 42 posto nalazišta metala i 33 posto nalazišta rijetkih metala i drugih važnih minerala na okupiranim teritorijama, među kojima litijum.
Civilne žrtve
Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka ruske agresije na Ukrajinu do 22. augusta poginulo je 5.587 ljudi. Među njima je, prema procjenama UN-a, 362 djece. Povrijeđeno je 7.890 ljudi. Ovo su samo podaci o slučajevima koji su potpuno potvrđeni i identificirani.
Ured visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija naglašava da je stvarni broj poginulih civila mnogo veći, jer postoje kašnjenja u prijemu informacija sa mjesta gde se vode intenzivne borbe, a i dalje se stižu brojni izveštaji o ubijanju civila.
Stručnjaci kažu da samo u Mariupolju broj mrtvih može premašiti 20.000 ljudi.
Prema podacima ukrajinske vlade, među poginulima je 373 djece. Povrijeđeno je 723 djece. Osim toga, oko 200 djece se smatra nestalim.
Gubici ukrajinske vojske
Nekoliko dana prije Dana nezavisnosti, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, Valerij Zalužni, objavio je da je tokom šest mjeseci rata poginulo skoro 9.000 vojnika, uključujući ne samo vojno osoblje, već i pripadnike teritorijalne odbrane i sve one koji su uzeli oružje. Predsjednik, predstavnici njegovog ureda i ministar odbrane ranije su iznosili nešto drugačije brojke o dnevnim žrtvama.
Tako je početkom juna Volodimir Zelensky izjavio da svaki dan gine 60-100 ukrajinskih vojnika, 500 je ranjeno.
Istog mjeseca, savjetnik šefa kabineta predsjednika, Mihajlo Podoliak, rekao je u intervjuu za BBC World Service da se gubici ukrajinske vojske kreću od 100 do 200 ljudi svakog dana.
U julu je ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao da je vrhunac gubitaka u Oružanim snagama bio u maju – kada je bilo do 100 mrtvih i 300-400 ranjenih dnevno.
A već u augustu, Mihajlo Podoliak je izvijestio da su se gubici Oružanih snaga nakon dobijanja novog zapadnog oružja smanjili za 2,5-3 puta i iznose 30-50 vojnika svaki dan.
Izbjeglice
Prema procjenama, oko 13 miliona Ukrajinaca napustilo je svoje domove, bježeći od rata u druge regije Ukrajine ili u inostranstvo. Prema najnovijoj studiji Međunarodne organizacije za migracije, zaključno sa julom, više od 6,6 miliona ljudi u Ukrajini je interno raseljeno. Ova brojka iznosi 15 posto ukupne populacije Ukrajine.
Ona je neznatno porasla u odnosu na kraj juna, kada je IOM izbrojao oko 6,3 miliona raseljenih lica. Prema informacijama IOM, ljudi i dalje napuštaju istok, jug i sjever Ukrajine.
Hoće li se Ukrajinci vratiti kući?
Prema podacima UN-a, sredinom augusta u Evropu je otišlo 6,65 miliona Ukrajinaca. Od toga je skoro četiri miliona - uglavnom žena i djece - dobilo privremenu zaštitu u jednoj od evropskih zemalja. Poljska je među prvim zemljama koje su prihvatile Ukrajince. Tamo je otišlo skoro 1,3 miliona Ukrajinaca. Druga evropska zemlja koja je prihvatila najviše Ukrajinaca je Njemačka, u kojoj je do kraja juna utočište našlo 867.000 ljudi. Na trećem mjestu je Češka, gdje je završilo 388.000 ukrajinskih državljana.
Deportovani u Rusiju
Prema procjenama UN-a, do sredine augusta više od tri miliona ukrajinskih državljana je dobrovoljno ili prisilno deportovano na teritoriju Rusije sa okupiranih teritorija istočne i južne Ukrajine.
Ruski državni mediji objavili su da je od 1. augusta broj raseljenih iz Ukrajine u Rusku Federaciju premašio tri miliona, dok su polovina ovog broja stanovnici samoproglašenih "DPR" i "LPR", koji su otišli prije počeo je rat.
Predsjednik Volodimir Zelensky je izjavio da je oko dva miliona ljudi deportovanih u Rusiju. Prema procjenama vladinih zvaničnika i branitelja ljudskih prava, značajan dio Ukrajinaca odveden je u udaljene regije Rusije: Altajski kraj, Sibir, Jakutiju, Baškortostan.
Pad ekonomije
Glavni međunarodni kreditori Ukrajine - MMF i Svjetska banka - predviđaju da će se ukrajinska ekonomija 2022. pasti za 45 posto. Prognoze ukrajinske vlade i Narodne banke Ukrajine su nešto "bolje" - očekuju da će ove godine ukrajinski BDP pasti za oko trećinu.
NBU procjenjuje pad BDP-a u drugom kvartalu 2022. na 39,3 posto, a u prvom kvartalu, prema državnoj statistici, ukrajinska ekonomija je imala pad od 15,1 posto.
Rastu cijene i pada grivna
Na kraju ove godine, prema NBU, inflacija u Ukrajini će premašiti 30 posto. Prema podacima Državne službe za statistiku, u julu 2022. indeks potrošačkih cijena bio je 18,2 posto veći nego u decembru 2021. godine prije rata. Najbrže su porasle cijene transporta (36,5 posto) i hrane (24,1 posto) zbog povećanja cijena goriva.
Prema podacima NBU, potrošačke cijene u julu 2022. bile su 22,2 posto više nego prošle godine. Uprkos činjenici da je zvanični kurs grivne u odnosu na dolar fiksiran od početka ruske invazije, ukrajinska nacionalna valuta devalvira.
U početku je službeni kurs bio fiksiran na 29,25 grivni za dolar, ali je 21. jula NBU odlučio da ga prilagodi na 36,6, čime se približio tržišnoj stopi.
Narodna banka promijenila je kurs na 36,6 grivni za dolar i uvela nova ograničenja
od 36,6 do 40 sedmično.
Prema portalu Ministarstva finansija, 1. januara 2022. godine kurs grivne prema dolaru u komercijalnim bankama oscilirao je na nivou od 27,18-27,4 grivni za dolar. 24. februara davali su od 29,2 do 30,15 grivni za dolar. Nakon pola godine rata daju 40 grivni za dolar.
Budžetski deficit i međunarodna pomoć
Još u maju, predsednik Zelensky je rekao da zbog velikih razaranja i gašenja preduzeća ukrajinskom budžetu nedostaje pet milijardi dolara svakog meseca.
On je nedavno potvrdio ovu cifru, navodeći da je ukrajinska ekonomija "u komi".
Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, u junu je državni budžet ispunjen prihodima za 45,25 posto. Uprkos činjenici da izdaci za odbranu i socijalnu zaštitu daleko premašuju prvobitne planove.
U takvim uslovima, jedini izvor finansiranja budžetskog deficita bila je emisija i sredstva međunarodnih partnera. Generalno, prema podacima Ministarstva finansija, od početka ruske invazije na Ukrajinu do sredine augusta, NBU je finansirao budžet za 255 milijardi UAH (oko 8,5 milijardi dolara
I devizne rezerve i budžet su dopunjeni finansijskom pomoći međunarodnih partnera Ukrajine. Međutim, Kijev napominje da je to nedovoljno.
Najveći finansijski donator su SAD, od kojih je, prema podacima Ministarstva finansija, Ukrajina dobila skoro četiri milijarde dolara. Drugi najveći donator je EU, sa skoro 2,5 milijardi dolara.
Više od tri milijarde dolara stiglo je od međunarodnih finansijskih organizacija:
• MMF (1,4 milijarde dolara),
• Svjetske banke (929 miliona dolara),
• Evropska investiciona banka (720 miliona dolara).
Pored Sjedinjenih Država, među pojedinačnim zemljama, najveću finansijsku pomoć Ukrajini pružili su:
• Njemačka (1,373 milijarde dolara),
• Kanada (1,172 milijarde dolara),
• Japan (581 milion dolara),
• Velika Britanija (577 miliona dolara).
Generalno, Ukrajina je tokom ruske agresije dobila više od 14 milijardi dolara od međunarodnih partnera.
Štete i gubici
Prema Kijevskoj školi ekonomije (KSE), koja zajedno sa vladom izračunava gubitke nanesene Ukrajini ruskom agresijom, iznos direktne dokumentovane štete na infrastrukturi na dan 22. augusta 2022. iznosi 113,5 milijardi dolara.
Kako su izračunali ekonomisti KSE, kao i izvijestili Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo zdravlja, općenito, od početka rata Rusije protiv Ukrajine, uništeno je i oštećeno najmanje
• 15.300 visokih zgrada,
• 115.900 privatnih kuća,
• 2.061 obrazovna ustanova (261 škola je potpuno uništena),
• 934 medicinske ustanove (127 bolnica je potpuno uništeno),
• 798 vrtića,
• 715 kulturnih objekata,
• 388 preduzeća.
Prema ekspertima projekta "Rusija će platiti", minimalne potrebe za obnovu uništene imovine približavaju se iznosu od 200 milijardi dolara.
Više brakova, manje razvoda
Uprkos ratu, u prvoj polovini ove godine bilo je gotovo dvostruko manje razvoda I dvostruko više sklopljenih brakova nego u istom periodu prošle godine - oko 104.000 sklopljenih i 7.600 razvoda.
Prošle godine, za isti period, sklopljeno je 85.900 brakova i 13.100 razvoda.
U prvoj polovini ove godine rođeno je 104.900 beba. To je manje nego u istom periodu 2021. godine, ali stopa nataliteta u Ukrajini opada više od godinu dana zaredom.