Kineski državni mediji šire rusku propagandu o ukrajinskom ratu
Ruski dezinformacioni narativi o "ukrajinskom nacizmu" i stranom uticaju su široko rasprostranjeni u kineskim državnim medijima i putem državnih mreža društvenih medija koje ciljaju na samu Kinu, Tajvan i dijasporu koja govori kineski.
Tome doprinose bliske veze i zvanični sporazumi između kineskih i ruskih medija, kao i stroga kontrola Pekinga nad internetom i društvenim medijima.
Doublethink Lab (DTL) je organizacija civilnog društva sa sjedištem u Tajvanu koja je posvećena istraživanju zlonamjernog kineskog uticaja i informativnih operacija, kao i kampanjama dezinformacija. Analitičari Doublethink Laba, koji su pratili kineske državne i društvene medije od sredine februara do kraja marta, otkrili su da kineski izvori koriste i šire ruske dezinformacione narative o Ukrajini, poput često ponavljanog diskursa da su "neonacisti" koji djeluju u Ukrajini te da ruska vojska izvodi specijalnu operaciju "denacifikacije".
Osim toga, kineski mediji i blogeri dijele dezinformacije koje povezuju ruski diskurs o ukrajinskom "nacizmu" sa protestima u Hong Kongu. Na taj način manipuliraju kineskim čitateljima gradeći negativnu sliku o Ukrajini.
Rusko-ukrajinski rat i težnja Ukrajine da živi u demokratskom društvu, kažu, uzrokovani su "stranim silama koje su se direktno miješale u unutrašnje stvari" druge države i "nacistima koje finansiraju stranci".
Riječi "strana intervencija" standardni su argument koji koriste kineski političari kada odgovaraju na bilo kakve kritike koje skreću pažnju na stanje ljudskih prava u NR Kini, genocid nad Ujgurima u Xinjiangu ili nasilje u Tibetu i Hong Kongu. Osim toga, takve lažne vijesti bacaju sumnju na međunarodne odbrambene saveze (kao što je NATO), koje Rusi i Kinezi vide kao globalnu prijetnju i podstiču antizapadno i antiameričko raspoloženje među Kinezima.
Širenje ruskih dezinformacionih narativa o Ukrajini u kineskom informacionom prostoru
Rusko-ukrajinski rat doveo je Kinu u tešku poziciju da bira između podrške svom glavnom savezniku, Rusiji i izbjegavanja sankcija koje bi druge zemlje mogle uvesti ako pruži vojnu pomoć Moskvi ili pokuša pomoći Rusiji da zaobiđe sankcije.
Evropska unija i Kina održale su 1. aprila zajednički samit putem video konferencije, na kojem su evropski lideri podsjetili Peking da je obnova mira i stabilnosti u Ukrajini zajednička odgovornost.
U svojim službenim izjavama, Kina je zauzela neutralan stav o ratu u Ukrajini i ohrabruje obje strane da se uključe u mirovne pregovore, u kojima bi potencijalno mogla igrati ulogu posrednika. Međutim, u stvarnom životu, stav Kine je potpuno drugačiji.
Samo nekoliko sedmica prije početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, generalni sekretar Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su takozvanu Olimpijsku deklaraciju, koja je nedvosmisleno potvrdila da će dvije sile podržavati jedna drugu i biti zajedno u svim sferama aktivnosti.
Kina i Rusija su posvećene "produbljivanju uzastopne strateške saradnje", rekao je Xi Putinu.
"Ovo je strateška odluka koja ima dalekosežan uticaj na Kinu, Rusiju i svijet", dodao je Xi, prenosi zvanična novinska agencija Xinhua.
Suočene sa „složenom međunarodnom situacijom koja se razvija“, Kina i Rusija su odlučile stvoriti negativnu medijsku sliku o ratu u Ukrajini, proširiti je na svoju domaću publiku. Dakle, kineski zvanični mediji od početka nisu nazivali rusku invaziju invazijom per se, već su je opisivali kao sukob koji su izazvale i kojim upravljaju SAD i NATO.
Strane se protive daljem širenju NATO-a i pozivaju Sjevernoatlantski savez da odustane od ideoloških pristupa Hladnog rata”, navodi se u zajedničkom saopćenju.
Kinesko-ruska saradnja na medijskom frontu
Prema izvještaju Doublethink Lab-a, saradnja između kineskih i ruskih državnih medija se intenzivirala i čak ima zvaničnu osnovu.
2015. godine TV kanal Russia Today (RT) potpisao je sporazum o saradnji sa Centralnom televizijom Kine. Od 2018. Centralna radio-televizija Kine radi sa državnim listom Rosijskaja Gazeta na zajedničkoj produkciji kinesko-ruskih titlova i naslova.
Osim toga, ruski zvanični mediji, uključujući novinsku agenciju Sputnjik, objavljuju informacije i vijesti na kineskom kineskim čitateljima i upravljaju nalozima na popularnoj kineskoj društvenoj mreži Weibo.
Krajem februara 2022. slučajna objava u medijima otkrila je kako se kineskim masovnim medijima nalaže da slijede partijsku liniju i kako da izvještavaju o eskalaciji tenzija u Ukrajini.
Tako je svim medijima u NRK-u naređeno da objavljuju samo službene vijesti koje izdaju državni list People's Daily, novinska agencija Xinhua ili Kineska centralna radio i televizija, odnosno, mediji koji su potpisali gore navedene sporazume o razmjeni sadržaja sa svojim ruskim kolegama.
Rusku propagandu dijele i vladini nalozi na različitim društvenim mrežama, Twitteru i Facebooku. Potonji su blokirani u Kini, ali to ne sprečava kineske propagandiste da ih koriste kako bi uticali na publiku koja govori kineski u drugim zemljama
Oni se, također, pozivaju na ruske objave na društvenim mrežama kao na izvor informacija i dalje modificiraju ruske propagandne vijesti kako bi odgovarale njihovim potrebama.
Jerry Yu, autor izvještaja Doublethink Lab-a, objašnjava to na sljedeći način: „Tendencija je jasna: jedna strana stvara, a druga širi, iskrivljujući informacije na način koji je od koristi objema zemljama.
Kao rezultat toga, kineska javnost podržava rusku invaziju na Ukrajinu uprkos zvaničnoj „neutralnoj“ poziciji kineske vlade.
Ruski dezinformacioni narativi o „nacifikaciji“ Ukrajine u kineskom informacionom prostoru
Dva dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, kineski mediji objavili su lažne izvještaje, uključujući ruske izjave, da se ukrajinska vojska već predala i da je predsjednik Volodimir Zelensky pobjegao iz zemlje.
Drugi tekstovi promoviraju lažna istraživanja javnog mnjenja u kojima se tvrdi da samo mali procenat Ukrajinaca podržava ulazak njihove zemlje u NATO.
Tri dana nakon početka invazije u punom obimu, na kineskoj mreži Weibo i državnim blogovima pojavili su se izvještaji iz 2019. godine, dijeleći fotografiju ukrajinskih veterana viđenih na prodemokratskim protestima u Hong Kongu. Tvrdili su da SAD finansiraju učešće pripadnika bataljona Azov na raznim skupovima i time siju razdor i pometnju širom sveta.
Ovo nije prvi put da ruski i kineski državni mediji međusobno podržavaju I pojačavaju antiameričke narative. U drugom primjeru, ruska državna TV stanica RT u januaru 2020. emitovala je dokumentarac pod nazivom 'Hong Kong Unmasked', optužujući CIA-u, Freedom House i National Endowment for Democracy (NED) da igraju ulogu iza scene u protestima u Hong Kongu.
Početkom marta 2022. propekinške društvene mreže bile su preplavljene ruskim lažnjacima o ukrajinskim “neonacistima” koji su pucali na kineske državljane i mučili ruske vojnike.
Ruski narativi o dezinformacijama usmjereni na Tajvan i dijasporu koja govori kineski
U narednim danima i sedmicama, u tajvanskim medijima su se širile kampanje dezinformacija o “ukrajinskom nacizmu”.
Tajvanski prokineski političar Hou Han-Ting (na YouTube-u) i prokineski medijski komentator Huang Chih-Hsien (na Facebooku) objavili su 27. februara lažne informacije o porastu “neonacizma” i povezane korupcije u Ukrajini. Ova informacija pojavila se otprilike u isto vrijeme kada se pojavio sličan materijal na kineskom Weibou.
Sadržaj koji optužuje Ukrajinu za "neonacizam" i izvještava o vezama između Azovskog bataljona i pokreta iz Hong Konga distribuira se na raznim kineskim društvenim medijima, uključujući platforme zasnovane na video zapisima kao što su Douyin, Xigua i YouTube. Tajvan i dijaspora koja govori kineski izvan Kine imaju širok pristup ovom sadržaju.
„Nacisti“ gde god da pogledate!
Ne samo da Kina širi dezinformacije o rusko-ukrajinskom ratu, već i nameće cenzuru na sva nezavisna izvještavanja o situaciji u Ukrajini – naprimjer, izvještaje kineskog državljanina novinara Wang Jixian, koji je izvještavao o invaziji direktno iz centra Odese, ili otvoreno pismo vrhunskih kineskih profesora koji pozivaju Rusiju da prekine rat u Ukrajini.
S tim u vezi, zanimljiv je razvoj događaja oko prvobitno strogo cenzurirane riječi „nacizam“. Prema Charlieju Smithu, suosnivaču Greatfire.org, stranice za praćenje cenzure, većina kineskih internet kompanija dugo je blokirala sadržaj s ovom riječi.
Ali, tokom prvog mjeseca rata, ova ključna riječ je uklonjena sa kineske cenzurne liste kako bi se pratio ruski narativ o dezinformacijama – koja je nadaleko trubila da je Moskva pokrenula “specijalnu operaciju” u Ukrajini i zadužila rusku vojsku da savlada “nacizam i fašizam” u zemlji.
Ove riječi postale su najvažnije opravdanje za invaziju u februaru 2022.
“Obično kada se neka riječ završi na toj listi, vrlo rijetko se skida. Ponekad ono što nije cenzurirano može biti jasnije od onoga što je cenzurirano”, kaže Charlie Smith.
Kineski protiv američkih narativa
David Bandurski, analitičar i direktor Kineskog medijskog projekta, rekao je za The Guardian da su kineski državni mediji počeli pojačavati i širiti ruske narative još 2021. godine, prikazujući ruske vojne akcije prvenstveno kao odbranu od povećanog prisustva NATO-a u interesnim sferama Moskve.
Odgovarajući na pitanja zapadnih novinara, kineske vlasti su negirale širenje kampanja dezinformacija. Na svojoj konferenciji za novinare 25. aprila 2022., glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin je tvrdio da su “činjenice dokazale da su SAD najveći širitelj dezinformacija, krivac diplomatije prisile i saboter svjetskog mira i stabilnosti”.
Ipak, odjel za medije kineskog Ministarstva vanjskih poslova nastavlja širiti teorije zavjere o laboratorijama biološkog oružja koje finansira SAD u Ukrajini. Također je pojačao teorije zavjere o Hunteru Bidenu, Georgeu Sorosu, američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i COVID-19.
„Poenta je da se na duži rok potkopa kredibilitet SAD i da se insistira na preuređenju međunarodnog sistema. Rusija je u tom nastojanju bila najintimniji partner Kine”, naglašava Bandurski.
Trenutno su sankcije Zapada počele ograničavati širenje ruskih dezinformacionih narativa i počele su pozitivno uticati na medije i internet platforme, uključujući i EU.
Ipak, saradnju Rusije i Kine, kao i uticaj ruskih propagandnih kanala na globalnu dijasporu kineskog govornog područja, ne treba potcenjivati. Kineske kampanje dezinformacija nastavljaju da šire rusku propagandu putem Weiboa, Douyina, YouTubea i drugih platformi, stvarajući negativnu sliku Ukrajine među korisnicima koji govore kineski.