Nastavak rata ili pregovori: šta će Putin odabrati? 

Rusija nastavlja granatirati ukrajinsku teritoriju - u noći 6. juna, Kijev je bio podvrgnut drugom masovnom raketnom i napadu dronom u sedmici, u kojem je poginulo najmanje 13 ljudi i koji je  prouzrokovao značajna razaranja. Istovremeno, ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu postepeno stavljaju Vladimira Putina pred izbor: ili dalje eskalirati rat ili, u konačnici, tražiti put ka pregovorima. 

Kombinirani ruski napadi pokazali su da Ukrajina ima sve veće poteškoće u obnavljanju zaliha američkih presretačkih raketa Patriot, koje su ključne za balističku odbranu, piše Bloomberg. 

Tokom granatiranja, prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, nijedna balistička raketa nije oborena. 

Vodimitr Zelenski namjerava ponovo apelirati na Washington da Ukrajini osigura potrebno oružje tokom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Ankari, koji će se vjerovatno održati na marginama samita NATO-a, dodaje Bloomberg. 

Uoči samita NATO-a, Putin i Trump su obavili telefonski razgovor, tokom kojeg su razgovarali o ratu u Ukrajini i predstojećem sastanku Alijanse. 

Nakon toga, Trump je telefonom razgovarao i sa Zelenskim. Predsjednici su razgovarali o situaciji na frontu, kao i o diplomatskim naporima usmjerenim na okončanje rata. 

Utjecaj ukrajinskih udara 

Istovremeno, ukrajinski udari  nanose značajnu štetu Rusiji i stavljaju Putina pred težak izbor, piše The Telegraph u velikom analitičkom materijalu posvećenom unutrašnjim problemima Kremlja. 

Kako publikacija napominje, Putin je prvi put nakon dugo vremena bio prisiljen lično i javno priznati posljedice ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte.  

Nakon udara na Moskvu i druge lokacije u Rusiji, počeli su se formirati redovi na benzinskim pumpama, pojavila se nestašica goriva, a Rusi su se žalili na situaciju na društvenim mrežama. 

"Naravno, ovo stvara probleme. To je očigledno", priznao je ruski predsjednik u intervjuu za državnu televiziju. 

Međutim, odmah nakon toga, Putin je uvjeravao da kriza s gorivom navodno "nije kritična" i da je Rusija uspjela brzo otkloniti njene posljedice. Također je optužio Zapad da pokušava iskoristiti situaciju kako bi posijao razdor u ruskom društvu. 

Međutim, kako piše The Telegraph, ukrajinski udari se događaju brže nego što Rusija ima vremena popraviti oštećena preduzeća. 

Prema publikaciji, samo dvije od 83 ruske regije izbjegle su probleme s gorivom. 

"Propaganda ne može natjerati benzin da teče kroz cijevi", navode autori teksta, napominjući da čak ni ruski tehnokrati ne mogu brzo otkloniti nestašicu goriva. 

Prema publikaciji, trenutna situacija potkopava jedan od glavnih temelja Putinove moći - prećutni sporazum s društvom, prema kojem država garantita građanima stabilnost i sigurnost u zamjenu za političku pasivnost. To su simbolizirale riječi žene koja je stajala u redu na benzinskoj pumpi: "Sigurna sam da polovina ljudi u ovom redu uopće nije bila zainteresirana za politiku. Ali sada je politika došla u našu kuću". 

Umor od rata 

Istovremeno, The Telegraph primjećuje da se kriza odvija na pozadini rastućeg umora od rata među Rusima. 

Prema podacima državnog sociološkog centra VTsIOM, Putinov rejting podrške pao je sa 75 posto u decembru na 66 posto početkom maja, a krajem juna podrška u zemlji Putinu je pala  najviše od početka invazije velikih razmjera. 

Ruska ekonomija se, također, suočava sa sve težim problemima. Rast BDP-a usporio je na 0,4 posto, inflacija nastavlja rasti, a ekonomisti više ne mogu kompenzirati posljedice rata. Predsjednik Sberbanke German Gref je prošle sedmice otvoreno izjavio da je glavna želja većine Rusa što brži završetak borbi. 

"Ne vjerujem da je u ovoj zemlji ostala ijedna osoba čiji glavni prioritet nije što brži završetak borbi", rekao je Gref. 

U tom kontekstu, Kremlj je već počeo prilagođavati svoju političku strategiju uoči izbora za Državnu Dumu koji bi se trebali održati u septembru. 

Prema pisanju lista The Telegraph, vlada je odustala od planova da se oslanja na ratne veterane, a jedan od najmilitantnijih ruskih političara, Dmitrij Medvedev, uopće nije uvršten na listu kandidata Jedinstvene Rusije. Umjesto toga, prvi put nakon mnogo godina, na izbornim plakatima se pojavio sam Putin, čija lična popularnost i dalje daleko premašuje rejting vladajuće stranke. 

Publikacija skreće pažnju na finansijske probleme Kremlja. Zbog krize s gorivom, vlada je prisiljena subvencionirati cijene benzina, trošeći značajna sredstva iz budžeta. 

Istovremeno, prema pisanju lista The Telegraph, Rusija već premašuje planiranu vojnu potrošnju za desetine milijardi dolara. Zvaničnici razmatraju povlačenje oko 40 milijardi dolara iz privatne penzijske štednje, a lider Komunističke partije Genadij Zjuganov čak je predložio efektivnu mobilizaciju štednje Rusa u bankama. 

Autori posebnu pažnju posvećuju kampanji Ukrajine za udar na energetski sektor Rusije. Prema riječima komandanta Snaga bespilotnih sistema, Roberta "Mađara" Brovde, od početka godine intenzitet ukrajinskih udara dugog dometa povećao se za 1.150 posto. 

Bivši glavni menadžer Gazproma, Sergej Vakulenko, smatra da Ukrajina udara brže nego što Rusija može popraviti oštećena postrojenja. Zbog toga je Moskva već počela uvoziti gorivo iz Indije i priprema se da na tržište vrati zastarjele marke benzina. 

Hoće li doći do masovne mobilizacije u Rusiji 

Prema riječima stručnjaka koje je intervjuisao The Telegraph, upravo je to ono što bi moglo natjerati Putina da promijeni svoju trenutnu strategiju. Sam Green, profesor na King's Collegeu u Londonu, smatra da će ruski predsjednik nastaviti pokušavati da sačeka kraj krize, ali da će s vremenom cijena postati previsoka. 

"Hoće li odlučiti da je došlo vrijeme da se fundamentalnije promijeni način upravljanja zemljom, da se ovi problemi učine kontoliranim? On još uvijek ima politički prostor za to. Ali će mu biti sve teže da iznova i iznova radi istu stvar, a da ništa ne mijenja", rekao je stručnjak. 

Kako navode, nakon parlamentarnih izbora, Putin bi se mogao naći na raskršću. Jedan od mogućih scenarija je novi skriveni val mobilizacije i daljnja eskalacija rata. 

To je, također, ono što je Nikolaj Beleskov, istraživački saradnik Nacionalnog instituta za strateške studije i viši analitičar u Fondaciji "Vratite se živi", napisao u kolumni za Atlantski savjet. 

Suočen sa sve većim poteškoćama, napominje, Putin razmatra masovnu mobilizaciju u nastojanju da povrati inicijativu i spasi svoju invaziju. 

Međutim, masovna mobilizacija bi bila rizična za Putina - on je od početka invazije velikih razmjera naporno radio kako bi zaštitio obične Ruse od posljedica rata. 

"Svaki pokušaj mobilizacije velikog broja Rusa prekršio bi ovaj nepisani društveni ugovor i potencijalno destabilizirao domaću situaciju", piše Beleskov. 

Putin bi mogao pribjeći masovnoj mobilizaciji kako bi nastavio rat u Ukrajini 

Zato je, po njegovom mišljenju, Putin nastojao osigurati da oni koji se bore i umiru u Ukrajini izazovu minimalne javne simpatije. 

"U početku je to značilo koncentriranje ruskih napora za regrutaciju među etničkim manjinama i zatvorenicima. U novije vrijeme, Kremlj se fokusirao na privlačenje dobrovoljaca, nudeći izuzetno velike bonuse za regrutaciju i visoke plate", objašnjava Beleskov. 

Ova politika se pokazala vrlo efikasnom, ali možda neće biti dovoljna - s obzirom na to da se broj dobrovoljaca smanjuje, a zalihe zatvorenika nestaju, Putin se sada nalazi u teškoj poziciji, kaže analitičar. 

Istovremeno, ruski lider i dalje odbacuje svaki razgovor o ustupcima i odbija smanjiti svoje političke ambicije. 

"Stoga, sve ukazuje na mobilizaciju velikih razmjera u narednim mjesecima", smatra Beleskov. 

Šta će Putin odabrati? 

Druga opcija, kako navodi The Telegraph, je pokušaj smanjenja intenziteta neprijateljstava i prelazak na pregovore s Kijevom. 

Međutim, za sada gotovo da nema znakova da Kremlj mijenja kurs. U svom posljednjem intervjuu, Putin je nastavio uvjeravati Ruse da ukrajinski udari "nemaju uticaja" na situaciju na frontu. 

Washington Post piše da je Putin prvi put nakon otprilike šest mjeseci posjetio komandno mjesto u blizini fronta, gdje se pojavio u vojnoj uniformi i objavio uspjehe ruske vojske. Tvrdio je da su ukrajinski izvještaji o dostignućima na bojnom polju "informativno-propagandna operacija", a objavio je i navodno zauzimanje Konstantinovke. 

Kako navodi The Washington Post, Putinovo pojavljivanje na prvoj liniji fronta dogodio se u kontekstu dugoročne ukrajinske kampanje udara na okupirani Krim i rusku energetsku infrastrukturu. U tom kontekstu, čak je i američki predsjednik Donald Trump nedavno pohvalio Volodimira Zelenskog, rekavši da se "drži" i da "radi prilično dobro". 

Publikacija smatra da Putinovo putovanje nije bilo upućeno samo ruskoj publici, već i Trumpu. Moskva nastoji uvjeriti američkog predsjednika da Ukrajina nema vojnu prednost i da je pobjeda Rusije samo pitanje vremena. 

Tokom svog govora, Putin je zaprijetio da će zauzeti nove ukrajinske teritorije, posebno u Harkivskoj i Sumskoj oblasti, ako Ukrajina nastavi udarati na rusku infrastrukturu. 

Istovremeno, Kremlj nastavlja pokazivati ​​interes za dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uz najavu Putinovog putovanja, ruske vlasti su objavile njegovu čestitku Donaldu Trumpu povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a, u kojoj je naglasio "posebnu odgovornost" Moskve i Washingtona kao najvećih nuklearnih sila za globalnu sigurnost. 

Prema pisanju lista The Washington Post, Kremlj očekuje posjetu Trumpovih specijalnih predstavnika Moskvi u bliskoj budućnosti kako bi se nastavili pregovori o Ukrajini.