Mediji pod pritiskom da pričaju 'pozitivnu' priču o Kini dok stranka jača nadzor

 

Prvi put kada je 27-godišnja Ong Mei Ching (ime promijenjeno radi zaštite identiteta) čitala tekstove kineskog onlaine magazina, Sixth Tone, to je odmah privuklo njenu pažnju.

Ong je godinama bila zainteresirana za aktuelnosti iz Kine i bila je u toku sa novostima, ali je otkrila da se veliki dio izvještaja ticao istih tema.

Sixth Tone, magazin na engleskom, bio je drugačiji.

“Osvježavajuće mi je bilo jer se nije radilo o kineskom biznisu, ekonomiji ili politici – radilo se o ljudima”, rekla je Ong za Al Jazeeru.

Bila je oduševljena načinom na koji su se novinari publikacije odvažili istraživati izvan uobičajenih prostora, u manje poznatim gradovima i pokrajinama, kako bi izvještavali o društvenim dilemama kao što su starenje stanovništva ili njene marginalizirane grupe poput samohranih roditelja i djece koju su roditelji ostavili kod djeda i bake, kako bi radili u dalekim gradovima.

"Osjećala sam da rade nešto prilično značajno, da mijenjaju narativ o tome kako međunarodna publika vidi Kinu", rekla je Ong.

Ong je željela biti dio toga. Kada je dobila priliku da radi u Sixth Tone 2019. godine, iskoristila ju je i preselila se u Šangaj, gdje je sjedište magazina.

Postala je dio uredničkog tima za koji je kazala da podržava visoke novinarske standarde i čiji su članovi bili strastveni u svom poslu.

Međutim, rad u magazine je često znao dovesti do sukoba sa kineskim cenzorima koji su se protivili određenim temama i uglovima iz kojih je priča ispričana, što je ponekad rezultiralo “ubijanjem” teme, prije nego što je ikada objavljena ili uklonjanjem samo nekoliko sati nakon što je postavljen na internet.

“Ispitivali smo teren sa mnogo priča da vidimo da li će probiti cenzoru”, rekla je ona.

Bez obzira na ispitivanje, Ong je otkrio da Sixth Tone, koji je bio usmjeren na zapadnjačku i međunarodno orijentiranu publiku, često ima više slobode od medija koji su orijentirani na lokalnu publiku.

 

Ali izgleda da se manevarski prostor magazina sada smanjio.

Bivši i sadašnji zaposlenici u Sixth Tone nedavno su izvjestili o tome kako su tekstovi uklonjeni, a fraze cenzurirane u ogromnoj mjeri u arhivama izdanja. Urednici su se, također, morali javiti cenzorima svakih nekoliko sati, a određena terminologija je promijenjena kako bi se uskladila sa preferiranim narativom Komunističke partije Kine (KPK), uključujući i naziv "Xizang" za Tibet.

Al Jazeera je zatražila komentar od Sixth Tone, ali nije dobila odgovor.

Ong nije iznenađena što se čini da se stisak steže oko Sixth Tone.

„Kako je Sixth Tone rastao, privlačio je sve veću publiku, zbog čega vlada želi  povećati svoju kontrolu nad sadržajem koji se pruža publici“, rekla je Ong.

“Istovremeno, danas postoji veliki pritisak na kineske medije da Kinu prikažu na isključivo pozitivan način”.

 

Kontrolirani eksperiment

 

Predvođena predsjednikom Xi Jinpingom, kineska vlada je pozvala na "dpričanje dobre kineske priče" i širenje "pozitivne energije".

Takve mantre nisu se uvijek odražavale u brojnim tekstovima Sixth Tone o socioekonomskim pitanjima sa kojima se suočavaju obični ljudi u Kini.

Ironija je u tome što je izvještavanje Sixth Tone privuklo pažnju kineskih cenzora, ali se ta kuća smatra državnim medijem, jer je dio Shanghai United Media Group,  koja je pod kontrolom države.

Prema Shaoyu Yuanu, stipendistu kineskih studija na Rutgerovom univerzitetu u SAD-u, državni mediji u Kini služe kao glasnogovornik vladajuće kineske Komunističke partije (KPK) sa manje naglaska na uređivačkoj nezavisnosti i više na usklađivanju sadržaja sa partijskom ideologijom i vladinom politikom.

“To znači da državni mediji djeluju pod okriljem KPK i doprinose promociji vladinih ciljeva, jačanju nacionalnog jedinstva i podržavanju imidža Kine na domaćem i međunarodnom planu”, rekao je za Al Jazeeru.

Ali iako je Sixth Tone morao uravnotežiti vjerodostojno izvještavanje za međunarodnu publiku s ideologijom KPK, Yuan nije uvjeren da je časopis bio osuđen da izgubi prednost.

Umjesto toga, on tvrdi da je dopuštanje Sixth Tone da slijedi vlastiti novinarski stil bilo slično kontroliranom eksperimentu KPK.

„Kineski građani zainteresirani za takvo izvještavanje najverovatnije su već znali kako da zaobiđu cenzuru i pristupe stranim novinama koje već pokrivaju neka od istih tema“, rekao je Yuan.

“Podrška kineske vlade Sixth Tone omogućila je suptilnu kontrolu nad magazinom i uokvirivanjem takvih pitanja”.

Osim toga, kada je Sixth Tone osnovan 2016. godine, Kina je još uvijek prelazila sa manje asertivni stil upravljanja Hu Jintaoa, koji je bio predsjednik Kine od 2003. do 2013. godine.

“U poređenju sa prije osam godina, bilo bi neobičnije vidjeti da se danas osnivaju mediji kao što je Sixth Tone”, rekao je Yuan.

 

Smanjen prostor

 

Otkako je Xi došao na vlast 2013. godine, medijsko okruženje se zakompliciralo. Sloboda interneta je, također, smanjena.

U izvještaju Freedom Housea za 2023. godinu o slobodi interneta širom svijeta, Kina je ocijenjena kao „nije slobodna: sa ocjenom od samo devet bodova od 100, jedan bod manje nego godinu prije.

U međuvremenu, u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, Kina je pala za četiri mjesta u odnosu na 2022. godine, zauzimajući drugo mjesto na dnu i odmah iznad Sjeverne Koreje. U Kini je trenutno u zatvoru više novinara nego bilo gdje u svijetu.

"Posljednjih godina došlo je do vrlo jasnog razvoja u pravcu veće državne kontrole nad medijima u Kini, ostavljajući vrlo malo prostora za medije", rekao je Alfred Wu, stručnjak za javnu upravu u Kini na Nacionalnom univerzitetu Singapura, za Al Jazeeru.

Ovaj razvoj događaja uticao je i na državne medije, navodi Yuan sa Univerziteta Rutger's.

“Pod vladavinom predsjednika Xi Jinpinga, državni mediji u Kini su konsolidirani i bliže ideologiji KPK”, rekao je Yuan.

„Ovo uključuje redovno ideološku edukaciju i obuku, sa ciljem da se osigura da izvještavanje jača misao Xi Jinpinga [Xijevu ideologiju] i ciljeve socijalizma s kineskim karakteristikama, i to je razlog zašto smo svjedoci ostavki stranaca zaposlenih medijima kao što je Sixth Tone”.

Jedan od tih članova osoblja je bivši urednik Bibek Bhandari koji je navodno prošle godine sebe i nekoliko drugih zaposlenih u Sixth Toneu spustio u "vruću vodu" nakon što je objavio  koji je kritizirao politiku nultog COVID-a koju je propagirao zvanični Peking.

 

Na X, Bhandari je napisao dugi tekst objašnjavajući kako lista zabranjenih tema raste i uključuje preseljenje migranata, zatvaranja u Šangaju, priče vezane za LGBTQ, ženska pitanja i proteste protiv politike nultog COVID-a.

Bhandari je prisustvovao najvećem protestu nultog COVID-a u novembru 2022. godine zajedno s ostalim članovima uredničkog tima.

Do maja 2023. godine niko od njih nije ostao na Sixth Tone, napisao je u nizu postova.

“Dao sam ostavku. Potražnja za 'pozitivnim pričama' je rasla. Cenzura je sve gora. Prostor za priče koje smo ranije objavili bez ikakvih zastoja se smanjuje. To nije isto mjesto gdje sam se radio”, kazao je Bhandari

 

Hodanje po užetu

 

Ali nisu samo novinari u otvorenijim medijima kao što je Sixth Tone pod pritiskom.

Kada je novinarska ekipa kineske državne televizije CCTV sredinom marta započela intervju uživo blizu mjesta eksplozije curenja plina koja je odnijela živote 27 ljudi u gradu izvan Pekinga, pripadnici lokalnih vlasti su navodno blokirali kameru dok su se drugi fizički uklonili novinare.

Čak je i ovogodišnja konferencija za novinare na kraju godišnjeg političkog skupa Dvije sjednice otkazana.

Yuan upozorava da incident u blizini eksplozije curenja plina, otkazani press događaj i pooštravanje kontrole nad medijima poput Sixth Tone sugeriraju još poteškoća za novinare u Kini.

„Ovakvi događaji naglašavaju nesigurnu prirodu medijskih sloboda i nategnutost po kojoj novinari moraju hodati unutar regulatornog i političkog pejzaža zemlje“, rekao je on.

Unatoč nedavnim mjerama i ograničenjima, bivša uposlenica Ong vjeruje da Sixth Tone još uvijek ima ulogu u kineskom medijskom okruženju.

"Ne mislim da će biti potpuno zatvorene, jer mislim da su još uvijek korisne kao alat za promociju Kine zapadnoj publici", objasnila je Ong.

 

“Čak i ako nije isto kao prije, mnogo toga su još uvijek stvarne priče, stvarni ljudi i stvarni problemi.”

Yuan je napomenuo da budućnost medija kao što je Sixth Tone nije postavljena u kamenu.

 

„Smatram da putovanje Sixth Tone odražava razvojne strategije unutar kineskog medijskog ekosistema“, rekao je Yuan.

„Ukoliko dođe do pomaka ka otvorenijem pristupu upravljanja, postoji mogućnost da bi Sixth Tone ponovo postao istaknut."