Vrijeme je da se prihvati Zapadni Balkan
I Evropa i SAD će ostvariti prednost kada se šest kandidata sa Zapadnog Balkana pridruže EU.
Ubrzano članstvo u Evropskoj uniji (EU) za Zapadni Balkan bila bi jasna demonstracija snage kontinenta u vrijeme kada se transatlantski odnosi rekalibriraju.
Proširenje nije milostinja; to je strategija. Proširivanjem zone mira, demokratskog upravljanja i ekonomske integracije EU na Jugoistočnu Evropu, EU signalizira Washingtonu da je sposobna konsolidovati vlastito susjedstvo i pojaviti se kao koherentniji geopolitički akter.
Taj signal je upravo ono što nedavno američko zakonodavstvo o Zapadnom Balkanu promovira, ono što je sekretar Marco Rubio istknuo u svom govoru na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti 2026. godine i što bi služilo dugoročnim američkim ekonomskim, sigurnosnim i političkim interesima, uključujući i interese američkih kompanija.
Proširenje EU oduvijek je funkcioniralo kao strateško ljepilo. Nakon Hladnog rata, pristupanje je usidrilo Centralnu Evropu u demokratskim i tržišnim institucijama. Proširenje tog procesa na balkanske zemlje zatvorilo bi dugotrajni geopolitički jaz u Evropi. To bi smanjilo vjerovatnoću obnavljanja sukoba, osiguralo reforme i pokazalo da Evropa može odlučno djelovati u vlastitom sigurnosnom okruženju.
Za Washington, ujedinjena i stabilna Evropa nije retorika, to je pravi multiplikator snage. Kohezivnija EU, koja proširuje tržište od 450 miliona potrošača, postaje jači partner u rješavanju zajedničkih izazova, od ruske agresije do strateških investicija Kine.
Argument za hitnost je ojačan novom američkom politikom. Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je Kongres usvojio prošle godine, a predsjednik Trump potpisao, obavezuje SAD na intenziviranje ekonomske saradnje, borbu protiv korupcije, jačanje demokratskih institucija i otpor svakom prekrajanju granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu. Ukratko, Washington se pridružuje evropskim integracijama, ne kao zamjena za proširenje, već kao njegov dodatak.
Ukoliko Sjedinjene Američke Države ozbiljno žele ohrabriti Evropu da postane stabilniji i pouzdaniji partner, onda bi trebale u potpunosti iskoristiti alate koje stoje na raspolaganju u ovom zakonodavstvu. To uključuje mobilizaciju Američke međunarodne korporacije za finansiranje razvoja (DFC) za proširenje finansiranja energetike i infrastrukture, podršku diverzifikaciji od ruske energije i suzbijanje malignog uticaja. To, također, znači pritisak na partnerske vlade da se pozabave duboko ukorijenjenom korupcijom.
Novo američko zakonodavstvo zahtijeva da državni sekretar, između ostalog, razvije inicijativu za „borbu protiv političke korupcije, posebno u pravosuđu, nezavisnim tijelima za nadzor izbora i procesima javnih nabavki“. Upravo je nedostatak transparentnosti u javnim nabavkama naštetio konkurentnosti ekonomija u regiji i obeshrabrio američke firme da se takmiče za javne ugovore, što je rezultiralo isključivanjem američkih radnika i investitora iz regionalnih komercijalnih prilika. Ove reforme nisu samo zahtjevi za pristupanje EU, one su preduslovi za održiva američka ulaganja.
Sami evropski lideri, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, priznali su da proširenju treba novi zamah. Komesar EU za proširenje Mata Kos 13. februara pozitivno je govorila o napretku Albanije i Crne Gore u pregovorima o pristupanju, a drugi u cijeloj regiji nastavljaju napredovati u ispunjavanju uvjeta za pristupanje.
Također je bilo značajno da je Kos izdala oštro upozorenje o lekcijama naučenim iz proširenja EU 2004. godine, posebno ističući da je došlo do nazadovanja po pitanju korupcije i drugih ključnih pitanja u nekim zemljama nakon što su postale članice EU. Također, da su neke djelovale kao "trojanski konji", što je kodirana referenca na Mađarsku i Slovačku, koje se optužuju da slijede vlastite ili ruske interese, a ne evropske.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan, sa svojim Instrumentom za reforme i rast od 6 milijardi eura (7 milijardi dolara) za period 2024–2027, ima za cilj da donijeti konkretne ekonomske koristi kroz postepenu integraciju u jedinstveno tržište. Lideri EU i Balkana sastat će se u Crnoj Gori u junu. Mogu li oni – i SAD – mobilizirati resurse koji su stavljeni na raspolaganje prije toga kako bi ubrzali rad i odluke o proširenju?
Ovi resursi su već ranije katalizirali stvarni napredak. Bankarski sektori, koji su nekada bili opterećeni nenaplativim kreditima, sada su stabilniji. Nivoi obrazovanja približavaju se standardima EU. Digitalna infrastruktura se proširila, a nekoliko balkanskih država prepoznato je kao „inovatori u nastajanju“. Fondovi privatnog kapitala prijavljuju interne stope povrata i do 17 posto, prema Balkanskom barometru.
Ipak, praznine i dalje postoje. Nedostatak finansiranja malih i srednjih preduzeća (MSP) među kandidatima sa Zapadnog Balkana procjenjuje se na 2,4 milijarde eura. Visoke kamatne stope, zahtjevi za kolateralom i složene procedure ograničavaju poduzetništvo. Ciljani kapital, posebno strpljiva ulaganja tolerantna na rizik, mogla bi pokrenuti značajnije ekonomske poduhvate koji bi imali veliki uticaj ubrzati zelenu tranziciju i premostiti jaz u produktivnosti.
Za američke kompanije, ovo predstavlja priliku. Američke firme u oblasti energetike, digitalnih usluga, logistike i ulaganja s uticajem mogu profitirati. Nedavno određivanje Koridora VIII od strane NATO-a - od Jadranskog do Crnog mora - kao strateškog infrastrukturnog koridora naglašava komercijalnu i sigurnosnu logiku dublje integracije. Koordinacijom finansiranja DFC-a s instrumentima EU i multilateralnim zajmodavcima kao što su Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, Washington može pojačati prinose, a istovremeno ojačati standarde transparentnosti i održivosti.
Rusija nastavlja iskorištavati slabosti u upravljanju, energetsku ovisnost i mreže dezinformacija. Kina je koristila trgovinu, kredite, Konfucijeve institute i partnerstva na elitnom nivou kako bi proširila uticaj. Ipak, nedavni podaci sugeriraju da je utjecaj Pekinga neravnomjeran. Prema Kineskom indeksu za 2024. godinu koji su izradili Doublethink Lab i mreža Kina u svijetu, kineski uticaj se smanjio na Balkanu, iako je i dalje izražen u Srbiji, a porastao u Bosni i Hercegovini. Srbija je na 34. mjestu u svijetu po izloženosti kineskom uticaju, Bosna i Hercegovina na 54. mjestu, Crna Gora na 100. mjestu, Sjeverna Makedonija i Albanija na dnu liste. Pouka je jasna: tamo gdje demokratska otpornost jača, maligni uticaj opada.
Ubrzano proširenje EU bi učvrstilo tu otpornost. Članstvo, ili barem fazna ekonomska integracija paralelno s kredibilnim vremenskim okvirom za punopravno članstvo, nagradila bi teške reforme. Kritičari u Washingtonu koji dovode u pitanje konkurentnost ili koheziju Evrope suočili bi se s opipljivim dokazima strateške odlučnosti. Evropa koja može integrirati Balkan uprkos unutrašnjim izazovima pokazuje institucionalnu vitalnost, a ne slabost.
Za Sjedinjene Američke Države, koristi su podjednako konkretne:
Zatvaranje puteva za rusku destabilizaciju i smanjenje tereta na američko upravljanje krizama;
Proširena trgovina i investicije na konvergentnom tržištu koje je povoljno raspoloženo prema saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama; i
Jači partner EU sposoban da dijeli odgovornost u globalnom upravljanju. Minhenska poruka sekretara Rubia - da Amerika traži ujedinjeniju, fokusiraniju Evropu - našla bi praktičan izraz u proširenju EU.
Sada je trenutak da se retorika prevede u koordiniranu akciju. Ubrzane odluke o članstvu Balkana u EU signalizirale bi da je Evropa sposobna za stratešku konsolidaciju i da transatlantsko partnerstvo ostaje usmjereno ka budućnosti. Energičnim korištenjem Zakona o demokratiji i prosperitetu, Washington može pomoći u stvaranju uslova za pristupanje. Djelujući zajedno, EU i SAD mogu poduzeti prve korake u novoj transatlantskoj podjeli rada kako bi unaprijedili evropsku snagu, a ujedno i američki prosperitet i sigurnost.