"Na Krimu idu u krevet obučene, čekajući FSB" Rusija progoni desetine žena sa Krima - braniteljica ljudskih prava

Pritvaranje od strane FSB-a i hapšenje žena sa Krima Esme Nimetulaeve, Nasibe Saidove, Elvize Alijeve i Fevzije Osmanove zbog sumnje na organiziranje i sudjelovanje u terorističkoj organizaciji izazvalo je pometnju u krimskom društvu. Aktivistkinje i braniteljice ljudskih prava zahtijevaju njihovo hitno puštanje iz Rusije. Uvjerene su: žene na poluotoku postale su "nova grupa" koja se "namjerno progoni". Šta se događa, piše Krym.Realii.
Majka više djece, Esma Nimetulaeva, učiteljica seoske grupe vrtića Nasiba Saidov, studentica Krimskog federalnog univerziteta Vernadski Elviz Alijeva i kćerka imama Fevzije Osmanova privedene su od strane FSB-a 15. oktobra.
Ruske snage sigurnosti nazvale su ih članicama zavjere „ženske ćelije međunarodne terorističke organizacije zabranjene na teritoriji Rusije, koja širi ideologiju svjetskog kalifata". Stanovnice Krima su inkriminirane po članu 205.5 Krivičnog zakona Ruske Federacije (organizacija aktivnosti terorističke organizacije i učešće u njenoj aktivnosti), koji podrazumijeva kaznu do 20 godina zatvora.
Ranije su po osnovu ovog člana Krivičnog zakona Rusije na Krimu bili optuživani samo muškarci. Ove stanovnice  Krima su zbog toga pritvorene prvi put od 2014. godine. Ovo je izazvalo odjek u društvu na Krimu.
"Dijete je odvedeno u lisicama, kao kriminalac"
Kijevski okružni sud pod kontrolom Ruske Federacije uhapsio je pritvorene stanovnice Krima na dva mjeseca. Saslušanja su održana iza zatvorenih vrata. Čak ni rodbini pritvorenica nije bilo dozvoljeno da ih posjećuju.
Istog dana, desetine krimskih Tatara došlo je u Duhovnu upravu muslimana Krima (DUMK) u Simferopolju sa zahtjevom da reaguju i "ispune svoju muslimansku dužnost da zaštite čast muslimana".
 „Ovo su naše djevojke, naše žene, naša čast, zato smo došli da razgovaramo sa muftijom i on je sam poduzeo neke mjere da ih oslobodi“, rekao je za Krimsku solidarnost Seit-Osman Karaliev, javni branitelj iz Sudaka.
Iz DUMK-a je okupljenima rečeno da je muftija na odmoru. Stoga se njegov zamjenik, Raim Gafarov, sastao sa aktivistima, izvijestili su iz Krimske Solidarnosti.
Oko 70 ljudi došlo je i pred zgradu ruske vlade Krima zbog hapšenja Esme Nimetulajeve, Elvize Alijeve, Nasibe Saidove i Fevzije Osmanove.
„Ako želite izraziti svoj protest, pitajte, da li je proučavanje islama terorizam? Zapravo, nema nikakvog ustupka, nema dokaza da je ova žena (Esma Nimetulajeva) teroristkinja. Svi proučavamo svoju religiju. Ako ste podijelili (znanje) sa nekim, da li to znači terorizam? Muškarci su odvedeni. Šta, na redu su žene u ovoj jakoj, moćnoj državi?“, rekla je Krimskoj solidarnosti majka uhapšene Esme Njmetulaeve, Hatije Nimetulaeva.
"Šta je moje dijete uradilo - 18-godišnja djevojka, da je odvedu u lisicama kao kriminalca?" - upitao je Nasibin otac, Sadik Urinbaev.
Zamjenik premijera ruske vlade Krima Albert Kušhutov se susreo sa aktivistima. Izjavio je da "ne može odgovarati za organe za provođenje zakona", navodi se u poruci Krimske solidarnosti.
"Manifestacija nezadovoljstva sljedećeg dana nakon hapšenja žene sa mnogo djece i djevojaka (zapravo, još uvijek djece) signal je da je narod jasno shvatio šta se dogodilo: pod krinkom borbe protiv terorizma, vrši se napad na najnježnije i najosjetljivije mjesto naroda (bilo kojeg naroda): pod nišanom  su majke, supruge, sestre, djeca. Zahtijevati od odgovornih da daju objašnjenje o pritvaranju ovih žena prirodna je reakcija koja proizilazi iz tradicije islama, koju krimski Tatari praktikuju vijekovima: vjerujući muškarci i žene su zaštitnici jedni drugih", primjećuje u svom blogu krimsko-tatarska aktivistica za ljudska prava Mumine Salijeva.
U mnogim regijama Krima ovih dana, krimski Tatari okupljaju se na kolektivnim molitvama u znak podrške svojim uhapšenim sunarodnicima.
"Sljedeći put, po koga ćete doći? Po djecu?"
Ukrajinske organizacije za ljudska prava tvrde da su adrese optuženih Esme Nimetulaeve, Nasibe Saidove, Elvize Alieve i Fevzie Osmanove sumnjive.
"Nema potrebe dokazivati da sve krimskotatarske djevojke i žene privedene nakon pretresa 15. oktobra nisu imale nikakve veze s onim za što su optužene. Svaka racionalna osoba razumije da Esme Nimetulaeva, majka petero djece, ili 18-godišnja Nasiba Saidova, učiteljica u vrtiću, Elviza Aliyeva, odlična učenica, ili Fevzia Osmanova (koja vodi porodični biznis), u dobi od 20 do 21 godine očito nisu bile zainteresirane za terorističke akte, ćelije ili promociju zabranjene literature. Okupatori već 12 godina pokušavaju od krimskotatarskih muškaraca, a sada i od žena (kćerki, supruga, majki) – napraviti teroriste samoubice opasne po društvo, formirati sliku terorista i sabotera u društvu. Po koga ćete doći sljedeći put? Za krimskotatarsku djecu?",  kaže Eskender Bariev, šef upravnog odbora Krimskotatarskog resursnog centra.
  Uz pomoć sile i represije, FSB na Krimu pokušava "zastrašiti, diskreditirati i olakšati hibridnu deportaciju krimskih Tatara iz njihove historijske zemlje", uvjeravao Bariev.
U kontekstu onoga što se događa, mnogi poznanici Eskendera Barieva na Krimu, prema njegovim riječima, idu u krevet odjeveni, znajući da im službenici FSB-a mogu doći u pretres u potrazi za "špijunima", "saboterima", "ekstremistima" ili "teroristima".
U Predstavništvu predsjednika Ukrajine u ARC-u osudili su ruski progon krimskih Tatarki, nazivajući to "nastavkom sistemske politike zastrašivanja i ugnjetavanja svakog neistomišljenika".
Koalicija od 15 ukrajinskih organizacija za ljudska prava koje su se oglasile protiv progona ovih žena objavila je da na Krimu Rusija progoni više od 40 žena iz političkih razloga.
Prema njihovim podacima, progon žena na Krimskom poluostrvu značajno se povećao tokom potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. Ako je do 2022. godine na ukrajinskim listama političkih zatvorenica bilo do pet žena, onda je za skoro četiri godine rata na Krimu bilo više od 40 žena koje su bile lišene slobodi iz političkih razloga, tvrde aktivisti za ljudska prava.
U mnogim slučajevima, takva pritvaranja se odvijaju u tajnosti.
„Okupacijski sudovi u takvim slučajevima ignoriraju činjenicu da se progone žene sa maloljetnom djecom, da imaju starije roditelje koje izdržavaju ili da su teško bolesne. Također, kazne su znatno pooštrene. Prije 2022. godine, ukrajinska volonterka Halina Dovgopola osuđena je na 12 godina zatvora. Međutim, 2024-2025. godine, okupaciona vlast je pooštrila kazne protiv žena. Ukrajinska filologinja Oksana Senedžhuk osuđena je na 15 godina u kaznenoj koloniji, Nina Timošenko na 16 godina, a Nadežda Grekova na 22 godine u kaznenoj koloniji. Postupci ruske okupacijske vlasti na Krimu svjedoče o činjenici da su žene na poluostrvu postale nova grupa ukrajinskih građana koje se namjerno progone“, navodi se u saopćenju koalicije organizacija za ljudska prava.
Progon žena sa Krima Esme Nimetulaeve, Nasibe Saidove, Elvize Alijeve i Fevzie Osmanove nazvali su politički motiviranim i zahtijevali njihovo "trenutno oslobađanje" od ruskih vlasti zajedno sa svim "građanima lišenim slobode iz političkih razloga".
Aktivisti za ljudska prava pozvali su vlasti Ukrajine da osiguraju efikasnu istragu o okolnostima "nezakonitog lišavanja slobode i prava na pravično suđenje" Esme Nimetulaeve, Nasibe Saidove, Elvize Alijeve i Fevzie Osmanove te da uvedu lične sankcije protiv onih koji su u to uključeni.
Aktivisti za ljudska prava pozivaju predstavnike međunarodne zajednice da olakšaju oslobađanje uhapšenih žena sa Krima, da povećaju diplomatski i sankcijski pritisak na Rusiju, da provedu međunarodne konsultacije kako bi pronašli mehanizme za oslobađanje nezakonito uhapšenih osoba i da prate njihovo zdravstveno stanje na teritoriji Ruske Federacije, kao i da olakšaju istragu ruskih ratnih zločinaca u Ukrajini.
Trenutno nema javnog odgovora nijedne strane na ovaj apel.
Ruske vlasti negiraju političku represiju na Krimu.